10.11.2011 | 02:09
GlupaMatrica kaže:
Dakle, skužila sam ovaj forum kao mjesto gdje se skupljaju stručnjaci. Rekoh si, mora da su s FER-a (neka se ne vrijeđaju oni koji nisu, ne mislim ništa loše).
Zapravo, mislim da nas baš i nema puno s FER-a (ETF-a) ovdje (pretpostavljam da misliš na zagrebački FER?). Puno je (čini mi se) više ekipe drugih struka i vokacija. Žabac i ja, to znam zasigurno. Vjerojatno nas ima još. Možda StajpZG?
Ugl. studiram na jednom tehničkom faksu (nije strojarstvo, ali zamislimo da je).
Zanima me koliko studenata s drugih fakulteta (srodnih FER-u) upisuje diplomski na FER-u i koliko uspješno to završavaju?
Pretpostavljam da si mislila - upisuje diplomski studij (tj. onaj koji slijedi nakon stjecanja B.Sc.)? Pa onda zaključujem da si mislila - koliko ima ljudi koji
trenutno studiraju na FER-u? Ja se, kao netko tko je diplomirao 1995, vjerojatno ne kvalificiram kao takav, ali možda ipak mogu reći nešto relevantno.
Zašto pitam ovdje? - jer ne postoji (ili nisam još našla) mjesto gdje se okupljaju ferovci, a neferovci imaju pristup.
Nisam siguran da sam shvatio ovu rečenicu pa me slobodno ispravi, ali zvuči mi kao da imaš dojam da se radi o nekom zatvorenom kvazielitnom društvu koje ne prima nikog sa strane.
Ne znam da li se što promijenilo zadnjih desetak godina, mislim da nije, ali prije to sigurno nije bilo tako.
Npr. KSET pamtim kao jedno omiljeno okupljalište studenata elektrotehnike gdje su i svi ostali uvijek bili dobrodošli.
Zašto mi to pada na pamet? - pa lakše je naći posao s ferom nego bez fera.
Kao netko tko je zadnjih 10 godina aktivno involviran u zapošljavanje mladih inženjera - mogu posvjedočiti da je ovo zaista istina. Kandidat s diplomom FER-a ZG ima startnu prednost koju drugi tek preporukom, razgovorom i testom moraju dostići, dok on ima lak zadatak da razgovorom i testom samo održi prednost. I činjenica je da je takav stav u pravilu opravdan.
Što me konkretno zanima? - programiranje, računala, sl.
Jesam li pitala još nekoga što misli? - jesam. Jedan ferovac mi je rekao da nema šanse jer za to treba snaga uma,
Možda bih i ja u svojim ranim dvadesetima nekom s drugog faksa rekao takvo što, ali danas posve sigurno stojim kod stava da je to arogantna, ali, još važnije, glupa izjava.
Da, treba snaga uma (možda je primjerenije to nazvati snagom volje, karaktera, odlučnošću, upornošću, ustrajnošću...). Ali što bi značilo - "nema šanse"? Nema šanse da netko s drugog faksa ima to? Glupost.
Moji nekadašnji studijski kolege koji su danas profesori kažu (ja mislim da pretjeruju, ali oni tako kažu) da je bolonjski studij i na FER-u srozao kriterije u odnosu na ETF IV nastavni program po kojem smo mi diplomirali. Velim - ja mislim da pretjeruju, ali uz tu ogradu, htio sam ono gore malo pojasniti. Mi smo na ETF-u ranih devedesetih imali labose u ponedjeljak u 7 ujutro i u petak u 7 navečer, na trećoj i četvrtoj godini smo pisali domaće zadaće, na drugoj godini smo iz fizike učili neke nemušte teorije iz kvantne fizike koje su do danas gotovo sve odbačene i nikad nijednom inženjeru elektrotehnike nisu trebale, a osim nas ih je slušalo jedino ona dvojica studenata 4. godine teorijske fizike na PMF-u, ali mi smo ih morali naučiti i položiti taj ispit. I masu drugih, naravno. Padali smo na ispitima iz izbornih predmeta na 4. godini. Spremali smo diplomske po 3-4 mjeseca prije nego smo ih službeno prijavili, da bi ih onda stigli dovršiti u službenom roku od 2 mjeseca. I tako...
Za vrijeme svog studija poznavao sam i družio se s puno ekipe s filofaksa, strojarstva, medicine, pmf-a, agronomije, šumarstva, prometa, ekonomije, kemije, dizajna, arhitekture, Končara (današnjeg TVZ)... Sva je ta ekipa u pravilu imala više vremena za šegu i zabavu od nas (osim strojara i nekih smjerova s PMF-a).
Što ne znači da se mi nismo jako dobro zezali i uživali u svojim studentskim danima (kad bi uspjeli zaboraviti da se ratuje).
Da li mi je žao zbog toga ikad imalo? Apsolutno ne! Bilo je prekrasno, ludo, fenomenalno, inspirativno, poučno, zabavno, izazovno! Da se mogu ko nekad vratiti na početak - opet bi sve isto odabrao. Osim rata.
Da li smatram da smo neki posebni superheroji zato što smo diplomirali na ETF-u? Ne. Često sam to čuo "joj vaš faks je težak". Bilo je stvari koje su mi teško pale. 10%. 90% mi je bilo prekrasno, ludo, fenomenalno, inspirativno, poučno, zabavno i, prije svega, izazovno! Meni nije bilo teško. Ali da sam upisao npr. šumarstvo, to bi mi bilo prokleto teško, jer me ne zanima šumarstvo.
Kužiš. Ako te to zanima. Ako ti je ta struka i životni poziv izvor životne radosti, ako to voliš i to ti puni baterije. Onda je FER definitivno faks za tebe. Neću reći da je najbolji jer ne znam sve takve fakseve, ali je sigurno dobar, jako dobar. Jako, jako dobar.
Kad sam upisao treću, na faks su došli neki moji frendovi iz Rijeke koji su u Rijeci završili tadašnju višu (5 semestara, titula ing.el, bez "dipl."), s namjerom da nastave studij. Ako se dobro sjećam, imali su mogućnost upisati treću na ETF-u, ali s 12 ispita razlike (od ukupno 20 koliko se slušalo i polagalo na prve dvije godine). Ili drugu s 2 razlike i 2 priznata na drugoj godini. Osjećali su se zajebani i prevareni (frend koji je godinu stariji od mene i cijeli studij je odstudirao u roku na kraju je završio godinu poslije mene), neki su odustali tada, neki tokom te ponovno druge godine, a neki su diplomirali. I tokom studija u ZG su sami rekli kako je stvarno činjenica da 12 ispita razlike jest bilo opravdano jer ono što su oni slušali i polagali (a deklarativno se isto zvalo kao i ti kolegiji na ETFu) stvarno nije bilo ni 20% onog što su naučili tokom 2. godine ETF-a.
Ja sam osobno 5 godina radio kao vanjski suradnik - asistent na riječkom tehničkom faksu kad je otvoren sveučilišni studij elektrotehnike. Ruku na srce, taj studij nije tada, a nije nažalost ni sada, ni približno na razini zagrebačkog FER-a. Tome nisu krivi studenti, nego fakultet, odnosno ljudi koji ga čine (dakle, svojim dijelom i ja s njima). I to je razlog što sam svojim studentima na 4 godini rekao da bi se trebali organizirati i tužiti faks za školarinu koju su platili, a za koju nisu dobili naobrazbu inženjera, nego samo diplome.
No, to ne znači da s tog faksa nisu izašli neki sjajni mladi inženjeri. Koji bi bez frke upisali i završili diplomski studij na FER-u da sada studiraju.
a drugi je rekao da sam talentirana (ali me zvao na kavu pa ne vrijedi),
Precjenjuješ ga. Ferovci nemaju tako kompleksne ulete.
a dečko mi je rekao da mogu pokušati (on nije ferovac).
Dobro ti je rekao. Kakve veze ima što nije ferovac?
Zašto ja mislim da mogu? - jer sam u srednjoj imala odličan iz fizike i matematike kada su svi jedva prolazili
Ne, to sigurno nije to zašto bi to mogla. Svi smo na tom faksu imali mrak ocjene iz fizika i matematika u srednjoj školi. I ja. Pa sam svejedno izlazio 11 puta na fiziku 3, a kad mi je Miroslav Baće upisao dvojku iz Fizike 2 od prve, bio sam sretan ko tulipan.
Popravljala sam računala čitavom susjedstvu jedno vrijeme (preslagivanje komponenti u kućištu, i sl.) - sitniji popravci, ništa spešl, ali drugi su mi znali reći da imam žicu.
Ni to nije to. Nažalost, puno je mojih nekadašnjih kolega s prve i možda druge godine koji su imali tu žicu (kao i ja i mnogi drugi), ali su odustali tokom prve, nakon prve ili najkasnije na drugoj godini. Šteta. Ali odustali su.
Ono što ti treba je volja, odlučnost, ustrajnost i odluka da sve što znaš sada nije ni 10% onog što trebaš znati da budeš odlična inženjerka (tj. M.Sc. odnosno mag.ing.).
Mislite li da može netko poput mene ići na diplomski na fer ako se malo više potrudi i pripremi za prijemni za diplomski?
Da, mislim da može. Prije nego se definitivno odlučiš - bitno je samo da sama razmisliš da li planiraš da ti diplomski studij na FER-u bude zabava, izazov, igra, otkriće i veselje. Ako planiraš da ti to bude 3 godine (2 godine?) krvi, znoja i suza - odustani. Život je prekratak i patnje te ionako čeka dosta. Ne trebaš si je još sama dodavati.
Malo sam previše razvezao, ali nadam se da će ti donekle pomoći u razmišljanju.