26.11.2016 | 11:35
Ne može ti raditi tako kako si krenuo jer "zablokiraš" loop na fiksno vrijeme kad pritisneš tipku. Hja... možda i može, ali to je zaista frankenštajnski.
Ispravan bi pristup bio da radiš tzv. "okidanje na brid". Dakle, da te ne zanima koje je STANJE tipkala, nego samo DA LI SE PROMIJENILO TO STANJE?
To postižeš tako da imaš dvije pomoćne varijable. Trenutno i prethodno stanje tipke. I u svakom prolazu kroz loop() odradiš provjeru:
- tipkasada=digitalread... (očitaš stanje ulaza)
- ako je tipkasada=1 & tipkaprije=0 onda imaš pozitivan brid pa tipkatrigger=1 inače tipkatrigger=0
- nakon završetka prethodnog if-a, bezuvjetno uvijek tipkaprije=tipkasada
I onda tipkatrigger okida događaje:
- uključuje se ventilator (strpi se još s ovim, to ide skroz na kraju, vidi dolje)
- pokreće se brojanje vremena (vidi odmah u nastavku dolje)
Brojanje vremena ne radiš komandom delay, nego bi trebao kreirati timer interrupt. Dakle, da se vrijeme broji u ciklusu, a da tvoj kôd reagira na istek zadanog vremena.
www.instructables.com/id/Arduino-Timer-Interrupts/
Tipično se to radi tako da kreiraš jedan fiksni timer interrupt koji odbrojava neko kratko vrijeme, tzv. "vremensku granulu". Dakle, to je vremenski period koji je dovoljno mali da njime možeš sa željenom preciznošću izmjeriti sva druga vremena koja su ti u programu potrebna. Tipično - sekunda, ili 10 sekundi.
U interrupt service funkciji, koja se izvodi automatski svaki puta kad protekne još jedna vremenska granula, samo povećaš vrijednost globalnih varijabli koje ti služe za odbrojavanje funkcionalnog vremena (u tvom slučaju imaš dvije takve varijable - za dugi ručni rad ventilatora i kratki ručni rad ventilatora).
U loop() funkciji, pak, toj istoj globalnoj varijabli postavljaš vrijednost na 0 i na taj način pokrećeš mjerenje novog vremenskog intervala (koje sam spomenuo gore).
Dalje, u loop() provjeravaš vrijednost mjerenog vremenskog intervala i OPET okidaš na brid. Dakle još dvije varijable: timersada i timerprije. Obje stavljaš na 0 skupa s globalnom varijablom koja mjeri vrijeme.
- ako je timer>=zadano_vrijeme onda timersada=1
- ako je timersada=1 & timerprije=0 onda je vrijeme isteklo pa timertrigger=1 inače timertrigger=0
- timerprije=timersada
Na isti način okidaš na brid promjene očitane na sondi vlage (kad se prekorači zadana vijednost jedno okidanje, kad opet padne ispod nje, drugo). Pa odande dobivaš analogno varijable vlagatriggerplus i vlagatriggerminus.
Tek kad si generirao sve potrebne okidače, ideš u generiranje izlazne komande, još uvijek kroz pomoćnu varijablu, ne direktno na izlaz. Pri tom, kako imaš impulsne triggere, moraš koristiti bistabilnu logiku:
- ako je tipkatrigger=1 OR vlagatriggerplus=1 onda ventilatorradi=1
- ako je timertrigger=1 OR vlagatriggerminus=1 onda ventilatorradi=0
Ovo je najjednostavnija moguća bistabilna logika jer nisi odgovoroio na zadnja žapčeva pitanja. Što ako se ventilator uključi po vlagomjeru, a ti NAKON toga stisneš tipku? Da li da stane po isteku vremena, ili po vlagomjeru? Što ako si stisnuo tipku, a vlagomjer PRIJE isteka vremena pokaže da se vlaga spustila? Ako ventilator stane po timeru, a vlagomjer cijelo vrijeme pokazuje da je vlaga visoka, on više neće krenuti, bez obzira na visoku vlagu, jer se ona treba najprije spustiti, pa tek onda ponovno narasti da bi ventilator startao automatski. Itd. To
nisu programerska pitanja, nego tehnološka i zato
jest za programiranje bitno što pokreće relej
.
Ali ne brini, u svojih sam 20 automatičarskih godina na TISUĆE puta čuo upravo takvo rezoniranje od strane korisnika.
"Šta je tebe briga što se meni događa kad pokreneš tu pumpu.". Ti je samo pokreni kad stisnem ovdje i zaustavi kad se ono tamo... Onda nastane neka pizdarija, poplava, sranje...
i "tehnolog" spremno kaže "To su automatičari zajebali!!"
Uglavnom, NA SAMOM KRAJU loop() jednostavno zapišeš vrijednost od ventilatorradi varijable u izlazni bit koji aktivira relej.
(Bajdvej, ako relejem aktiviraš ventilator koji je išta jači od CPU coolera, vrlo brzo će relej "zalijepiti" i ventilator ti se više neće gasiti, ali će se negdje nešto početi pregrijavati i može ti se dogoditi požar. Za aktiviranje elektromotora se koristi SKLOPNIK, ne relej.)
EDIT: Ali, da dopunim, sklopnik vuče previše struje da bi ga upogonio direktno Arduinom. Štoviše, koliko se sjećam kad je moj asistent pripremao studentima Arduino za vježbe, i običan relej vuče preveliku struju za Arduinov izlaz (osim ako noviji modeli nisu pojačani) pa ti treba tranzistorski driver za releje. A onda, ako uzmeš neki jači, možda možeš i direktno sklopnik spojiti na njega.