Da malo vidim kako dišu ljudi s ove stranice od kojih mnogi (ako se ne varam) rade u ovome sektoru - jučer je na Otvorenom bila tema "ICT industrija u Hrvatskoj".
vijesti.hrt.hr/hrvatska/otvoreno-90-2859064
Počeo sam gledati od neke sredine, gosti su bili ljudi iz struke, među njima i čovjek (ne znam mu ime) iz Infobipa.
Uglavnom, tema emisije se može svesti na to može li se dodatnim mijenjanjima zakona pomoći tom sektoru da izraste u respektabilan sektor odmah iza turizma.
Pa su spominjali Poljsku kao zemlju na koju se treba ugledati.
Potom je netko (ili voditeljica ili netko iz vlade, ne znam jer sam emisiju više slušao nego gledao) spomenula petogodišnji plan dodatnog razvoja (uvođenje optičke infrastukture svuda, 5G mreža, državni poticaji, spominjala se i burza ali ljudima iz struke je naša burza nezanimljiva jer nije konkurentna) ICT gosti su se "digli na zadnje noge" naglasivši kako je pet godina u informatici kao 20 godina u ostalim djelatnostima.
Pa su dali primjer kako je ICT sve do nedavno bio pomoćna djelatnost, internet novotarija starijih zanimanja poput taksiranja ili hotelijerstva - dok danas Uber i AirBNB potpuno preuzimaju te djelatnosti i postaju primarne tvrtke u modernim verzijama istih.
Kao i Amazon u maloprodaji.
Uglavnom ljudi iz struke tvrde da se treba djelovati odmah, da su izmjene hrvatskog zakona u odnosu na zakon iz 2015. dobre, ali čim tvrtke počnu zarađivati prvi milijun (kuna, eura - ne znam) država im poreski "sjedne za vrat" da ne mogu disati u odnosu kolike su poreze plaćali prije nego što su zaradili prvi milijun.
Onda danas naletim na ovaj tekst u Jutarnjem listu, gdje me već prva rečenica zaintrigirala:
Ljudsko znanje udvostručuje se svake dvije godine, ali ono koje trebaju programeri vjerojatno svaka dva sata....
...Primjerice, prije 10 godina Java je bio najpopularniji programski jezik, no sada je već Python, dok Ruby više nema ni na mapi...
www.jutarnji.hr/native/adrienne-je-odvje...-buducnosti-15099561
Ako vam tema nije dosadna, a kužite se u istu za razliku od mene - volio bih pročitati mišljenja i stavove članova.

Po meni bi najveća pomoć od strane države bila da se ne mješa i da skroz zaboravi na IT.
Ako naši veleumni ministri pokušaju "pomoći" IT-u, ajme...
Onaj kome ćorići i slični trebaju pomoći, tome nema spasa...

Tamagotchi je isto bio popularan jer su ga koristili milioni ljudi.
Python je popularan jer se masovno koristi.
Po tome i McDonalds radi najbolje hamburgere na svijetu jer ih proda najvise.

Slažem se s @dario15, jao onom kome hrvatska vlast krene nešto "pomagati".
Osobno smatram da Hrvatska ne može imati jaki informatički sektor dokle god se IT firme moraju boriti oko osiguranja pouzdanih osnovnih sredstava za rad, kao što je brza i stabilna internetska veza i električni priključak. Za poslovni sektor koji je (da se "zastarjelo" izrazim) radno intenzivan, a takav da radna snaga mora biti PUNO plaćena (jer inače odlazi), hrvatska porezna politika je pogubna, a ideje hrvatskih političara oko toga što bi mladim ljudima moglo biti poticaj za ostanak u Hrvatskoj možda funkcioniraju za mlade ljude čiji je intelektualni doseg konobarenje, sobarenje, taksiranje i sl, ali sigurno ne funkcioniraju za mlade programere i ostale IT stručnjake.

Koji sektor?

Oni koji su dovoljno dugo u branši jako dobro znaju situaciju. Oni koji ne znaju nek proguglaju top 10 visokotehnoloških tvrtki u RH, vide tko im je CEO i poprate tko su im klijenti i kakav im je CV.

Izuzetak je INFOBIP, ali ostale domaće tvrtke su “Rimac tip” tvrtki koji povlači lovu iz kojekakvih fondova. I kad makneš strane tvrtke s podružnicama u RH i ono što su banke zbog sebe osnovale… vidi što/tko je ostao?

Niti ima na domaćem tržištu novca za investicije u infrastrukturu, niti novca za kadrove a niti je bazen znanja toliki da iz njega može izrast nekakav “sektor”.

Kod nas se na državnoj razini neće dogoditi ništa (ili ako hoće, onda jako malo da zadovolje Brisel), naime ovdje imaš vijest od prije par dana (niže imaš i link na studiju) o studiji ulaganja u slobodni softver na razini EU i koje su projekcije dobiti kao i utjecaj na BDP.

Naime, kod nas nema šanse da slobodni softver uđe u državu (u većem obimu) jer kako mi je jednom davno rekao jedan visoko pozicionirani lik zadužen za informatiku u jednom od ministarstava: "Mali, kani se toga, nemreš doći pred glavnog i reći mu da je softver besplatan, nema tu zarade",... i onda desetak godina kasnije vidimo kako funkcionira i koliko košta softver i održavanje kojeg plaća država... i to za servis koji je koliko vidimo danas, šest mjeseci kasnije, uopće nije potreban jer se skoro nitko više ne želi cijepiti.

O, ima i bolji, i aktualniji primjer
popis2021.hr/samopopisivanje.html

Smayoo, nemoj ostavljat krive linkove - ovo je ispravan: e-srbin.hr/?utm_source=google&utm_me...amp;utm_content=text



Šifrovano - “povratak otpisanih”

Besplatan softver je samo privid. Ništa nije besplatno. Možda u početku je, ali kasnije se višestruko naplati od raznih firmi koje "održavaju" isti.
Ne može se dozvoliti zastoj "u proizvodnji".
Recimo, dođete lječniku i on vas ne primi jer eto "besplatni" program ne radi, a firmica koja to održava je na kolektivnom jer ima par zaposlenih.
Štos u plačenom softveru je u stabilnosti podrške.

Zamislite da naruči neka građevinska firma softver za poslovanje i sklopi se ugovor, IT firma sve napravi i za par godina bankrotira, ili vlasnik odluči "pecati ribe" i sve pozatvara. Što preostaje onda tom građevincu da napravi kada mu program počinje štekati?

Zašto ljudi masovno koriste plačene programe i psuju firme koje su ga napravile?
Adobe, usrao je s Lr-om ali nitko ne odustaje od njega, recimo.

Jedna od najvećih informatičkih firmi IN2 gdje je završila? Radili su za bankarski sektor, za javni sektor.

Misliš građevinska firma ko Zagrebgradnja ili GIP Pionir? I nemoj spominjat IN2 pls. To je traumatično iskustvo za svakog korisnika.

Ne nije, traumatično je nakon što su ih prodali. Građevinska je uzeta za primjer jer oni nemaju programere koji mogu realizirati sustav za upravljanje, odnosno postoji rizik da postave susta i odu.

Možda je dobar primjer opskrbljivač električne energije. Ako imaš proizvodni proces koji nesmije ostati niti trenutka bez električne energije (stakjaeska industrij) onda moraš naći opskrbljivača koji ti garantira kontinuiranu opskrbu, a sve zahvate rade u dogovoru s tobom (ti određuješ kada budu radili remonte i iredovnaa održavanja).

u HR info firme uglavnom nastaju i nestaju preko noci, radi dogovorenih poslova.

Opskrbljivač nije taj koji ti uopće može garantirati kontinuiranu isporuku, nego distributer. Ali neće. Ali nema veze, shvatili smo paralelu. Ali ni to nema veze jer nisi u pravu.

Kompletna danska javna uprava je na opensourceu (linux i openoffice) već 10+ godina. Naravno da plaćaju support i održavanje, ali plaća se i kod nas, i to uz preskupe licence

OK, distribuer. Zašto, kako možeš osigurati kontinuiranu isporuku električne energije visoke snage?
U stvari, osuđen si na milos i nemilost i ako nestane struje, onda si si sam kriv?

Ne plaća se, o tom se i radi. Odnosno plaća se monopoly novcem. Nepostojećim, i s zakašnjelim rokovima, poslove i usluge koji su takvi kakvi jesu jer nitko nije u stanju napravit “poštenu” specifikaciju zahtjeva i stvarnih potreba. Odnosno, kad netko to i napravi netko tko nema o tom pojma veli - skupo je, nema se novaca.

Od države koja nije u stanju formulirati i provoditi zakone koji bi omogućili normalno funkcioniranje gospodarstva u globalu, teško je (ustvari, nerealno) očekivati da napravi išta korisno po pitanju favoriziranje jedne specifične grane gospodarstva, pogotovo kad znamo na kojim principima funkcioniraju naše političke elite.

Sve one firme i pojedinci koji su do sada uspjeli, a to su uradili u Hrvatskoj, uspjeli su samo zahvaljujući svojoj vlastitoj upornosti i znanju, zato ne očekujem da ova država napravi išta pozitivno po pitanju olakšavanja rada malih firmi i pojedinaca u ICT sektoru, koji bi onda dugoročno mogle postati srednje i velike firme koje bi značajnije mogle doprinijeti ekonomskom rastu države. Ne kažem da se nešto slično ne može dogoditi u budućnosti, ali ako se i dogodi, zasluga države biti će nikakva.

Inače, vidim da neki brkaju pojmove slobodnog i besplatnog softvera. Te dvije kategorije nemaju nikakve veze jedna sa drugom.
I slobodni (open-source) softver može biti plaćen, kao što i "neslobodni" (proprietary) može biti besplatan (npr. freeware).

Isto tako, nerealno je očekivati da podrška za besplatni slobodni softver (kao npr. neku GNU-Linux distribuciju), također bude besplatna, jer podrška podrazumijeva profesionalni angažman ljudi i sredstava, a to nije, niti može biti besplatno.

Ako vam ne pašu naši zakoni otvorite firmu u Estoniji. Navodno da je vrlo lako. Tamo plačsjte poreze i prireze i ostale dadžbine.

jura22 kaže:

Ok, kod FOSS softvera trebaš platiti znanje onoga tko će ga održavati, a kod vlasničkog trebaš platiti softver i onoga tko će ga održavati... što je dugoročno isplativije (da ne ulazim da se slobodni softver može i smije prilagoditi potrebama firme, a vlasnički ne).

EDIT:
Nisam čitao postove ispod tvog pa sad vidim da je m@xym pojasnio razliku vezano za otvoreni softver.

jura22 kaže:

Očito nisi nikad bio u KB Sveti Duh ili nisi vidio na ekranima što je ispod wallpapera ... ili kaj nije Ultima radila softverska rješenja na kombinaciji vlasničkog softvera (MS) i Cent OS-a (Linux) pa nisam baš vidio da onaj dio koji se vrti na Linuxku šteka, onaj dio kojeg je naručitelj (država) tražio da bude na MS-u šteka.

jura22 kaže:

A joj

jura22 kaže:

Ne, svi psuju Adeobe, ali ne i onoga tko ih prisiljava da moraju koristiti Adeobe i jer su naučili raditi na jednom softveru i dalje od toga ne vide ili ne žele vidjeti.

jura22 kaže:


Nemam pojma, nisam u bankarskom sektoru, a koliko znam IN2 još uvijek posluje, ako su ipak propali ili muljali to je zato kaj su uzeli previše posla za kojeg su u startu znali da ga ne mogu odraditi ali ko ga je**, dok ide ide.

Kako sam pod automobilima spomenuo svoj zaključak na ovu temu, samo bih se tu nadopunio.
Prvo - po običaju naglasniji i najčešći su oni koji najmanje znaju i kuže se u sve od Einstenove teorije relativiteta, preko nogometnih, vaterpolo, košarkaških strategija, visokogradnje, niskogradnje, urbanizma do - cijena mrkve na placu.
Mislim daj čovječe više smanji doživljaj i priznaj da nisi u svim temama doma.
Ovdje sam se nadao čuti ljude koji u ovoj temi jesu doma, pa sve i da nisu pogledali to Otvoreno mogu nešto reći o istoj.
Svi znamo tko su ti ljudi i ja ih tu imenovati neću.
No, naravno da isti ti ljudi izgube volju za komunikaciju kada se thread pretvori u prepucavanje kao da smo na placu.
EDIT:
Kako sam spomenuo u obraćanju @Smayii, žao mi je što se nije pogledalo to Otvoreno i od vas koji jeste u struci (mada znam da je to utopija jer svi imate svoje prezaposlene živote i izdvojiti sat vremena po nečijoj narudžbi neće ići samo tako), jer me zanima što bi vi odgovorili na to šta je rekao lik iz Infobipa, lik iz tvrtke "te i te", lik iz Vlade ili neki novinar - nebitno.
Ukratko - žao mi je da je ova tema otišla na kvasinu.
Mislim da se moglo od nje dobru debatu razviti.

@Kloba - bio si novinar... zamisli da si "na tajnom zadatku", pa provjeri kojih je N vodećih IT tvrtki u HR, vidi tko su osnivači i s kim/za koga rade najveće poslove (u RH). I samo će ti se otkriti. Ostavi sastrane cijenu koštanja ili ukupni trošak neke takve usluge i gledaj samo "gotov proizvod" koji te tvrtke nude za svoje najveće klijente u HR...

Smayoo ti je spomenuo što nedostaje... a to nisu samo "novci". Nema jasno definiranog cilja, pa shodno tome ni strategije nikakve, a sva postojeća ulaganja su stihijska u nešto što trenutno "radi" i "dok radi ne diraj".

jura22 kaže:


Kao primjer gdje su sada mogu reći kako je IN2 je potpisao slijedeće ugovore o prodaji IBIS-a (integrirani bolnički informacijski sustav) ili održavanju istog:

KBC Split 16.000.000
OB VIrovitica 712.000
OB Varaždin 1.350.000
KB Dubrava 1.500.999
KBC Zagreb (Rebro) 3.499.824
OB Nova Gradiška 401.580

Ovo su natječaji do 3. mjeseca ove godine. IN2 je radio i na novim e-građanima. Ako i nisu više u bankarskom sektoru, sada su se još bolje pozicionirali u zdravstvenom sektoru. Ovo naravno nisu svi ovogodišnji ugovori a ni prošlogodišnji. Cijene variraju od veličine ustanove i broja modula koji ista koristi. Fakturiranje, naručivanje, labos, podaci o pacijentu i slično. Imaš preko 50 bolnica u HR koji su u vlasništvu države ili lokalne samouprave. Nadam se kako si dobio odgovor gdje su završili.

Daddo, ping - hvala na postovima - takve sam se nadao čitati.
Inače, znam da kad god odem u Dom zdravlja medicinska sestra spominje neki CEZIH koji joj jako često "ne radi".
To je neki sustav preko kojeg daje recepte, piše uputnice, sve ostalo što ljudima treba i povezan je s internetom.
Ne radi li internet, automatski ne radi CEZIH.
Toliko ja znam o zdravstvu i ICT-u.
EDIT:
Sada znam da pilim, ali zaista bih volio kada bi netko od vas dečki koji se bavite time pogledao datu emisiju, jer koliko sam ja shvatio - bit je bila stvarati što je više optički opremljenih kućanstava, stanova - ubrzanje uspostavljanja 5G mreže - normalizacija rada od kuće što je COVID - 19 ubrzao jako (to su svi priznali i rekli da su video pozivi sada svima normalni, dok prije COVID-a nitko to nije koristio).
Ovdje mislim na konferencijske video pozive.
No, oni su prije svega mislili i na gaming industriju, tu se spomenula Poljska kao zemlja uzor.
Pa su spominjali burzu - onda rekli zašto zagrebačka burza kapitala takvim tvrtkama nije zanimljiva.
Zato jer se ne trguje dionicama već iste kupe Mirovinski fondovi i to je - otprilike to.
Bilo bi vam zanimljivo, baš zato jer je vaša struka.

Da imaš više iskustva s korisnicima, znao bi da je ne radi vrlo rastezljiv pojam.

Ako misliš da "ne radi" njoj znači da još pije kavu - onda znam da mulja.
Kako njoj ne radi, a ljekarni u istoj zgradi sve radi.
Ili doktorici vrata do?
Imam tog iskustva, samo sam spomenuo CEZIH, ovo ne radi je manje bitno.

Gaming nije - industrija. Da je, Novska bi svijetlila ko Las Vegas samo od optičkih vlakana koja onuda prolaze

Fun fact vezan uz "optički opremljena kućanstva" - domaće tvrtke koje izvode radove polaganja svjetlovodne infrastrukture uglavnom rade vani i to imaju posla za idućih 5 godina. Doma se to ne isplati (osim ako radiš za potrebe javnog sektora, ali i tad je to sporo, opsegom premalo i prekomplicirano da od tog živiš, no te natječaje ionako dobivaju točno određeni i pod točno određenim uvjetima i "zna se" koja količina love je "nenaplativa").

Inače, eto nedavno je SPAN objavio da izlazi na domaću burzu (ZSE) sa dionicama... baš me zanima što će od toga i kako ispasti...

"Ne radi" je zaista zabavno... ali to ti je ko priča s Carnetom, načelno Hoću Internet akcija je provedena i svaka škola ima brzi internet, a u stvarnosti ima ormar sa žicama i nikog u školi zaduženog za infrastrukturu i održavanje sustava u školi. Ali su se tableti kupili za "moderno školstvo" koji su više vremena proveli na servisu nego u uporabi, a tvrtka od koje su kupljeni je završila u stečaju...

Isto tako, unatoč svim mogućim licencama koje MZOŠ plaća učenicima i svojim djelatnicima i u sklopu s Carnetom provodi edukacije i konferencije i koješta, isto to ministarstvo nije bilo u stanju osposobit svoje djelatnike za osnove rada na računalima (onome što zovu ECDL), a o nabavci opreme da ne pričamo.

Daddo kaže:

A kako onda objašnjavaš stotine ovakvih naslova?
techjury.net/blog/gaming-industry-worth/
EDIT:
Pitam, ne kontriram - odmah da se razumijemo.

Prva “moderna” računalna igra domaćih autora uskoro će napuniti 30 godina. Reci mi u zadnjih 30 godina 10 naslova koji su se probili na tržište i koliko ljudi od te gaming industrije u HR - živi?

Velike kompanije s hrpom novaca “ulažu” u industriju i svjesno “gube” novac jer zarađuju od reklama i streaminga gameplaya. Hrpa igara nikad ne dospije na tržište i/ili izađe totalno neupotrebljiva.

No recimo da si u pravu i da tu zaista ima hrpa love za 10000 građana RH… za koju platformu bi razvijao tu igru i na kojoj infrastrukturi bi smjestio servere?

Daddo kaže:


Gdje je legendarni nanobit? Igrice u kojima oblačiš curice haljinicama

U društvu smo imali foru, dao Bog da radiš u nanobitu

Vjerojatno skupa s Bellabeatom negdje Ali ajmo na čas bit ozbiljni… Dat radnicama Kamenskog da rade cosplay opremu za gaming evente u Svetoj Nedjelji. Hrvoje P. će osigurat VR svijet u kojem će samovozeći taksiji skupljat pješake ko u Quarantineu. I nitko neće smjet reć - car je gol.

Pošto vidim da se svi sprdate, a Daddo mi postavlja pitanja na koja zna da ne znam odgovor i još mi patronizira o nekakvim "tajnim zadacima" (tu se vidi koliko zapravo nemaš pojma o novinarstvu - u toj niši ne postoje ni tajni zadaci ni istraživački novinari - to je termin modernih idiotarija. Postoje dobri i loši novinari, no to je druga tema).
A na tvoje pitanje upućeno meni ja tebe mogu pitati što misliš je li pametnije u tekst sakriti lead u sredinu, staviti ga klasično na sam početak, ili ga puknuti kao zaključak? I što je uopće lead teksta? Na koja pitanja odgovara?
S tim da ja barem imam obzira pa ti pokušavam dati lakše pitanje moje "niše", a ne namećem se pameću jer ja sam u "ICT industriji doma i kaj buš ti meni pametoval".
To je odlika ljudi koji se imaju potrebu dokazivati - medicinski naziv za to je Napoleonski kompleks pošto je jako puno od njih nisko.
Ne kažem da si nizak niti da imaš ikakav kompleks, ali da ti zna izletiti da se voliš pohvaliti svojim sivim ćelijama - o da.
Jako često.
Nego, pročitaj barem ovo - kada si toliko zauzet (iako tu trošiš sate pišući postove i pokušavajući biti smiješan, ne vidim kako nemaš vremena pogledati emisiju od sat vremena) zašto ne odvojiš 60 minuta i pogledaš to prokleto Otvoreno?
Pa vidi da li su ti gosti isto tako gluplji za ICT temu od tebe, jer ti jako dugo radiš pa znaš toliko više od njih, pa bi se tebe trebalo pitati i ova država bi bila Švicarska.
Svi ste jako mudri.
Ali kada treba dati konkretne prijedloge - onda samo sprd i pljuvanje po državi.
Klasično naše.
S takvim stavom kao država sigurno nećemo daleko stići.
No to je pitanje mentaliteta.
A mentalitet se ne mijenja ni u sto, ni u 200 godina.
To je pak, treća tema.
No, Otvoreno - tekst što se pričalo i tko je rekao što:
vijesti.hrt.hr/hrvatska/otvoreno-sto-tre...-u-hrvatskoj-2866193
A vi se dalje sprdajte jer siguran sam da znate više od svih njih zajedno.
@kupus - Nanobit je u toj emisiji. Da si je pogledao znao bi. To je ono što uvijek pričam. Svi ste izuzetno mudri a pojma nemate šta se pričalo, tko je gostovao iako sam vam dao 16 linkova...
EDIT:
Ako se itko našao uvrijeđen, ja se unaprijed ispričavam.
Samo svi bi htjeli napredovati, ali nitko ne želi dopustiti državi da nam omogući da napredujemo.
Pa tko će nam to omogućiti?
Rimčev tata, kako bi Daddo rekao?
Ne shvaćam što je tako prokleto smiješno u želji da živimo u boljem društvu?
A bolje društvo osigurava prije svega politika.
Građevinskim terminom - ona je ta koja kopa temelje budućim tvrtkama, malim, srednjim, velikim za razvoj.
Ili griješim i u tome?
Mislim da ne, jer upravo politika zakonima i dopunama istih omogućuje prospertet tih istih tvrtki, te općenito funkcioniranje države na još stotine tisuća ostalih načina.
Eto, to mi je diglo tlak.
Svi ste jako pametni, što ne sporim uopće - ali od drva ne vidite šumu.
Da - trenutno nam je politika loša.
Neće biti uvijek.
O tome se i radi.
Da ti ljudi (a to bi pogotovo ljudi iz ICT sektora trebali razumjeti) gledaju ne što će biti danas, već što će biti za pet godina.
A zašto vi tako cinično gledate na sve što se ove države tiče, pojma nemam.
Glavno da sam ja Jugosloven koji vidi Tita u kavi.