10.07.2017 | 22:31
LED i fluo lampe nisu toksične u uporabi, nego predstavljaju opasan OTPAD, jednom kad postanu otpad. Ne smiju se bacati u komunalni otpad, nego reciklirati na poseban način. Kao i baterije. Opasan su otpad na isti način kao i baterije, lijekovi i sl. Dakle - nisu toksične tek tako, da se umire od toga, nego usljed kumulativnog efekta (nagomilavanja) tih tvari u tlu i vodi kroz desetke godina dolazi do sistemskog trovanja biocenoze (u ovom slučaju - teškim metalima).
Da bi sustav recikliranja profunkcionirao, nužna je (a) edukacija (b) edukacija (c) edukacija i (d) prisila do određene mjere. U Njemačkoj se to postiže tako da je trgovac inspekciji dužan predočiti evidenciju da je za svaku prodanu lampu ili prikupio jednu pregorenu, ili naplatio eko-naknadu.
LED se grije, da,
PUNO PUNO MANJE klasičnih žarulja i nešto više od fluo žarulja. Razlog zašto LED žarulja nije topla kad pipneš balon je taj što se grije s druge strane - grije se grlo, odnosno onaj dio balona uz grlo. Ali i dalje se ne grije toliko da bi se opekao. Naravno.
Naime, klasična žarulja svijetli ZATO što je metalna nit u njoj zagrijana do bijelog usijanja. Više od 80% energije koju troši klasična žarulja otpada na zagrijavanje, a manje od 20% na emitiranje svjetlosti. Zato i jest žarulja trošila 100W za tako malo svjetla. I ne može biti drugačije. Kad se klasična žarulja ne bi toliko zagrijala, ne bi ni svijetlilia.
Fluo lampa svijetli zato što plemeniti plin kojim je ispunjena emitira svjetlost kad je pobuđen izmjeničnim električnim poljem. Praktički nema zagrijavanja osim na nekim sporednim elementima, ali opet se jedan dio energije troši na emisiju svjetlosti u nevidljivom dijelu spektra.
Laički pojednostavljeno, LED lampa svijetli zahvaljujući poluvodičkom elementu koji se zove "light emitting diode" (skraćeno - LED). To je komad slicija onečišćenog nekim drugim elementom koji svijetli kad kroz njega prolazi struja. Pri tom se grije, ali to grijanje nije bitno za proizvodnju svjetlosti, ono je samo neželjena nuspojava. I, kod LED diode, najviše 15% snage se troši na zagrijavanje.
Zato je, zapravo, LED lampa štedljivija od klasične. Obje koriste cca istu energiju na proizvodnju cca iste "količine" svjetlosti. Samo što klasična žarulja treba puno više energije za grijanje.
Silicij, za razliku od metala, ima nezgodnu osobinu da mu električni otpor opada kako se on zagrijava pa, za razliku od metala, ne može sam sebe održavati u termičkom balansu. Struja teče kroz njega pa se grije, što se više grije, otpor mu je manji pa je struja sve veća, pa se grije još više, i tako dok ne izgori. Zato se poluvodička tehnika nužno MORA hladiti da bi radila. Kako laptopi i mobiteli, tako i LED lampe. LED lampa je male snage, ne treba ventilator, ali ima (relativno) masivan komad metala, koji preuzima toplinu na sebe i zrači je u zrak oko sebe. Taj se komad metala nalazi sa strane koja ne svijetli.
Ujedno, to je i glavni razlog zašto LED lampa crkne (puno) prije nego odradi taj jako veliki deklarirani broj radnih sati. Pregrije se. Ako pričamo o LED žarulji, ušarafiš je u lampu koja ne omogućava dovoljno hlađenja
na tom dijelu gdje se LED žarulja grije. Lampa za klasične žarulje morala se hladiti dobro na dijelu gdje svijetli, a ne toliko na stražnjem dijelu. Najčešće su to ugradne lampe, gdje nema dovoljno zraka između knaufa i zida, ili lampe s plastičnim grlom i plastičnim kućištem koje onemogućava ili otežava disipaciju topline sa stražnje strane lampe.