S tim riječima Tomislav Vince citirao je Johna Scullya u uvodu priručnika hrvatskog izdanja “Macworld Vodič kroz System 7.1”, 1994. godine. Citatom je želio reći kako za lokalizaciju na domaći jezik već tada nije bilo previše razumijevanja. Niti 20 godina poslije lokalizirani softver još ne dobiva pravi značaj. Pročitajte kako se Apple Macintosh vrlo rano prilagođavao slavenskim jezicima na našem tržištu, kako su prijevodi evoluirali i koji su sve softveri bili prevedeni.

Jedan od ranih hrvatskih oglasa za Apple Macintosh

Nakon fakulteta Tomislavu Vinceu prvi zadatak je bio podrška prodaji, prevođenje i prilagodba sistemskih korisničkih programa računala Macintosh za tadašnje jugoslavensko tržište. Krenuli su sa sistemom 2.0 za koji su preveli i prilagodili samo najvažnije dijelove sustava, a kasnije su izveli potpune prijevode sistema 3.2, 4.1, 5.0, 6.0, 6.0.2, 6.0.4, 6.0.7, 7.0, 7.0.1, 7.1 i novijih.

Neki od računalnih pojmova prevedeni na hrvatski i slovenski jezik

Napravljen je rječnik na čistom hrvatskom jeziku od 1987. do 1990. godine koji je sadržavao tisuću i dvjesto riječi koje su dobrim dijelom bile "izmišljene" jer odgovarajućih izraza u hrvatskom jeziku nije bilo nakon "jugoslavenskih" operativnih sistema.

Tvrtka Velebit je na sajmu u Ljubljani 1988. godine predstavila paket za recepcijsko poslovanje

Tomislav Vince bio je tvorac hrvatskih izdanja sistema i dugogodišnji voditelj tehničkih službi prijevoda i prilagodbe programa pri tadašnjem Apple zastupniku, tvrtki Velebit informatika. S Tomislavom je radio i Julije Makanec koji je vodio lokalizaciju Mac OS-a i bio među prvih dvanaest ljudi u Europi školovanih za Macintosh računalo koje se pojavilo 1984. godine. Tomislav i Julije zajedno su brinuli o lokalizaciji dok Julije nije prešao na više inženjerske projekte. Julije je promišljao raspored slova, najsličnija je bila njemačka tastatura, samo da se umjesto umlauta stave domaća slova. Zanimljivo je da su u Cupertinu imali problema napisati programsku rutinu za sortiranje koja bi pravilno brinula o ligaturama "lj", "nj" i "dž".

"Prizori iz života gospodina Mekice" - reklama u stripu koju danas Appleov marketing sigurno ne bi odobrio

Vrijedi spomenuti i Borisa Bastijanića koji se profesionalno bavio računalnom lingvistikom i logičkim programiranjem u Prologu. Radio je na prijevodima priručnika za Applove programe ClarisWorks i FileMaker Pro.

Čitajuči vodič kroz Macworld sa sistemom 7.1 toliko sam se oduševio da sam počeo tražiti sva lokalizirana izdanja, te arhivirao jugoslavenske sisteme 3.2, 4.1, 6.0.4, 6.0.7, aplikacije YU MacPaint, YU MacWrite, YU MacDraw II, YU MicrosoftFile, te domaći prozivod HyperMemo, koji je baziran na HyperCard sustavu.

Neki od ranih lokaliziranih softvera: System 6.0.7, MacPaint, MacDraw i HyperMemo

1993. godine firma MacAda je u suradnji s Jabolkom i slovenskim lingvističarima odlučila prevesti Sistem 7. Kao i kod hrvatskog jezika i ovdje je bilo potrebno definirati nove riječi, a problem je bio što System 7 nije predviđao deklinacije. Tako smo u Sloveniji dobili prvi i jedini slovenski Mac Sistem 7.5 koji nikad nije bio službeno prihvaćen od strane Applea. Sve te nove lingvističke spoznaje kasnije su upotrebljene u mnogo raširenijem i uspješnijem PC sistemu Windows 95.

Macintosh se mogao kupiti za već od 1.329.000 dinara! :)

U želji da se svo to softversko blago i dio računalne povijesti ne izgubi arhivirao sam niz sutava: hrvatski sistemi (Croatian – CR) 7.0.1, 7.1, 7.1.2 za prva PowerMac (NuBus) računala, hrvatski i slovenski sistem 7.5, hrvatski 7.5.2 za prva PCI PowerMac računala 7200, 7500, 8500 i 9500. QuickTime 1.5 za sistem 7, sistemski osposobljivači (system enablers) za sistem 7. Hrvatski i slovenski raspored slova (keyboard layout) i sistemske fontove za Mac sistem od verzije 7 do verzije Mac OS 9.

Reklama za domaće "profesionalne programe" na prvom Mac računalu

U arhivi su još sistemi i dogradnje (update) za Mac OS CR 8.0, 8.1, 8.5, 8.5.1, 8.6, Mac OS CR 9.0, 9.0.4, 9.2.1 i 9.2.2. Sačuvani su i razni lokalizatori, koji USA sistemu dodaju lokalnu tastaturu i datume. Dodani su i sistemski fontovi. Mnogo starih programa bilo je zaštičeno od kopiranja, tako da nisam uspio arhivirati lokalizirane aplikacije kao što su WinText, WinFile, ClarisWorks 2.1 i FileMaker aplikacije.

Prijevod knjige vodiča za Mac OS 7.1

Primjetio sam u starim reklamama da je bilo još par lokaliziranih aplikacija i domaćeg softvera koji se očito izgubio i zauvijek ostao negdje u arhivi magnetnih medija njihovih tvoraca. Mnogi se pitaju koja je svrha ovakvog arhiviranja starih softvera? Kao što je netko na Jabučnjak forumu već primjetio, ovo bi mogao postati softverski odjel muzeja informatike PEEK&POKE. Ponosni vlasnici Mac računala, rijetko ih odbacuju, pa tako mogu, kada ih spuste s tavana, reinstalirati i ponovno uspostaviti funkcionirajuće računalo. Na raznim web stranicama postoj i niz emulatori takvih starih Mac računala. Sa slikom pravog ROM-a i sistemske diskete moguće je emulirati stari Macintosh poput modela Mac Plus ili Mac II.

Mac OS 6.0.7 preveden na hrvatski jezik

Mac OS 7.5 preveden na slovenski jezik

Sve to lijepo funkcionira na sadašnjim računalima s operativnim sistemom Mac OS X, Windows ili Linux. Više nego 25 godina kasnije, osobno mi je veliko zadovoljstvo da mogu pokrenuti lokalizirani program i vratiti se u ti vrijeme. Ovo je i jedan način da zahvalim tadašnjim informatičkim pionirima koji su u vrijeme dominacije običnog PC-ija čvrsto vjerovali da je Macintosh bio prava alternativa i jedina platforma koja će preživjeti dugu borbu s PC klonovima. Bili su upravu, danas znamo da je Apple Macintosh bio budućnost!

Mac OS 8 bio je velik pomak nakon sistema 7 kojeg je pregazilo vrijeme

Za kraj donosim tablicu tadašnjih operativnih sistema. Kako su oznake Macintosh sistema u početku vrlo nedosljedne u prilogu je prikaz izdanja Macintosh računala i samog operativnog sistema.

Macintosh strojna izdanja i oznake sistema (Od sistema 1 do 7- 1984-1991)

Izdanja Macovog operativnog sustava (Od sistema 1 do 9 – 1984-2001)

Na kraju bih zahvalio osobama koje su mi omogućile sastaviti ovu arhivu lokaliziranog Mac softvera, to su: Tomislav Vince (Finder), David Ivić, Slavko Vukmanov, Vanja Tarczay (Mrak studio), Davor Pasarić (Jabučnjak, Kreativni odjel), Tomislav Ribičić (Jabučnjak), Uroš Vrbinc, Robert Paliska, Matjaž Likeb (Jabolko) i Miloš Mitrović (Epl).