Apple je jučer predstavio dva nova-stara proizvoda: Apple Watch šeste generacije i novi iPad Air četvrte generacije. Oba nastavljaju evoluciju i nude više i bolje od prošle generacije. Ništa od toga nije revolucionaran pomak samo po sebi, vrijedi tek spomenuti novi senzor za očitanje razine kisika u krvi. No, ono što jest golem pomak je tehnologija izrade mikroprocesora koja se spustila na mjeru od svega pet nanometara, tj. veličinu tranzistora koja se slobodno može nazvati "atomskom razinom". To znači još više snage uz još nižu potrošnju i omogućit će niz fantastičnog hardvera u bliskoj budućnosti. Bit će zanimljivo vidjeti performanse prvog MacBooka s takvom tehnologijom. Kao i WWDC, ovo predstavljanje Apple je odradio virtualno uz vrhunsku razinu produkcije
Novi Apple Watch šeste generacije od sada i u "Product RED" izdanju
Apple još nema vlastitu tvornicu mikroprocesora, ali zato samostalno dizajniraju svoje procesore koji su postali višefunkcionalni, tj. pravi "SoC", tj. potpuni System on a Chip sustavi. Što to znači? Tradicionalno računala koriste više procesora kako bi odradila sve potrebne funkcije koje su potrebne računalu, bilo ono stolno, prijenosno ili u obliku tableta ili pametnog telefona. Tako imamo centralni procesor, grafički procesor, zvučni čip, mrežni kontroler, DSP, razne čipove koji nadziru rad periferije putem međusklopova i slično, a tu je uvijek i svojevrsni bridge, tj. mikrokontroler koji spaja sve te komponente. Nekada je čak i matematički procesor, tzv. "FPU unit" bio odvojen od centralnog procesora, dok danas većina modernih mikroprocesora u sebi ima čak i vektorske jedinice za brze paralelne obrade matematičkih problema koji se mogu definirati putem matrica. Apple nudi tri ključna modela svojih satova, tko ne mora imati najbolje i najnovije, može sada proći dosta jeftinije
Za posjedovanje Apple Watcha više nije uvjet imati iPhone; dovoljno je da ga koristi roditelj koji od sada na svoj uređaj može vezati niz satova i tako lakše brinuti o djeci.
Integracija donosi nekoliko prednosti: izuzetno male dimenzije cijelog uređaja, bržu komunikaciju među svim komponentama - što ubrzava cijeli sustav, a sve to smanjuje potrošnju, a time i rasipanje topline. Kod mobilnih uređaja gotovo da nema izbora, to je jedini način da se izgradi efikasan i pouzdan sustav. Danas čak i prijenosna računala sve više postaju zasnovana na SoC pristupu, uz izuzetak onih koji traže snažan GPU, pa imaju tu komponentu zasebno. Ironično, ali često je taj izdvojeni, tj. kako se to kaže "diskretni", GPU često bio razlog kvarova cijelih serija računala, bez obzira radilo se o Macu ili PC-iju. Posebno notorna je bila jedna serija mobilnih NVIDIA grafičkih procesora zbog koje je Apple ušao u svađu s tim proizvođačem koja traje do danas. Novi Appleov "System on a Chip" mikroprocesor za sada uopće nema konkurenciju
Gomila funkcionalnosti integrirana je u novi čip
Apple od jučer nudi novi iPad Air - prvi široko komercijalni uređaj zasnovan na A14 procesoru izrađenom u tehnologiju od svega pet nanometara. Takvu "svemirsku" tehnologiju izrade izvodi tajvanska TSMC korporacija koja već duže vrijeme ima funkcionalne prototipove takve tehnologije, ali tek sada je tržišno dostupan i prvi takav komercijalni procesor. Apple tvrdi da je iPad Air s takvim procesorom tri puta brži od najbržeg Android tableta koji se može kupiti, a brži je i od mnogih prijenosnika, pa tako tvrde da je šest puta brži od Chromebooka. Posebnost novog modela je Touch ID senzor koji je sada ugrađen u tipku na vrhu. Odlično rješenje jer sada je cijela površina uređaja postala velik ekran. Novi iPad Air lakoćom odnosi titulu najboljeg tableta ikada
iPad Air pruža izbor od pet boja kućišta. Naravno, mi smo odabrali Jabučnjak zelenu!
Fantastični A14 procesor možemo očekivati i u novoj generaciji iPhonea, ali niti konkurencija to ne gleda nezainteresirano; nedavno je obavljeno da je NVIDIA kupila ARM za 40 milijardi dolara, a to je kompanija koja je Appleu licencirala velik dio tehnologija za njihove procesore. Apple tvrdi da to ne utječe na njihove ugovore s ARM-om, ali ta vijest otvara mnoge scenarije koji će sasvim sigurno biti uzbudljivi za nas korisnike jer veća konkurencija često znači bolje proizvode i niže cijene. Bit će zanimljivo! Sve bitno o novoj Apple Watch generaciji na samo jednom slajdu
Što vi očekujete? Mislite li da će NVIDIA ući u tržište mikroprocesora kojim trenutno dominiraju Intel i AMD? Hoće li Apple izdati vlastiti GPU koji može konkurirati novoj NVIDIA 3080 seriji? Kada će se pojaviti prvi Appleovi procesori ARM arhitekture koji bi bili usporedivi sa sadašnjim desktop procesorima? Mnogo pitanja se otvara... :) |
Komentari
Nevermind sada to, ovo mi je bio još jedan dokaz da smo roba kojom se trguje - mi. Samo ekran, ekran, ekran, gledajte u ekran dok trčite, plivate, kenjate, a mi ćemo to brižno sačuvati i nikome nećemo davati. Još s tom sijedom kosom, Cook mi je uvjerljiv ko Sanader.
Što se AI tiče, kako su svi zamišljali AI u filmovima 80ih kao neke terminatore, dronove koji će pobiti čovječanstvo - nitko nije shvatio da će to biti hrpa povezanih servera potopljena ili uskladištena negdje drugdje, i više ne treba pričati o budućnosti, jer smo bili gotovi prije par godina kada je smišljen AlphaGo.
Odgovori na pitanja na kraju teksta, od totalnog neznalice (mene):
1. Mislim da hoće, za njih bi neulazak bio smrt kompanije, zar ne?
2. Ukoliko je ta svađa iole ozbiljna, a mislim da bi to napravili i da te svađe s NVIDIAom nema, hoće sigurno.
3. Ako gledamo prvi iPhone i prvi iPhone koji je bio svemirski brod u odnosu na 2007.-u - sezona 2025/26.
A navodno da mogućih postavka figura ima više nego atoma u svemiru, prema majstorima Go-a.
Zato se i nakon tog šaha kojeg spominješ, krenulo sa stvaranjem AI kojoj će biti cilj pobijediti najtežu igru na svijetu - Go.
Prvo se mislilo da će AI koji će parirati i nadjačati Go velemajstore nastati do 2100. godine, no AlphaGo je iznenadio i najoptimistični je enttuzijaste - iako je jednu partiju izgubio.
Jako zanimljiva igra, iako se čini jako jednostavna. Cilj ti je okružiti svojim kamenčićima protivnikove. Onemogućiti mu izlaz.
Čini se lako, zar ne?
Ali identični potez u jednom slučaju može ispasti genijalan, u drugom katastrofalan po igrača koji ga je izveo.
Imaš stupnjevanje znanja. Majstori se dijele u devet kategorija (dan-a). Samo je jedan čovjek, Lee Sedol iz Juže Koreje, deveti “dan”, a već drugi "dan" je u rangu šahovskog velemajstora.
Onda se pojavila ta britanska kompanija AlphaGo sponzorirana od Googlea, kojoj je u početku programiranja aplikacije pomagao majstor drugog stupnja, a kasnije je program počeo predviđati šeme sam. Ispalo je u pet partija 4:1 za AlphaGo.
Imaš AlphaGo (vs Lee Sedol) dokumentarac na YouTubeu.
https://www.youtube.com/watch?v=WXuK6gekU1Y&t=1s
U drugoj igri Sedol se natjerao predvidjeti manjkavosti AIphaGo-a (tada još beta-e) i izveo takozvani Božji potez 78 (na dalekom istoku tu igru smatraju svetom, da zbližava čovjeka sa onozemaljskim), pomoću kojeg se AI potpuno zblesirala, a on potom pobijedio.
Kužiš?
Nikada nitko tako rano nije pobijedio u toj igri. I prvi puta su AI i ljudska inteligencija počele učiti jedna od druge i tjerati protivnika na potez koji inače nikada ne bi napravio.
Evo i taj link :)
https://www.youtube.com/watch?v=vI9BllT7ovg&t=307s
A sada stvarno dosta o ovome, treba se posvetiti Davorovom tekstu i odgovoriti čovjeku na pitanja. :)
Pravi pokazatelji dosega umjetne inteligencije su sasvim neki drugi. Algoritam AI koji ne zna ništa drugo doli osnovna matematička pravila i osnovna gramatička pravila engleskog jezika pustiš da "cruncha" bilo koji sistematski repozitorij podataka (npr. Wikipedia) i nakon 6 mjeseci je sposoban sa digitalne fotografije razlikovati s preko 99,9% pouzdanosti tko je muškarac, tko žena, tko je odrastao, tko nije, tko je slikana živa osoba, tko nacrtan, a tko kompjuterski generirana 3D virtualna lutka. I svašta nešto drugo.
Nije mi jasno kako nešto čemu ljudi posvećuju cijeli svoj život, dijele ne znalce - nego majstore na 9, slovima (devet) kategorija - ti niti ne pogledaš o čemu se radi i napišeš - jednostavna igra.
Ako je tako jednostavna - zašto su programeri koji se bave umjetnom inteligencijom, ljudi kojima je taj posao zvanje - predviđali da će se algoritam koji će biti u stanju parirati devetom danu moći napraviti tek oko 2100. godine?
Ne da mi se uništvavati Davorov osvrt totalno drugom temom, ali postaješ kao ja - uplićeš se u teme u kojima ne znaš puno.
Ovime ne ciljam na umjetnu inteligenciju, već na dokumentarac sam. Nekako imam osjećaj da si eventualno pogledao trailer.
A šta je najbolje, sam si pisao o AI-u i šahu prije par godina. Kako je tada sve bilo OK i tvoj tadašnji post je dosta sličio mojima iznad, a sada te igre opisuješ kao jednostavne i navodiš da je AI nešto potpno drugo.
Osobno ne bih podcjenjivao niti jednu niti drugu - da su jednostavne, svi bi bili velemajstori - a AI bi se testirao na nečemu desetom.
Nisam niti ljut, niti loše volje - već je tvoja prva (pazi - prva) rečenica upravo ono o čemu se sat i pol dokumentarnog filma radi.
AlphaGo je okrenuo igru na glavu i jedinog čovjeka na svijetu koji je na susret ulazio u sobu s podsmjehom natjerao da izađe iz sobe i "razmisli o životu". Go nema vremensko ograničenje kao šah, Sedol je otišao na terasu hotela zapaliti cigaretu.
Poanta - taj put je izgubio, ali je idući put on natjerao algoritam da se zblesira i pobijedio je.
Upravo su jedan drugoga natjeravali da budu bolji. Iako krajnji rezultat to ne govori - 4:1 - ali ta jedna pobjeda je doživljena kao pobjeda čovječanstva protiv tmurne budućnosti.
Inače, Sedol se umirovio iako je mlad - a ovaj dvoboj sa AI je sigurno imao utjecaja na to.
Znači da si pogledao dokumentarac - ta prva rečenica ne bi bila napisana tako. Samo to, ništa više.
Evo ti link kako je Sedol reagirao i komentari poteza AlphaGo-a:
https://www.youtube.com/watch?v=HT-UZkiOLv8
Ako to nije tjeranje drugoga da se poboljša, onda ne znam što jest.
A sada nisam nigdje napisao da je GO "jednostavna igra". Napisao sam da je to igra koja se temelji na relativno malom broju jednostavnih pravila. Proučavao sam i igrao GO znaš kada? 1986-7. Kad su o tome pisali u Računarima. Zašto automatski pretpostavljaš da nemam o tome pojma samo zato što nisam vidio taj film (da, u pravu si, nisam ga ni pogledao, niti kliknuo na link)?
Kako god bilo, GO je samo utoliko teži i složeniji od šaha što je neusporedivo veći broj mogućnosti (kombinacija). I to je prirodno. Što manje pravila - to više mogućnosti. Međutim, to ne znači da ti treba neka neznamkakva inteligencija da ga igraš. A to, opet, ne znači da omalovažavam tu igru, ni slučajno. Ali intelektualna sposobnost potrebna za vrhunski uspjeh u igri GO (ili šahu, ili bridgeu...) ima neke druge kriterije koji dolaze prije i iznad inteligencije. Upravo zato računalni algoritmi (čak i oni posve glupi) uspješno pobjeđuju i nadprosječne igrače šaha već 40 godina. Jer inteligencija nije najvažnija za to, nije čak ni na drugom mjestu.
A go je samo dovoljno zahtjevniji u smislu količine podataka koji se uspoređuju da je trebalo pričekati 20-ak godina dulje da se napravi hardver koji savladava zadatak dovoljno brzo.
Cijela ova diskusija zato što si ti zabrijao na tezu kako je go neka reprezentativna ilustracija primjene AI. A nije. Ni približno. Postoje puno, puno fascinantnije ilustracije. Obični FaceID u jednom iPhoneu je zahtijevao kudikamo "teži" AI algoritam od onog za igranje go. Ili ovo što imamo u novim automobilima - adaptivni tempomat, s prepoznavanjem vozila ili zapreka ispred sebe, pješaka koji stoji uz rub ceste, znakova ograničenja brzine...
I sada ti zaključiš da je taj projekt, financiran od Googlea pod imenom Deep Blue ako se dobro sjećam - jednostavniji od FaceID-a.
Da je ovo napisao netko tko je radio u Appleu tipa songoku, zašutio bih.
Ovako, nije mi jasno kako software koji već četiri godine uspješno radi na milijardama ljudi uspoređuješ sa drugim programom totalno drugačijeg opusa rada (jedan se bavi prepoznavanjem lica, drugi pokušava imitirati ljudski mozak), a ne znamo niti ti niti ja koliko je uložio u FaceID ili Google u AlphaGo.
Možda si u pravu. Možda nisi.
Samo znam da nisi pogledao film a ocjenjuješ ga kao da si ga binge-ao pet puta jer si se, eto, bavio Go-om u mladosti.
Nije isto Smayoo. I ne radiš ovo prvi put. Već par puta ocjenjuješ dokumentarce iako ih pogledao nisi. I ama baš svaki puta ih između redova popljuješ.
Sorry, koliko god da si inteligentan - mislim da to što radiš - jednostavno nije OK.
Ovo je prvi rezultat:
Možda ti nešto razjasni, tu si stvarno više doma nego ja.
https://deepmind.com/blog/article/alphago-zero-starting-scratch
Sada kada gledam, imaš slike koje se izmjenjuju koliko je sati trebalo programu da počne shvaćati pravila, igrati kao početnik, do nadjačavanja devetog stupnja.
Ukupno 70 sati.
I u tvom postu o šahu i AI-u (kako je tada bilo OK pisati na taj način, a sada nije - to mi isto nije baš najjasnije) se radio u satima, sjećam se.
I sumnjam da su cijene rada na umjetnoj inteligenciji i prepoznavanju lica u istom razredu. Prepoznavanje lica se upotrebljava kao FBI, CIA software već valjda desetljeće i više, ovo je spuštanje istog na nivo prosječnog korisnika.
Nije programiranje od nule, zar ne?
Mislim da rad na umjetnoj inteligenciji ipak zahtjeva više novaca i vremena, nemam nikakvog dokaza - nekako mi logika nalaže da to zaključim.
Ne tvrdim da sam u pravu, odmah da razjasnimo.
Pogledaj ovaj link:
https://futureoflife.org/2016/03/08/alphago-and-ai-progress/?cn-reloaded=1
Ako ti se da, vidim da napominje koliko CPU-a i GPU-a koristi AlphaGo.
No, da zaključimo - ponavljam kako držim da omalovažavanje nečega što nisi ni pogledao nije u redu. Samo to.
Sve identično kako sam napisao i ja.
U tvom slučaju je bio šah. U mom Go.
U tvom slučaju si bio u pravu. U mom sam ja - u krivu.
A pogledao film nisi.
Kako dva identično pisana posta objavljena u razmaku par godina mogu ispasti toliko - različita?
EDIT:
Zanimljivo mi je ovo kako si napisao da "sam ja zabrijao da je to neka reprezentativna ilustracija primjene AI".
Nisam Smayoo. Pogledao sam film. Što se autonomne vožnje tiče, slažem se da i taj dio spada pod inteligentnu radnju - ali i sam znaš kako danas već razlikujemo više vrsta inteligencija.
Navodno postoji devet vrsta inteligencije: lingvistička, glazbena, logičko-matemat ička, prostorna ili spacijalna, tjelesno-kinest etička, interpersonalna , intrapersonalna , naturalistička (prirodnjačka) i egzistencijalis tička (duhovna).
Koliko sam svjestan preko nekih vijesti, dašanje testiranje umjetne inteligencije bavi se logičko-matemat ičkom (šah, go), prostornom ili spacijalnom (autonomna vožnja, FaceID) i tjelesno kinetičkom inteligencijom (roboti koji rade razno razne zadane i nezadane kretnje).
Za ove ostale jednostavno ne znam. Možda se neki tajno financirani timovi bave i njima.
Znači, nisam zabrijao na ništa - samo sam pogledao film i to napisao. A, ponavljam n-ti puta, zasmetalo me to što si me ispravljao iako isti nisi pogledao.
Kao što vidiš, svjestan sam da potoji više vrsta inteligencija, no nisam htio ići toliko u temu kada pišem pod Davorov osvrt na Appleov keynote koji nema veze sa ovime. I smatram da to nije u redu prema njemu kao autoru.
A što se ostalih inteligencija tiče, kada će se napraviti vrhunski AI koji će objedinjavati sve navedene - nemam pojma. Napisao sam samo ono što sam saznao.
Ništa više.
Nakon toga dolazimo do ovoga što je Smayoo rekao, do generalne inteligencije, to bi bila "Artificial General Intelligence", to nećemo imati još 10 do 30 godina, ovisno o predviđanju pesimista ili optimista, ali svakako do toga dolazimo.
Nakon toga dolazi do singularnosti, točke u kojoj umjetna inteligencija nadilazu ljudsku, dakle "Artificial Superintelligen ce" i to je moguće i točka koju nećemo preživjeti ako budemo glupi. Moguća su dva scenarija, utopijski Star Trek ili distopijski Terminator ili Blade Runner. Mogli bismo poživjeti taman toliko da i to doživimo, a ako ne, naša djeca će sigurno.
Ako netko slučajno nije čitao sve to kod Tim Urbana, svako preporučujem njegov legendarni članak na tu temu:
https://waitbutwhy.com/2015/01/artificial-intelligence-revolution-1.html
Nema južine u smislu vjetra koji puše s mora na kopno pa onda ljudi hodaju kao zombiji (pogotovo otočani ), ali imaš kod nas onaj Alpski fen koji kad se sjuri prek Sljemena, onda se highlanderi iz Mikulića, Fraterščice i Lubenjaka međusobno nasekiraju (doslovno mislim, rade sjekire)
Kloba, probaj pročitati što sam napisao još jednom. Nisam uopće, niti najmanje, komentirao film (jer ga nisam ni pogledao). Ne da ga nisam popljuvao, nisam uopće napisao niti riječi o filmu.
Ono što sam pokušao objasniti jest - da inteligencija nije niti ključna, niti najvažnija osobina (bilo čovjeka, bilo računala) za uspješno igranje kombinatornih igara (kao što je šah ili go).
Žao mi je što nisam to eksplicitno naglasio, ali poanta toga da prazni AI algoritam u par sati od nule dođe do razine šahovoskog velemajstora - nije u tome da je to ultrabrutal inteligentni algoritam, nego da je za tu igru važnija sposobnost obrade i analize ogromnih količina podataka u kratkom vremenu, uz nešto inteligencije (koja je potrebna za donošenje zaključaka iz pregledanih podataka, umjesto da se piše složene analitičke proceduralne algoritme, kako se to radilo nekad prije, dok procesori nisu bili dovoljno moćni za AI algoritme).
Eto, pa tu ne bih više ni ja o tome.
Ja bih samo još dodao da kako vrijeme prolazi, a mi se svakih par godina dotaknemo te teme, postajem svjestan koliko toga stvaranje "punokrvne" umjetne inteligencije zahtijeva. Te kako čak i mi laici (ovdje mislim na sebe) čistim konzumerizmom koji se nudi u prvih 20 godina 21. stoljeća (napisali smo obojica - od autonomne vožnje preko FaceID-a, do pametnih hladnjaka ili perilica rublja - iako je ovo posljednje dvoje tek u začetku, pojavljuje se i u tom segmentu javnog života...
Ono što hoću reći, sve mi je manje apstraktan taj pojam umjetne inteligencije, iako i dalje ne znam kako da na to sve gledam. Kako je Davor napisao - sve zavisi hoće li se stvar završiti utopijski ili distopijski.
Eto, toliko i od mene.
NVIDIA uzima tržišni dio kolača od Intel baziranih uređaja koji nisu klasična osobna računala.
"Mislite li da će NVIDIA ući u tržište mikroprocesora kojim trenutno dominiraju Intel i AMD?"
NVIDIA je i prije ove akvizicije imala svoj SoC (Tegra?). Ulazak u desktop svijet ne vjerujem da je nešto što im je interesantno. Općenito "desktop" je mislim u fazi "umiranja" zbog raznih SaaS/PaaS rješenja koja već jesu na tržištu. Razvoj računalnih mreža ide u smjeru da si "zakupiš" hw za posao koji radiš, kad ti treba i koliko ti treba za posao X. Kad ti ne treba - pošteno oslobodiš resurs za nekog drugog.
"Hoće li Apple izdati vlastiti GPU koji može konkurirati novoj NVIDIA 3080 seriji?"
Ne vjerujem da će Apple ići u tom smjeru, a sve i kad bi krenuo... bojim se da je to vremenski predug put da bi stizao konkurenciju. Dotad će koncept snažnih GPU u "računalu za kojim sjediš" biti dovoljno specifičan da se "ne isplati", a sva mainstream računanja, igranja i crtanja odvijat će se u oblaku gdje ti to za čime sjediš je samo upravljački alat tamo neke mašine.
"Kada će se pojaviti prvi Appleovi procesori ARM arhitekture koji bi bili usporedivi sa sadašnjim desktop procesorima?"
Pojavom prvog ARM minija i Big Sura?