21.12.2014 | 08:43
Jedna moja prezentacija na sajmu pazi šta jedeš u Puli:
Činjenica je da 0, 5% svjetskog stanovništva posjeduje 35% cjelokupnog novca na svijetu, a u tih 0, 5% smo mi.
Ovaj podatak ne bi bio ni toliko tragičan da nije ovih 0, 5% koji odlučuju o pravilima trošenja i raspodijele resursa na cijelom planetu.
To znači, mi smo ti koji utječemo našim potrošačkim ponašanjem na cjelokupnu pravednu raspodijelu hrane i blagostanja na cijeloj našoj planeti.
Zašto je to tako????
Zato što želimo da uvijek u svako doba i u neograničenim količinama imati SVE na raspolaganju i to radi naše pohlepnosti po najnižoj mogućoj cijeni.
I to u svakom segmentu:
-cipele moraju koštati 100 kn –kako??? Koža za njih je 3x skuplja.
-Košulje moraju koštati 60-150 kn- Kako?
-Ko ih šije za tu cijenu?
- Jede li taj redovno?
- Idu li mu djeca u školu, ili šiju ih i oni?
- Koliko sati dnevno radi?
Pa i u našem najbližem susjedstvu:
- litra mlijeka mora koštati 5-7 kn. Kako? Dobiva li taj seljak onoliko koliko ga ta prizvodnja košta? Može li on održavati svoje blago zdravim za tu cijenu?
Sva takva pitanja ignoriramo i samo smo koncetrirani na što jeftinije!
To normalno dovodi u ogroman disbalans raspodijele hrane, a i ostalih resursa.
Dok mi bacamo tone hrane iz razloga što možda samo ne izgleda lijepo, na drugoj strani planete ljudi doslovno nemaju što jesti.
Ili neki proizvođač mlijeka u Slavoniji vodi svu svoju stoku u klaonicu jer se ne može više održati.
Sa malom korekcijom našeg konzumentskog ponašanja mogli bi i te kako utjecati na taj negativan razvoj.
Na primjeru čokolade:
Ta korekcija bi bila da se samo vratimo u ono doba naše mladosti ili naših starih kad je čokolada bila nešto posebno i trošila se jednom mjesečno. U odnosu na naš tadašnji osobni dohodak je ona bila 50X skuplja nego sad i i mogu vam reći da je bila i kvalitetnija.
Vodeće čokolaterije čak i one kvalitetnije, da bi postigle za nas prihvatljivu cijenu a i za sebe maksimalno moguću dobit od jednog kilograma kakao-mase naprave čak i do 50 tabli čokolada, onda si možemo zamisliti što još stavljaju u nju osim kakaa.
Kakao za takav prizvod mora biti jeftino nabavljen jer se nebi postigla ta dobit ili mi bi potrošači takav proizvod ignorirali.
Tako da tu cijenu u velikoj mjeri plaćamo kvalitetom, a i beskrupoloznim iskoroštavanjem proizvođača.
U zapadnoj Africi se otimaju djeca i prisiljavaju na rad u berbi Kakaa. Ta djeca većinom nikad nisu jela čokoladu.
Ponavljam jedini razlog zašto neko mora žrtvovati svoje djetinstvo je to da bi mi imali jeftinu i uvjek dostupnu čokoladu uptine kvalitete.
Kad onda ti naši beskrajno izkorišteni robovi krenu nama u Europu dočeka ih veliki zid i niko se ne brine da stotine ginu na tom putu prema boljem životu. Možda, ali samo možda to bude top vijest jedno 10-ak dana. Na koju se zgražamo.
To znači: ako nešto mora biti jeftino i kvalitetno onda neko mora nadoplatiti u realnom svijetu.
To se dešava okrutno i do krajnosti nepravedno.
Kad bi mi potrošači investirali malo više novaca, pomogli bi u velikoj mjeri okrenuti taj trend. Ovako smo doslovno mi ti što našim potrošačkim ponašanjem otimamao dijecu i izrabljivamo sve resurse od prirode do ljudi koji za nas moraju raditi besplatno.
Zašto to ne prekinemo?
Zar nam je tih 2%-5% skuplji proizvod toliko skup da se moramo tako ponašati?
Zašto ne pređemo od deklarativnog i lažnog zgražavanju prema tim okolnostima u aktivno mjenjanje tih stvari?
Zapamtite:
Ako mi ne podijelimo naše bogastvo sa siromašnima, širomašni će dijeliti njihovo siromaštvo s nama.
Mi tvrtka SERILIA usko surađujemo sa tvrtkom ORIGINAL FOOD iz Fraiburga koja je F.T: certificirana, što znači da osim što pazimo da prodajemo izuzetnu kvalitetu, pazimo da time podupiremo projekte u smislu ekološke i mikroekonomske održivosti u zemljama proizvođača.
Naši proizvodi su . čokolade od plemenite sorte kakaa iz Ekvadora koja raste u dubokim kišnim prašumamama, koja je ponovo otkrivena i kultivirana od KIČWA indijanaca u Amazonima i afro ekvadorijanaca u Esmaraldasu.
Za nas to radi švicarski čokoladier FELĆLIN koji garantira u udrugama organiziranim kakao proizvođačima dugoročni otkup za fer cijenu . On oplemljenjuje kakao u GRAN CRU čokoladu.
"360 stupnjeva" Geo reportaža je napravila o tome jedan divan dokumentarac koji se zove " branje kakaa u Dubokoj prašumi".
Osim toga, otkupljuje kakao sa obale rijeke Rio Napo, od malih proizvođača i plaća im veću cijenu nego što se kakao trži na svjetskom tržištu. Na taj način je omogućeno dostojno življenje obitelji proizvođačima a i sprečavanje sječe nama svima i te kako potrebnih KIŠNIH PRAŠUMA radi zasade ogromnih Kakao plantaža.
Naša čokolada košta 2, 5 % više od jedne kvalitetnije čokolade na tržištu i dvostruko je kvlitetnija. Tih 2, 5% je cijena koja bi bila dovoljna da svi budu zadovoljni i da dostojanstveno žive od svog rada.
To znači kad bi trošili manje čokolade, kvalitetniju čokoladu, malo skuplju čokoladu, svi bi imali dovoljno za dostojan život i isušili bi tim robovlasnicima baru.
U našoj ponudi imamo i divlju kavu iz pokrajine Kaffa i Bonga Red Mountain u Etiopiji izuzetne kvalitete i arome, koja nije uzgajana na plantažama i tisućljećima je adaptirano arabica zrno.
Kao dobro vino, ima i u kavi raznih karaktera. Neke su voćnog okusa, a druge snažne i aromatične. Mi u glavnom nudimao Arabica zrno za koje smo degustacijama pronašli idealno prženje.
Našim kooperantima plaćamo daleko veću cijenu kave nego što je ponuđena na svijetskom tržištu kave, pošto ta prodaja ide bez posrednika ostaje dovoljno zarade za njih i prihodi su im višestruko veći od prosjeka dohodaka u Etiopiji. Time osiguravamo održavanje i njegu kišnih prašuna na tom području, zdrastvenu zaštitu domicilnog stanovništva, školovanje djece. Malim mikro kreditima financiramo i druge njima potrebne projekte.
U našoj firmi je skoro svaki od ponuđenih Artikala povezan sa nekim projektom u smislu ekonomske, a i ekološke održivost. Osim nekolicine koji su nam potrebni da se sama tvrtka održi.
Tako naprimjer nudimo čaj sa ogranaka Anapurna iz sela Bhujung, gdje su 1998 „Geo Schützt den regenwald“ i „Deutsche stiftun Weldbefölkerung“ pokrenuli porojekt zaštite brdskih kišnih prašuma. Od tada je na tom području pretežno od ženskih kooperativa posađeno 150.000 stabala čaja. Prodajom tog izuzetno kvalitetnog proizvoda omogućava se domicilnom stanovništvu dostojan život, organizirani su i neki zdrastveno –socijalni projekti kao planiranje obitelji i sustav babica koje pomažu pri porodima i daju educiranje po pitanju obiteljske higijene. Osim toga je organiziran kreditni sistem za male poduzetnike.
Nekih 50-etak kilometara od Bhujung-a u malom selu Landruk, sagrađena je od tih sredstava mala hidro elektrana koja sva domaćinstava na tom području obskrbljuje s električnom energijom. Ta čista energija štiti i održava fond monsunskih šuma koji je i te kako potreban za globalnu klimu. Geo partner na terenu je „Conservatinon Area Projekt“ koji pod svojom ingerencijom ima jedan od naj većih ekološko zaštićenih područja u Nepalu na ograncima 8091 mnv visoke Annapurne.
Mi imamo nekolicinu proizvoda iz Maroka i Etiopije.
Ali kad pričamo o pravednoj trgovini, onda ne smijemo misliti da se to odvija samo na nekim egzotičnim kontinentima, kod nas se takve stvari isto tako dešavaju.
Kad samo pogledamo koliko od cijene nekog poljoprivrednog proizvoda ide proizvođaču, vidjet ćete da je to nekad manje od 25%, ostalo se sve zaljepi za ruke nekim u lancu instaliranim pohlepnicima koji ni svoje djelatnike ne plaćaju kako treba. A i bankarski sektor u tom području vuče nemilosrdno svu likvidnost na svoj mlin.
Zašto nebi preuzeli stvari u svoje ruke. Kupovali direktno od najbližeg proizvođaća u najviše slučajeva je to vaš susjed koji živi od poljoprivrede. Radom svojih ruka, ne samo da proizvodi izuzetno dobru kvalitetu nego u visokoj mijeri i održava ekološki sustav u kojemu dijeluje.
FT certificiranim proizvodima to garantirano i činite.
Recite iskreno zar nije tužno da nama civiliziranim ljudima treba netko tko bi naše ponašanje morao kontrolirati izvana.
Zar nas je stvarno ta pohlepa za još više. dovela do toga da nas neko mora regulirati.
Ali izgleda da mora. Izgleda da zdrav razum nije dovoljan da bi promijenili svoje navike koje su išle godinama u krivom smijeru.