...smo smislili da ćemo zadnji tjedan prije škole obiteljski provesti u (akobogda) kamperu, u điru po ex-Yu.

Mjesta, odnosno manifestacije koje sigurno namjeravamo posjetiti su:

Hrvatska Kostajnica
Banja Luka (posjet prijateljima)
Jajce
Sarajevo (naravno! )
Višegrad
Zlatibor
Leskovac (www.srbijafest.com/leskovacka-rostiljijada-leskovac/ )
Ohrid - Struga - Sv. Naum

Rado bih čuo dobronamjerne savjete i preporuke (po mogućnosti iz prve ruke) što vrijedi približno uzduž te rute obići i pogledati. Tu prvenstveno mislim na

- prirodne ljepote (ne nužno neke nadaleko poznate i razvikane nacionalne parkove, možda i neke "obične" male, lokalne, samozatajne dragulje prirode kao što su npr. kanjon Kamačnik kod Vrbovskog, Zeleni vir kod Skrada, Štirovača na Velebitu, izvor Kupe...)

- zanimljive građevine, kulturno-povijesni spomenici, etno-sela...

- mjesta gdje se jede fina, jednostavna, obična, domaća hrana, preferiramo seoska domaćinstva (agroturizam, što bi rekli u Istri), ali nije uvjet

Također bi cijenio eventualna iskustva na temu kampova uzduž te rute u kojima vrijedi prenoćiti. Primarni kriterij je čistoća i upotrebljivost sanitarija, raspoloživost usluga ispuštanja crne i sive vode, uzimanja svježe vode, priključka struje. Ljepota lokalnog krajolika i ambijent u kampu jesu zanimljivi, ali nisu presudni.

Volio bih čuti i zanimljive prijedloge po pitanju rute u povratku. Opcija 1 je načelno preko Tirane do Skadra, pa Ulcinj, Herceg Novi, Mostar, Livno, Drvar, Bihać, pa doma. Opcija 2 je načelno sjeverna - od Ohrida natrag preko Leskovca pa na sjever, do Beograda, možda dalje u Vojvodinu, možda u Spačvu i preko Slavonije doma.

Rentate kamper ili imate svoj? Kad sam dobio ideju da rentam kamper zgrozio sam se kolke su cijene po danu. Za te novce dobijem all inclusive u nekom brutalnom hotelu.

energyman kaže:


Rentamo kamper. Usporedba ti je posve neprimjerena. Stvar je afiniteta. Ja bi svoj odmor radije proveo doma, nego u nekom hotelu, pa da je i ultrabrutalni. Meni je "hotel=posao". Mi smo prije 5 godina prošli kamperom do polarnog kruga i natrag. Tako lijepo, ugodno i kvalitetno provedeno vrijeme sa svojom obitelji nisam nikad ni prije, ni poslije toga doživio. Evo, baci oko...
www.jabucnjak.hr/forum/razno/91376-put-na-sjever.html
skrati.net/putovanje2012

Cekam te u Sarajevu na rostilju ali pod obavezno

Smayoo, ovo ti možda nije na ruti - ali na Pagu u blizini Novalje (tamo sam jeo sa gradonačelnikom tog grada Dabom kada sam pisao za Turističku patrolu Večernjaka) - on je odveo fotografa i mene na ručak u neku kolibu koju drže dva Slavonca koji već desetljećima žive na Pagu. To ti negdje totalno zabačeno, kada voziš prema tome misliš da si na mjesecu, i onda dođeš do ruba brda i pojavi se uski kanjon i koliba (restoran) koja je sagrađena preko njega - tako da kada uđeš i smjestiš se ispod tebe nema ničega i totalno je ludilo! Ali, naravno, nije samo to bitno, to je tek za ugođaj. Dabo je naručivao, i ovaj je slijed bio: za predjelo smo klopali paški sir i domaći pršut. Za glavno jelo hobotnicu s krumpirima ispod peke, i za drugo (glavno) jelo rezanu janjetinu. Pa desert gdje ni fotić ni ja nismo mogli više disati. Mislim, taj je ručak trajao satima. Ali, nikada bolje nisam jeo, a cijeli sam taj tjedan živio po hotelima i restoranima (morali smo - trebali smo ih ocjenjivati). Ja sam imao rutu Primorje i otoci i Split, Makarska, Brela. Svaka regija po tjedan dana.
No, što se kolibe tiče - zaista se ne sjećam više kako se zove, ali mislim da će svatko lokalni znati za kolibu na kanjonu koju vode braća Slavonci gdje je točno. Negdje u blizini Novalje.
A što se rute tiče, iako sam bio u Mostaru, tamo ti mogu preporučiti tek kavu u onoj kućici s jedne strane mosta (po mogućnosti u vrijeme dok lokalni skaču da to vidiš - i jedno i drugo je doživljaj). Drugdje u tom gradu nisam bio jer smo samo prolazili (baš smo išli s Ohrida!). Ako ga nisi vidio, zapanjit ćeš se - ja sam mislio da je more koliko je to ogromno jezero. Nisam mu vidio kraja. Možeš misliti čuđenja kada sam otkrio da voda nije slana.
No, u Sarajevu moraš probati ćevape kod Želje na Baščaršiji (mislim da on ima zidove obljepljene sa gostima, od Mesića, preko poznatih stranaca, do svih mogućih zvijezda koje su posjetile Sarajevo) - a neki kažu i da je najbolja Petica pokojnog Asima Ferhatovića, bivšeg nogometaša Sarajeva koji je - pogađaš - nosio broj pet na dresu. Mada pravi Sarajlije tvrde da im se usluga srozala, neki tvrde da je Željo bolji - ostavljam tebi da presudiš.
Ali, komplet ti je ćevapi, kajmak i domaći jogurt ili Sarajevsko pivo. Ako nije ta kombinacija - ne vrijedi.
I suđukice, naravno... mada ih osobno nisam probao jer sam bio PUN.
Za desert se prošećeš dalje po Baščaršiji i izabereš, pa vjerujem bilo koju od slastičarnica za baklave ili što već voliš...
Ali, ovo bi sve Saint trebao znati puuno bolje od mene.
Ove moje informacije stare su desetak godina.
EDIT: Upravo čitam tvoj "Dnevnik našeg putovanja" na sjever. Imaš mašte, i stvarno znaš uživati s obitelji. Mislim da će ti se djeca toga uvijek s osmjehom na licu sjećati. Svaka ti čast!
Ovo tek sada otkrivam o tebi, ne znam kako sam to preskočio...
EDIT 2: Smayoo: znao sam da znaš pisati, ali da razvaljuješ i putopise bome nisam. Pa ti bi mogao (evo ti ideja) skrojiti sva svoja putovanja u knjigu.
Zašto ne?
Zanimljivo i duhovito štivo točno gdje što treba biti.
Mogao si biti novinar bez ikakvog problema, mislim da bi žmirečki pisao tekstove.

saint kaže:


Pa nisi valjda mislio da ćeš se izvući?

Kloba, hvala ti na savjetima, Pag nam definitivno nije na ruti. Sarajevu se uvijek rado vraćam, a obitelj mi je već mozak popila što nisam nikad njih vodio. Kad smo zadnji put bili u Mostaru, nama se jako dopala aščinica "Kod Mehe", na vrhu Kujundžiluka, s lijeve strane Neretve. Možda repriziramo, ako bude pravo doba dana. A u Makedoniji... nisam bio 27 godina...
Kad si sam
Kad je sve tužno
Ti se sjeti nje
Makedonija ti pruža
Ljubavi sve


Inače, bio sam ja u novinarskoj sekciji u školi. I sudjelovao godinama na Republičkim susretima (preteči Lidrana). Kad sam upisivao faks, bio sam se prijavio na elektrotehniku (tada još ETF) i na filozofski, na komparativnu književnost i filozofiju. Pa je na kraju inženjerska crta ipak nadjačala.

Mis mo isto jednom išli kamperom, i to je jedno od boljih putovanja koje smo odradili. Nije bilo ni skupo jer smo izli van sezone, krajem listopada 10 dana Irskom. Najam kampera je bio nešto ispod 1000 eura, na nas 5. Još je bolje što je skoro svih 10 dana bilo sunčano.

Valjalo bi to ponoviti.

Pratit ću tvoj putopis sa interesom.

smayoo kaže:


Javi se kada budes u Sarajevu!

Što se upisa na fakultete tiče Smayoo - ma šta te briga, ovako si i dobar inženjer i znaš pisati. Ništa nisi fulao, dapače - dobio si. Znaš kako se kaže za novinare (nekada) - "znaju o svemu malo, o ničemu sve" - i to je živa istina. Ovi mlađi, na žalost, ne ispunjavaju kriterije niti za tu doskočicu.
Ali da - stvarno - koliko stoji najam kampera po danu? O tome uopće ne znam ništa. Pretpostavljam da se iznajmljuju u kućama specijaliziranim za to, a ne klasičnim rent-a-carima? Uputi nas Smayoo.
Jer možda ti ukradem ideju (ukoliko je za kamper dovoljna uobičajena vozačka dozvola za mopede i osobna vozila ).

Ovdje ti sve piše:

www.petroni.hr/kamping/?tip=stranica&...najma-vozila-kampera

Hvala! Thumb up za brzu uslugu m@xym!

C kategorija treba za one najveće, tzv. integrirane kampere, mase preko 3,5t. Ostali se voze s B kategorijom, iznajmljivači obično traže da imaš minimalno 23, 25 ili tako nešto godina i da imaš vozačku minimalno 3 godine.
Najam košta ovisno o veličini i opremljenosti, i o sezoni. Trenutno pregovaram za modele od 6 ležajeva (neka uobičajena srednja veličina). Slovenska firma iz Krškog iznajmljuje takav, talijanski Rimor, skromno opremljen, za nekih 117 €/dan (kad sve zbrojiš i podijeliš na dane). Najskuplje što sam vidio je za integrirani Hymer dug 7,5 m (metar i sitno dulje od ovog Rimora), za 6 osoba, u Zagrebu, za nekih 170 €/dan, ali od njih još čekam ponudu (ovo je samo isklična cijena). S obzirom da je praktički "last minute", možda bude popust.

Da se razumijemo, u kamperu sam proveo skoro pola svojeg djetinjstva. I ne bi taj filing mijenjao za ništa drugo. Ne mogu ni nabrojati mjesta koja smo sve prolazili jer se ne sjećam (bio sam mali, sad mi je čak i žao ). Problem je to što si kao student ne mogu priuštiti rentanje kampera na dva tjedna + ekipa kojoj predlažem da to napravimo nije baš oduševljena tom idejom (družim se sa krivim ljudima, znam ). Zato sam dao usporedbu sa nekim hotelom ili apartmanom. Volio bi biti u tvojoj koži

Nikada nisam kampirao. I vjerujem da je osjećaj jedinstven. Sloboda i istraživanje, uživanje i odmaranje - sve kako si ti rasporediš. Baš bih to napravio sa ženom. Predložit ću joj to. Još jedno pitanje, Smayoo - ti pretpostavljam imaš i C?

@energyman: Čuj, ako mene pitaš, tebi kao studentu komocija korištenja kampera niti ne treba. Ja sam kao student izvadio inter-rail karticu i nas deset je jedno ljeto napravilo vlakom krug po Europi. Sve 2. i (tada je još bilo) 3. razredom, putničkim vlakovima, od sela do sela. Spavali smo u vrećama na peronima uglavnom, ili u gradskim parkovima. Jedino nas je u Parizu žandar otjerao u hostel. Ja svako ljeto prevezem ne znam ni sam koliko autostopera. Cure i dečki čuju na jednom mjestu da je na nekom drugom dobro i - fijuuu! Putuju Europom ko ping pong loptice.

@kloba: Nemam C. Ne bi bila neka greda položiti. Ali tako veliki kamperi ionako em su skupi, em nam ne trebaju.

Ma samo pitam.
Stvarno si me zainteresirao i - kako Riba kaže - s velikim ću zanimanjem pratiti tvoj putopis.
A ovo što se inter-raila tiče, u počecima veze nisam imao auto pa smo supruga i ja (tada cura) putovali vlakom do njenog Splita iz Zagreba. Katastrofa, voziš na jednom naponu do nekog stajališta u Lici ili Gorskom Kotaru gdje se mijenja lokomotiva i neko se vrijeme vraća nazad da bi skrenula sa zagrebačko - riječke na ličko-dalmatinsku dionicu pruge. Uglavnom, ono što bi sa busem prošao za pet sati, s vlakom smo prolazili za osam sati. Tiješili smo se da smo imali kupee za sebe, da mo si mogli produžiti sjedala itd. Ali, uvijek (kako je uvijek bilo ljeto kada bi išli dolje, baš ovo doba - poslije Gospe) je vlak bio pun mladih Španjolaca, Portugalaca, ma ljudi iz svih krajeva Europe koji rade baš to što si opisao.
A mene sram u kojem se vlaku voze, nakon europskih...
Ali zato smo im prirodnim ljepotama to sve nadoknadili.

Pa, ne znam kakva je situacija sad jer se već dugo nisam vozio vlakom nigdje. Zadnji put u Njemačkoj, od kelnskog aerodroma do Essena, ICE-om. Što se interijera tiče, nije nešto bitno bolje od HŽovih nagibnih. Pruge su kod nas te koje gadno zaostaju za aktualnim standardima.
No, kad sam bio student, ti vlakovi kojima smo mi putovali (na kojima je vrijedio taj inter-rail mega-popust) nisu bili ne znam što drugačiji od hrvatskih. Štoviše, u HR sam bio tada često putovao vlakom RI-ZG i obratno, uvijek u kupeu. Ovo po Europi nisam baš puno kupea vidio... Pogotovo kad se sjetim juga Francuske i Italije. Brrrr...

Jeli, nemoj reć?
Zanimljivo, čovjek čita kako Francuzi stalno obaraju brzine sa tim vlakovima, pa automatski misli da su im svi vlakovi izvrsni.
Ali da, kod nas su pruge glavni problem.
Još ja sam pisao o nizinskoj pruzi Zagreb - Rijeka (dio koridora Vb). Ali, zanimljivi su im projekti čak i na Wikipediji najavljeni. No hoće li to zaista biti, pitaj boga... Neki su prometni stručnjaci još tada govorili da smo umjesto autocesta trebali obnavljati pruge, jer je tu lova, u cargu.
I da bi Luka Rijeka opet uzela primat Luci Kopar ukoliko bi se tako postupilo. Znači, dobivaš i pruge i jaku luku u jednom potezu.
Ni sam ne znam, mislim da su nam autoceste jedan od mudrijih poteza svih vlada koje su u njihovoj gradnji sudjelovale, ali njihovo održavanje u par godina (ne sjećam se koliko točno) ispada isto kao i njihova gradnja - i one moraju biti isplative. Ali, da smo odmah trebali nastaviti graditi pruge, jesmo - ne znam zašto se stalo - barem EU fondova ima od kojih se mogu povući značajne cifre, a ti koridori nisu naši, i X i V samo su dio međunarodne europske prometne mreže.
(Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. istaknuti su pri samome dnu strane)
hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_%C5%BEeljeznice#Infrastruktura

Kloba,

Sve ti je to 'visoka politika'.

Kod nas je željeznica vječna vreća bez dna, a da je sreće, bilo bi osnovno prijevozno sredstvo unutar države, ali jebajiga, onda ne bi bilo Croatia Airlines-a (barem ne u unutarnjem prometu), a ne bi ni iznicalo toliko autobusnih kompanija. Nikada naši političari nisu razmišljali strateški, nego kampanjski (jer na dugi rok je upitno koliko bi mogli mrknuti love, a na kratki rok, i bez jasne strategije, svaki izborni pobjednik u svom mandatu može raditi što ga je volja).

Na relacijama do 500 Km zračne linije, avion nema nikakve šanse protiv željeznice, ali to kod nas očito nikoga ne interesira. Još kad imamo željeznicu sa infrastrukturom sa početka prošlog stoljeća, koja na mjestima vozi brzinom ograničenja u naseljenom mjestu, takva željeznica ne može konkurirati ni malo ozbiljnijem maratoncu.

Znam to. Iako mi je primarni sektor u Poslovnom bio energetika, pratio sam nešto malo i promet, pa u sklopu njega i Hrvatske željeznice. To je bilo vrijeme prije nego što su osnovali holding koji je pod sobom razdijeljen na infrastrukturu, vuču vlakova, cargo i putnički prijevoz. I tu sam najavu i početak toga još pratio, Davorin Kobak je bio predsjednik Uprave HŽ-a, a Kalmeta ministar prometa u Sanaderovoj vladi (prvoj - ne onoj kasnijoj gdje je dao otkaz šatro zbog Piranskog zaljeva). Tako da mi željeznice nisu nepoznanica. Najveći mi je smijeh bio kada su nas vodili da nam predstave nagibne vlakove, a mi nemamo pruge di bi ih pošteno iskoristili...
Ma...
HŽ prije svega mora postati isplativ. A prije toga samostalno financijski održiv. Znači, da ostvari godišnje dovoljnan prihod kako se za kompanijin plus ne treba vaditi novac iz državnog prorčuna. A to je, oboje - u moje vrijeme praćenja tvrtke bio "san zimske noći". Imali su oko 13000 zaposlenika, a da bi opstali na tržištu bilo im je potrebno možda 8000 - ako ne i manje. Dio su rješavali čistim prolaskom vremena - kada bi ljudi koji su radili tamo još od doba Jugoslavije otišli u penziju, ne bi nikoga novog zapošljavali. Onda bi nudili primamljive ponude otpremnina ljudima pred penzijom itd., itd. Jesu li se u deset godina optimizirali što se ljudstva tiče, doista ne znam. Ali, da mogu podići jako puno sredstava putem EU fondova - mogu - možda su već počeli.
Ovo ću reći za prigradsku željeznicu u Zagrebu.
Kada sam ja radio bilo je tu svakakvih vlakova - od kaubojaca (tamo zelenih metalnih iz Jugoslavije u čije vagone izlaziš iz jednog i ulaziš u drugi tako da doslovno izađeš van na zrak dok vlak "juri", pa onda uđeš u idući vagon, a u svakom klupe od čistog drveta), do "najmodernijih" bijelo plavih donacija ČKD Praha iz devedesetih. Nakon što je konzorcij Končar-Gredelj isporučio dva puta po 170 modernih tramvaja Gradu Zagrebu, počeli su izrađivati prigradske vlakove za HŽ. Prvo je bio samo jedan među navedenim starijima. Pa dva. Sada su skoro svi takvi, a najstariji su konačno redom godišta povučeni iz prometa. Šta su napravili s njima ne znam, možda donirali nekome ili bacili u staro željezo.
Ali - opet je pruga problem.
Primjerice, Zagreb ima samo trasu istok - zapad, od Sesveta do Savskog Marofa se računa kao prigradska pruga, mislim. U smjeru sjever - jug ništa. A za industriju taj bi smjer bio isplativiji. Da ne govorimo o poveznici sa zračnom lukom. Već desetljećima plan gradnje "zagrebačkog prstena" pruga, dizanje postojeće trase istok - zapad na nekakve stupove da bi ispod pruga oslobodilo mjesta za cestovni promet i gradnju novih parking garaža gdje cesta nema, odnosno - gdje se ne bi mogle povezati dvije koje sada zbog tog brijega na kojem su tračnice nije moguće povezati.
No, i to je još uvijek tek san.
A to je samo Zagreb, što je s ostatkom Hrvatske kojega se UVIJEK stavlja na drugo mjesto?
Još četiri hrvatska najveća grada nakon Zagreba bi morala imati iste takve željezničke prstene. Split, Rijeka, Osijek, Zadar...
Ima tu jako puno posla, ali isto tako, za Zagreb govoreći - prije si se mogao švercati i tramvajem i vlakom koliko te volja, danas ne - kontrolori su u svakom HŽ-ovom vlaku i gotovo svaki tramvaj obiđu ZET-ovi ljudi. I nema više "jooj, zaboravio sam novčanik, ili, samo jednu stanicu idem" - kazna prijatelju - toliko na licu mjesta, tri puta više ako hoćeš račun. I to je po meni ok.
No ono najbitnije je da mi nemamo strategiju razvoja. Barem ne jednu koje bi se sve Vlade držale "k'o Svetog pisma". Svaka vlada radi razvoj proizvoljno u sektoru u kojem joj se sprdne i gledaju se samo rezultati kojima će se, ako i to, pohvaliti na sljedćim izborima. Najbolji primjer je Bandić sa svojim ekspres projektima poput fontana. Mislim, od svih mogućih problema fontane su bile na mjestu IZA posljednjeg kao potrebne. Ali, čovjek je zaključio da su "sve postojeće tek curak" prema onima koje će on sagraditi i gotovo - rasprave nema.
Svojedobno sam se dočepao jedne odštampane knjige izdane - mislim, baš od Sanaderove vlade, kao Strategija razvoja Hrvatske do 2020. godine. Mislim da do sada nije napravljena ni četvrtina što se trebalo napraviti. Samo kod cesta i autocesta, sve dionice su trebale biti gotove oko 2015. godine. Dubrovnik povezan preko autoceste A1 sa Zagrebom. Most Pelješac je trebao ispasti zasebna stvar. Koliko shvaćam, sada ga planiraju iskoristiti kao dio autoceste, ali mi nije jasno kako to misle izvesti.
No, ne znam di je sve stalo - znam da je granica s BiH problem - ali netko (od stručnjaka s Prometnog fakulteta) je predlagao tunel, a netko nadvožnjak, što je opet njihov teritorij pa bi se Sarajevu (koliko sam shvatio) plaćalo od dijela zarade na putarinama.
Ali, to je prešlo u nivo bajki, a ne realnosti..