18.01.2012 | 22:38
Vanjuška kaže:
Kad smo kod EU, ovdje je zanimljiva studija koja objašnjava i pojašnjava što će nam se i kako će nam se desiti nakon ulaska u EU. Bojim se samo da vi dežurni euroskeptici nećete imati volje detaljno pročitati izvještaj.
www.imo.hr/files/hrvatska_i_eu_prednosti_izazovi_1.pdf
Ne smatram se "dežurnim euroskeptikom", ali mi jako smeta nedostatak kritičkog odnosa prema euforičnom aklamativnom euroentuzijazmu. Jednostavno - ništa na svijetu nije tako super i tako savršeno. Hvala za link. Nemam puno slobodnog vremena, ali naći ću ga da proučim pažljivije. Međutim, evo, na prvi pogled, što nalazim u poglavlju "Tržišno natjecanje":
Prednosti
Pristupanjem Hrvatske EU-u građani će kao potrošači roba i korisnici usluga imati koristi od veće konkurencije jer će im biti dostupan širi asortiman roba i usluga u širem rasponu kvalitete i cijene.
Ne vidim baš kako. Već i sad nema carine prema zemljama EU. Za bilo kojeg veletrgovca, zapreke su minimalne. Ne mislim da ćemo vidjeti neku bitno veću konkurenciju na tržištu. Jednostavno - veća konkurencija i širi raspon kvalitete i cijene traži veću kupovnu moć (nikom se ne isplati širiti ponudu na tržištu koje je zakržljalo i siromašno). To se samim ulaskom u EU neće promijeniti.
Poduzetnici će moći iskoristiti prednosti uređenog sustava tržišnog natjecanja s jasnim pravilima, strogim nadzorom i sankcijama za eventualne zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu, sklapanje nedopuštenih sporazuma i nedopuštenu koncentraciju. Prema praksi Suda EU-a, poduzetnici oštećeni zbog narušavanja pravila o tržišnom natjecanju imaju mogućnost dobiti naknadu štete.
Ajoj...
Sve ovo je točno, naravno. Tužno je to da smo sve to mogli i sami napraviti, bez EU, zar ne? Da nemamo smrdljivu, ušljivu, pokvarenu lopovsku žgadiju kao političku elitu.
Sustav državnih potpora (sektorskih i horizontalnih) bit će transparentniji. Sektorske potpore će se kontinuirano smanjivati, a horizontalne će se, bude li potrebno, poticati i usmjeravati u područja znanosti i razvoja, zaštitu okoliša i prirode i sl. Smanjenje sektorskih potpora46 donijet će daljnje restrukturiranje pojedinih gospodarskih sektora i povećati učinkovitost i konkurentnost gospodarskih subjekata, a to će pridonijeti rasterećenju poreznih obveznika zbog ukidanja potpora.
Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Što je s onima koji zbog konkurencije masovne veletrgovine iz EU ne mogu niti opstati bez tih potpora, a kamoli da se mogu razvijati? Ovo je zapravo solidan primjer Jobsovog "reality distortion field". Kako lošu stvar prikazati da izgleda "dobra".
Slažem se da je besmisleno unedogled nekog subvencionirati, ako se ovaj ne razvija, nego jedva preživljava, jer to onda nije dugoročno razvijanje zakržljalih grana, nego socijalna pomoć. Ali, hm... zašto smo uopće dozvolili da netko uz sve izvrsne preduvjete (poljoprivreda!) propada zato da bi se zadovoljila gramzljivost šačice tajkuna koji obrću lovu na uvozu prehrambenog smeća? I sad, tako na koljenima, puštamo liberalizaciju tržišta po diktatu EU da nas dotuče.
Izazovi
Kratkoročni negativni učinci pristupanja Hrvatske EU-u očekuju se zbog povećane izloženosti domaćega gospodarstva izazovima slobodnog tržišnog natjecanja i konkurencije na europskom tržištu. To iziskuje dodatna ulaganja u smanjenje cijena i/ ili povećanje kvalitete roba i usluga te ulaganja u nova znanja i tehnologije.
Papir trpi sve. Teoretski je ovo sasvim točno. Na praktičnoj razini - *kako* to postići ako se i ovako kako jest jedva držiš "zubima za zrak"? Kad su takvi frajeri, i, uostalom, toliko puta veća ekonomija od Hrvatske, što ne okrenu dinamiku? Neka daju oni *nama* 5-7 godina fore. Neka nam ukinu birokratske blokade i omoguće nam lakši i jednostavniji izlaz na svoje tržište, a za obrat neka pričekaju da se razviju oni koji jesu zdravi i sposobni da se razviju. Pa ajmo onda u slobodnu tržišnu utakmicu.
Ulaskom u EU pojedini gospodarski sektori morat će se privatizirati i restrukturirati kako bi mogli poslovati na tržišnim načelima, bez sektorskih subvencija. Hrvatska se obvezala provesti restrukturiranje u sektoru brodogradnje privatizacijom brodogradilišta na temelju javnog natječaja. Ponuđači su dostavili planove restrukturiranja koje su prihvatile Europska komisija i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Ti planovi sadrže obveze smanjenja proizvodnih kapaciteta, a ukupna godišnja proizvodnja pet brodogradilišta smanjena je u razdoblju od 10 godina. Za to vrijeme brodogradilišta neće primati nove potpore za sanaciju ili restrukturiranje. Ako za neko brodogradilište ne bude potpisan ugovor o privatizaciji, ulagač ne uloži vlastita sredstva za pokriće dijela troškova restrukturiranja ili se ne smanje proizvodni kapaciteti, Europska će komisija od Hrvatske zatražiti povrat potpora za sanaciju ili restrukturiranje isplaćenih od 1. ožujka 2006. Hrvatska je preuzela i obveze u vezi s restrukturiranjem sektora čelika za CMC Sisak d.o.o. Ako se obveze ne ispune, također će se morati vratiti iznos isplaćen za sanaciju i restrukturiranje od ožujka 2006.
Sve vrlo točno konstatirano. Pojeo vuk magare, kako se ono kaže. O brodogradilištima već sve znamo. O željezari Sisak, evo - ne samo da je 1000 ljudi ostalo bez posla, nego će još na kraju Hrvatska i plaćati za debakl.