Pozdrav,

uvijek me zanimala burza ali nikad ulgati u takvo što jer za to treba počet s nekim većim novcem pa sam naišao na BitCoin exchange. Poigro bih se sa 100 dollara pa da vidim malo. Ali je li ov sve legit? Je li se tko bavio ovime?. Inače nas par bih stavil 100-200 kn pa da se skupi. Pa ono, ako netko zna

www.bug.hr/vijesti/hakeri-otudili-bitcoi...-milijun/128047.aspx

Ilegalno nije. Ja osobno ne bih u to stavio niti kune.

@stefanjos

Bas citam ovo i gledam da bi danas bio svakako u penziji da ste kupili bitcoins onda... e da je bilo znati...cijeli forum penzija i kokteli

Takva zarada je maltene jednaka ukradenoj. To je špekulativni dobitak. Nije nastao na stvaranju vrijednosti, nego na tome da je netko drugi morao izgubiti novac da bi ga ja (ili tko god) dobio. Kao kad odeš u casino i staviš 1000 EUR na jedan broj. Statistički, 97% ih izgubi, 2% dobiva, a 1% je siguran dobitak kockarnice.

Svatko voli novac, ali je istina ono što smayoo kaže. Ta lova nije nastala na stvaranju nove vrijednosti. Naučio sam se da novac zarađujem na normalan način,a da sam igrom slučaja dobio novac na BitCoin_u i postao bogat, mislim da se nebi baš puno usrećio, čak štoviše, samo bi si neke probleme stvorio, koji mi nisu potrebni

Ako zelis samo ulagati (bez trgovanja sa drugim valutama) preporucam bitcoin-mjenjacnica. Nasi decki to vode, support 24/7 dovoljno je uplatiti preko banke i oni ti na wallet adresu posalju coine koje kupis. Za Mac preporucam Electrum wallet koji je najstabilniji i najkoristeniji od svih dostupnih. Drzanje coina na nekom exchangeu se osobno ne preporucam. Neki dan je objavljena vijest da je pao NiceHash, Coinbase/Gdax su redovno nedostupni kad ljudi navale...you get my point.
Kada zelite unovciti coine, opet na BM i tamo ih prodate uz najnizu mogucu proviziju. Ako zelite trositi coine postoji i Revolut aplikacija sa kojom se isporucuje i Mastercard sa kojim bez naknade mozes kupovat na posovima i dizat novce na bankomatima.

Ako ima jos pitanja tu sam.

stefanjos kaže:


Ako voliš rizična špekulativna ulaganja, tj. voliš kockanje, samo naprijed.

Riba kaže:


Ajme meni, ovo me tako dotuklo, ne tvoj odgovor, nego sam tek sad dobio mail o temi, a kako vidiš ovo sam postavio 2013. I sad me ubija jer sam mogo tada stavit 100$

Pred kojih mjesec sam se ubacio u igru, ali čisto iz znatiželje, a i da napišem jedan osvrt na sve to, kad bude!

Lanci sreće na digitalni način... Jbt, fakat se suštinski ništa ne mijenja i ljudi zauvijek ostaju budale...

Kako misliš?

Prostitucija ti je sigurnija zarada neko Bitcoin. Pitaj Slovence kako im stoji Bitcoin.

Ošlo 70 milja na walletima. Hakerima na račun, a možda i.......
Kad se sjetim burze Mt.Gotx i vlasnika Karpelesa, dobar tajming. Vuk sit a koze na broju. A koze su fakat ispale koze.
Danas postoje hardverski novčanici, tak da jbg, previše su vjerovali slovencu.

stefanjos kaže:


Haha, gle stvarno, nisam ni ja primjetio.

Kada nešto ne znaš - imaš barem audioknjiga na tu temu na bacanje.
www.audible.com/pd/Bios-Memoirs/Digital-...512773341&sr=1-1
www.audible.com/search/ref=a_hp_tseft?ad...terby=field-keywords
Kada se učlaniš, mjesec dana ti je free, i imaš dva free kredita da skineš koju god knjigu hoćeš, ako ti se ne sviđa - možeš ih zamijeniti u tom mjesecu, obe.
Tako da zapravo možeš četiri knjige besplatno dobiti potpuno legalno.
A ako nastaviš plaćati mjesečnu članarinu 15$, imaš jedan kredit svaki mjesec, kojeg isto možeš zamijeniti. Tako da svaki mjesec možeš po dvije knjige preslušati - koji god žanr, koliko god koštale. Mislim da ću se učlaniti za stalno...

smayoo kaže:



Lanci serće ili snowball je jedna sasvim druga stvar, to je osuđeno na propast jer da bi to šljakalo trebalo bi da se vrijednosti multipliciraju nekim čudnovatim mehanizmima ili algoritmima.
Bitcoin je kripto valuta koje ima ograničeno, točno toliko koliko ima kripto klučeva u Blockchainu.

Osim Bitcoina ima i drugih kripto valuta kao: ETC, XRP, Ethereum i DASH.
Kripto valuta je valuta koja je samo digitalna, decentralna i osigurana je kriptološkim ključem, pri čemu vlasnik kripo ključa ima saldo u kriptološkoj signiranaturi u zajedničko korištenom Blockchain- u, u kojem je u pravilu limitiran broj digitalnih signatura.
Pošto se to odvija samo digitalno izmiče kontroli centralnih banaka i iste na taj razvoj gledaju kritično (i ja bi da sam na njihovom mjestu). Ali Bitcoin je toliko uzeo maha (sigurno i zato jer je svima pun k..ac banaka i njhove kontrole nad liquidnošću) da se etablirao i trži se na svim burzama. U Bitcoinu je moguć platni promet i ja se s tim služim već skoro pa 5 godina, meni ljudi mogu platiti nešto u Bitcoinu i ja njima. Sve radi savršeno, bez provizije banaka.
Ako pak želiš špekulirati u Bitcoinu, onda te moram upozoriti da je to špekulacija u valuti i osim CDS-ova (Credit Default Swap) je to najrizičniji način špekulacije ali i najunosniji, tako da ako želiš izvoli. Puno napuhanih balon je grohotom puklo, tako da je velika vjerojatnoća da bi i ovaj mogao.
To se u ostalom vidjelo i iz svima poznatih "švicaraca" gdje su ljigave banke zavalile i zavile hrpu ljudi u crno.
Kripto valute su osim platnog sredstva i jedan način borbe protiv etabliranih vrijednosnih sistema koji su se btw 2008-me pokazali kao visokorizični, pri čemu taj cijeli rizik i gubitak plaća općenitost a dobit se dijeli i rasipa među nekolicinom.
Sasvim je normalno da taj etablirani sistem sa svim svojim lobističkim mogućnostima puca na kripto valute, jer ga ugrožavaju ili barem dovode njegovo postojanje at apsurdum. Ali nemaju nekih adekvatnih odgovora pa se sve više provlače priče o nekim lancima sreće.
Već su i velike banke skočile na taj vlak i trguju u Bitcoinu.
Na početku se u glavnom Kripto valute koristile u Darknet-u, sada je iz tog izrasla ozbiljna konkurencija i svi su načulili uši.
Samim tim šta je Kripto valutra i njena vrijednost definirana korisnicima kripto kjučeva i ne podlježe nekim ocjenama Ratingagentur-a (koje su btw. Lehman Brothers raitingovale sa A.A.A, dan prije nego što je bankrotirao i time izazvao krizu 2008) demokradskije su i pravednije. Sav ostali Ekonomski sistem je fragilan i ovisi o pohlepnim seronjama i političkim situacijama na koje nemamo nikakav utjecaj. Kad samo pomislim da neka Trumpova odluka utječe na tržišta vrijednosnih papira.
Tako da je svaka ostala valuta više slična snowboll sistemu od bitcoina.

zabac kaže:


Ne razumijem??????

tino1 kaže:


Nisam financijaš niti se puno u to razumijem, ali ako mi možeš @tino1 objasniti ovo boldano.
Znam da ostale valute ovise o proizvodnim dobrima i uslugama, pa im shodno tome raste i pada vrijednost, tko određuje vrijednost BitCoina ?
Nisam previše upućen u to "rudarenje" ali vidim da ljudi imaju doma "ringove" od kompova gdje imaju i po 8 skupih grafičkih kartica po ringu. Ta mašina radi 24h na dan i nešto skuplja, valjda sitnije djelove BitCoina. Neki imaju doma i desetak tih ringova, pa se vodi rasprava, jel će biti veći račun za struju ili će više zaraditi na toj valuti.
Ostale valute imaju nekakvu podlogu; zlato, nafta, garancija vlada...Koja je podloga vrijednosti BitCoina, ti ljudi što rudare ili ?

Iza svakog projekta netko stoji, jer sigurno nije nešto nastalo samo od sebe. Zna li netko, tko je osmislio BitCoin.

evo ovako. Na početku je u Blockchain-u bilo definiran jedan broj kripto ključeva. Npr. 10 koji su vrijedili 10,00 $ po ključu 1,00 $.
To znači postojala je vrijednost po 1,00 $ po jedinici bitcoina. Ali sve više ljudi je htijelo imati bitcoin a ne vrijednost tog bitcoina od 1,00 $ jer su više vjerovali bitcoinu nego $. Tako da je ta jedinica bitcoina bila više vrijedna. Sad je ta jedinica bitcoina vrijedna 15.650,00 $, zato jer je toliko ljudi odlučilo da ne žele više imati njihovu lovu u $ nego rađe u bitcoinu. Ali ostala je ta jedinica bitcoina i nema ih više, jer je u početku definairan broj raspoloživih jedinica na tržištu.

za usporedbu sa npr. $:

u početku je definiran broj $ koji će biti tržištu na raspolaganju. 1$ bio je vrijedan neku količinu zlata, i to zlato je bilo deponirano u centralnoj banci US Treasury-ju. Sve je to bilo dobro do 1972 godine, do tad je stvarno bila deponirana ta određena količina zlata u CB. Ali od tad više nije i US je krenula štampati $ bez obzira na vrijednost $. Kao alibi za to, krenulo je trgovanje na burzama i vrijednost $ se vezivala uz sve moguće, a najviše procjenom jačine i konkurentnosti Američke ekonomije u odnosu na druge. Tu procjenu su uglavnom vršile Američke Ratingagenture kao Standard &Poors, Mood'y s, Fitch i o njihovom Raitingu ovisi uglavnom vrijednost svih valuta osim Won-a i Kune. To smo mogli dobro posmatrati na slučaju Grčke.
Facit:
Bitcoin: ne raste količina potražnjom, nego vrijednost.
$: raste količina a vrijednost ostaje ista ili raste po procjeni od do bola dubioznih faca.

Bitcoin je prvi pokrenuo Satoshi Nakomoto.

Glavni problem konvencionalnih valuta je količina povjerenja koja je potrebna da bi šljakale. Centralnim bankama se mora vjerovati da ne obezvrijede valutu, povjest je puna primjera u kojima je to povjerenje iznevjereno. Kad god im dug države preraste preko glave oni smanjuju vrijednost, kad god im export zastane oni smanjuju vrijednost da bi bili konkurentniji itd. itd. A mi im vjerujemo? Ja ne!
Bankam se mora vjerovati da će čuvati naš novac i elektronski tranferirati, ali banke ga posuđivaju u kreditnim balonima sa minimalnim pokrićem sigurnosti ( subrime krediti u Americi su nas je doveli na rub katasrofe). 2008 banke više nisu vjerovale bankama i bila je velika opasnost da svi ulagači podignu svoje ušteđevine (baš bi me zanimalo kako bi to isplatili), a država garantira za minimalnu cifru. Ko je ta država? Porezni obveznik! To znači mi sami sebi isplačujemo ono šta su oni prokockali! Ali kad se dobiva nema nas tu! Čak ni PDV ne plaćaju!
Bankama moramo obdaniti sve o nama! Njihovi troškovi su tako veliki da boli glava. Zarađuju čak na papiru koji im je za operativu potreban! Jeste li primjetili da kod bankovnih obračuna kamate na kontokurentne kredite godina ima samo 360 dana, samo da bi one uzele 5 dana kamte, a kad vama trebaju plaćati zateznu kamatu morate paziti da li je prestupna godina ili nije.
To sve pada u vodu sa valutom koja počiva na kriptogravskom dokazu, i koja se da trasferirati bezplatno gdje god i kad god hoćemo.

Znači li to da vrijednost Bitcoina zavisi isključivo od vjernosti klijenata. Šta dobivaju oni ljudi koji rudare, znam da dobivaju promile, pa i puno manje od promila vrijednosti tog BitCoina. Zavisi li BitCoin od njih ili ne ?

Dobivaju naknadu za rudarenje (održavanje mreže-provođenje transakcija). Ako nema majnera automatski nema niti Bitcoin mreže na kojoj se odvijaju transakcije te nema tko potvrditi da je transakcija koju si ti odlucio napraviti moguca tj da imas dosta para na svojem walletu, da nema double spendinga itd.

Mislim da je pravi problem sa kriptovalutama sto ekipa samo gleda kako u sto kracem vremenu zgrnuti sto vise para i da idu van. Ono sto je poanta svega toga je tehnologija koja iza kripto valuta. Bitcoin je prvi i zato je popularan ali ima hrpetina drugih alt coinova koji imaju puno puno bolju tehnologiju.

energyman kaže:


Od koga?

energyman kaže:


Kako reče Tino, svaki monetarni sustav bazira se na točki povjerenja. Slažem se s njim u pogledu njegovog stava o iznevjerenom povjerenju centralnih banaka. Ali - na kome leži to povjerenje u slučaju kriptovaluta?

tino1 kaže:


Kako znamo da ne raste količina? Tko je jamac toga?
Na čemu je utemeljena ta vrijednost? Jer - na stvaranju vrijednosti - na proizvodnji - nije. Utemeljena je na porastu potražnje. Isključivo. Dakle, kriptovalute imaju čistu špekulativnu vrijednost. Mogu se složiti da je slično i s "klasičnim" valutama, a također (u današnje vrijeme) i s tzv. "investicijskim zlatom" i ostalim tzv. "neprijepornim vrijednostima", ali to ne mijenja činjenicu da je vrijednost kriptovalute utemeljena čisto na porastu potražnje, dakle da je čisto špekulativna.

Sve što možeš kupiti za bitcoin, možeš kupiti samo zato što SADA, U OVOM ČASU postoji netko tko je voljan i željan zamijeniti svoju (stvarnu ili virtualnu) vrijednost za bitcoin u takvom omjeru. Što će biti sutra, kad ljudi izgube interes? Ni ne moramo ići u tako ekstremne primjere kao što je erozija svih vrijednosti u ratnim uvjetima (vjerujem da su svi čuli poneku priču iz nedavnog rata gdje se pod opsadom mijenjalo stvari nominalne vrijednosti desetaka tisuća njemačkih maraka za dvadeset jaja ili jednu konzervu). Vjerujem da baš ovdje, na Jabučnjaku, ima puno ljudi koji su do 2008. imali hrpu posla i naplaćivali svoj sat po 400-500 kn, da bi u 2-3 godine spali na to da ne mogu skupiti sami sebi za plaću, a kamoli zaposlenicima.

I koja su to točno dobra ili usluge koje možeš kupiti za bitcoin? Kruh i mlijeko (negdje... igdje...)? Kompjuter? Auto? Nekretninu? Frizuru? Sat tretmana u wellnessu? Tjedan dana u nekom hotelu? Ili je to više nešto tipa kredita za online igru, digitalni download multimedijskih sadržaja i sl? Da me ne shvatiš kao provokatora - ne znam, pitam. Pitanje nije retoričko.

Po mom sudu, trenutna visoka vrijednost bitcoina više govori o opadajućoj vrijednosti i raspadu klasičnog monetarnog i ekonomskog sustava kapitalističkog svijeta, nego o stvarnoj vrijednosti kriptovalutnog sustava.

I mi konjove na polju kriptovaluta imamo:

što je bitcoin: stojebitcoin.com/

domaći dvojac koji je otvorio mjenjačnicu kriptovalutom: bitcoin-mjenjacnica.hr/#buy-sell

Kasnije se ubacim u razgovor, a za prvu ruku za neznalce, tu sam pokusao sumirati bitcoin u jednom videu.

smayoo kaže:


Ima mjesta za kupit bas ove stvari, samo nisu rasirene. Problem je nastao i u bitcoin mrezi zbog velike mase transakcije koje predugo traju, zato postoji masu altcoinova koji to pokusavaju popraviti. Svi se sjecamo, ili ne sjecamo, pizze od 10 000 prije bar godina, e da ih je cuvao, sad bi mogao covjek u mirovinu. Poanta je da placanje kriptovalutama nije rasireno(jos), ali se siri kao i sto u hrvatskoj danas u svakoj trgovni nema POS uredaja. Takoder, apple pay, on posotji, on se moze koristiti, ali ne i kod nas. Tako je za bitcoin i drugi altcoinovi ali na vecoj skali.

Puno trgovaca se okrenulo bitcoin cashu (oni su se odvojili od bitcoina) i nude znatno brze vrijeme transakcije i puno manju naknadu za transakciju. za bitcoin su transakcije porastom cijene porasle i naknade, sto je totalno suprotno od onoga sto je trebao biti. Srecom, javljaju se druge valute koje rjesavaju problem. Meni je interesantan GRS (GroestleCoin) koji u svojoj paleti nudi i slanje preko SMS poruka. Sto mi je super zanimljivo jer to znaci potpuna kontrola, tj. potpuna otvorenost trzista. Vrlo niske naknade i jako brzo vrijeme transakcije.

cariblanco kaže:

Rudari dobivaju nagradu za upisivanje nepotvrđenih transakcija u Blockchain.

Za početak mislim da bi bilo najbolje da prođeš kroz Bitcoin whitepaper i vjerujem da će ti dosta toga biti jasnije. bitcoin.org/bitcoin.pdf


smayoo kaže:


Prilikom iniciranja bilo koje transakcije specificiraš naknadu koju plačaš majnerima da "obrade" tvoju transakciju. Iznos naknade se računa prema jedinici Satoshi/Byte. Svaka transakcija (sastavljena od hrpetine hasheva) ima određenu veličinu. Recimo kada sam kupio Bitcoina u protuvrijednosti cca 200 eura, veličina transakcije je bila 731 byte. I pošiljatelj je platio cca 250 satoshija po byteu transakcije. Dakle naknada se ne stvara niotkuda nego ju plaćaju sami korisnici a poanta je da sam definiraš iznos naknade što direktno utječe na brzinu kojom se transakcija odvija tj. za koliko blokova će transakcija biti potvrđena/provedena.


smayoo kaže:


Povjerenje leži u sistemu. Kao što možeš vidjeti iz whitepapera, sve je bazirano na algoritmima i zna se tko, koliko, kada, kako, nema manipulacija, duplog plaćanja ili plaćanja bez pokrića. Ti možeš zadati transakciju sa jednog na drugi wallet u iznosu od jedan bilijun dolara ali sistem će ti prilikom prve provjere odmah takvu transakciju odbaciti jer nemaš sredstava na walletu.

tino1 kaže:


smayoo kaže:


Količina bitcoina koji se generiraju je opet definirana algoritmom a iznosi 1800 po danu. Nitko ne može utjecati na to da se generira više ili manje coina.

smayoo kaže:

Lista svakim danom sve više i više raste no neki od poznatijih mjesta koja primaju Bitcoin kao payment metodu: Wordpress, Subway, Steam, Microsoft, Namecheap, CheapAir, NewEgg (eto ti kopjutera ), Bloomberg, Grooveshark, T-mobile, Sicilijanska sveučilišta itd. Broj je naravno puno puno veći u USA možeš platiti svojem mehaničaru u BTC, pizzu/hotdog na ulici, nadopunit kartu za prijevoz i svašta nešto.


Opet ponavljam Bitcoin je ogoman jer je pionir. Ali dugoročno mi nije nešto, ETH, STRAT, ARK, STEEM i ostlai su mi puno draži i volio bi vidjeti njihovu tehnologiju implementiranu u bližoj budučnosti.

Dakle, "rudari" su distribuiran sustav povjerenja koji verificira transakcije. Istodobno, oni vide svoj interes u tome da naplaćuju proviziju za autorizaciju transakcije, pri čemu prioritet imaju one transakcije čiji je platitelj voljan dati veću proviziju. Ovako, avionski, tu su dva inherentna problema, vjerujem da si ih svjestan i sam:

1. u scenariju porasta prometa bitcoina (ili koje god kriptovalute), rast će i cijena verificiranja transakcija jer broj minera nikad neće rasti jednakom brzinom kao broj korisnika (jer za postati korisnik trebaš samo kupiti nešto bitcoina (ili prodati nešto svoje za bitcoine) i početi ih trošiti, a za postati miner trebaš uložiti stvarne kapitalne resurse. U nekom trenutku bitcoin može postati neprimjenjiv za male transakcije zbog previsoke provizije. I onda - što? Opet nemaš opće upotrebljivu valutu.

2. sam autor navodi u sažetku whitepapera: "As long as a majority of CPU power is controlled by nodes that are not cooperating to attack the network, they'll generate the longest chain and outpace attackers.". - Kad (ako) cijelo bitcoin tržište postigne dovoljno visok obrt, što misliš koliko će vremena trebati da netko (ne fizička osoba, nego financijski dovoljno moćna ustanova) uloži potrebne resurse da učini ovo?

energyman kaže:


Dakle - onda količina bitcoina ipak raste? Tko onda od vas dvojice ne zna o čemu priča?
Kako to misliš - nitko ne može utjecati na to da se generira više ili manje coina? Tko je napisao algoritam? Sam se napisao?



Evo ovdje neka opsežnija lista:
99bitcoins.com/who-accepts-bitcoins-paym...tores-take-bitcoins/

Ovako letimičnim pregledom ne vidim baš puno automehaničara ili hot-dog štandova. Većina su online trgovine koje u osnovi prodaju "intangible value" proizvode i/ili usluge iza kojih često niti ne stoji stvaranje vrijednosti ili stvorena vrijednost nije mjeriva ili iza nje ne stoji varijabilni trošak. Drugim riječima, daju nešto što bi u određenim okolnostima dali i zabadava (jer nije svaki prodani "komad" izravno povezan s nekim konkretnim troškom) u zamjenu za šaku bajtova u wallet aplikaciji koje kasnije računaju zamijeniti za nešto treće podjednako nemjerive vrijednosti.

Jasno, stvar će se možda razviti. A možda i neće. Ja ne vidim prostora za neku veliku sigurnost u budućnost toga. Za mene je to i dalje sasvim špekulativna stvar, kako sam napisao.



Ovo je tek argument u korist mog stava. Što sad? Svaka šuša može pokrenuti svoju kriptovalutu? Ma daj, jbt...

Sto se tice prve tocke. Upravo sam to i napisao. A taj problem rjesavaju drugi altcoinovi koristenjem efikasnijih i pametnijih algoritma.

A ova oficijalna lista nis ne znaci, i u hrvatskoj ima cvjecarna koja prima bitcoin. Siguran sam da nije na listi.

Ja vjerujem da ce kriptovalute jednog dana sazivjet u jacem jeku. Tj. vjerujem da ce blockchain tehnologija sazivjeti. Pa vec danas ima banaka koji podupiru taj sistem jer ga se ne moze varati. A i ethereum mi je super ideja. Imati ugovor u blockchain fomatu jamac je da ce se ugovor ispostovati. Banalni primjeri kojima naglasavam neke prednosti.