17.03.2025 | 01:15
Zanimljiva stvar koja se može primjetiti na forumu, u raspravama poput ove, jest razina funkcionalne pismenosti sudionika.
Ako o tome ne znate mnogo, evo ukratko: funkcionalna pismenost je mjerljiva i testovi svrstavaju ispitanike u pet razina. Ovisno o mnogo varijabili (dob, razina obrazovanja, geolokacija, neki generalni IQ) može se izvući statistika, a ona često završi tako da kriterije napredne razine (od treće do pete) zadovolji tek 10% ispitanika.
Nemojte jednačiti naprednu funkcionalnu pismenost s kritičkom pismenošću - kao najvišom razinom pismenosti. Potonja predstavlja zasebnu kategoriju i podrazumijeva čitanje između redova, prepoznavanje ideološke obojenosti, razumijevanje šireg društvenog konteksta, te ukratko svega onoga što NIJE očito u izabranom tekstu.
To vam sve govorim jer za razumijevanje ukrajinskog sukoba pod plaštom MSM-a, potrebna je svakako kritička razina pismenosti, a u kojoj mjeri je ista prisutna u sveukupnoj populaciji možete i sam ocijeniti, ako je poznato da naprednu razinu funkcionalne pismenosti doseže tek 10% građana.
Nadgradnja funkcionalne pismenosti na kritičku pismenost zahtijeva razvoj viših kognitivnih i analitičkih vještina koje omogućuju dublje razumijevanje, evaluaciju i kritičko promišljanje o informacijama. Evo ključnih čimbenika koji najviše doprinose tom procesu (prema udžbeniku):
1. Obrazovanje i osposobljavanje
- Sustavno obrazovanje koje potiče kritičko mišljenje, analizu i interpretaciju teksta.
- Programi koji uključuju čitanje između redova, prepoznavanje pristranosti i implicitnih poruka.
2. Promicanje kritičkog mišljenja
- Učenje kako prepoznati logičke pogreške, retoričke trikove i manipulacije u tekstovima.
- Razvijanje sposobnosti za postavljanje pitanja, evaluaciju izvora i prepoznavanje konteksta.
3. Interdisciplinarni pristup
- Povezivanje različitih disciplina (književnost, povijest, filozofija, mediji) kako bi se razumjeli širi društveni, kulturni i politički konteksti.
4. Rad s različitim vrstama tekstova
- Čitanje i analiza različitih formi tekstova (znanstveni članci, književna djela, medijski sadržaji, reklame) kako bi se razvila sposobnost prepoznavanja različitih narativa i namjera autora.
5. Digitalna pismenost
- Razumijevanje kako digitalni mediji oblikuju informacije i kako prepoznati dezinformacije, fake news i manipulacije na internetu.
6. Dijalog i rasprava
- Sudjelovanje u raspravama, debatama i grupnim diskusijama kako bi se razvile vještine argumentacije i sagledavanje različitih perspektiva.
7. Refleksija i samoispitivanje
- Poticanje pojedinaca da preispituju vlastite pretpostavke, vrijednosti i pristranosti kako bi postali svjesniji čitatelji i kritički promatrači.
8. Kulturna i društvena svijest
- Razumijevanje kako društvene norme, kultura i moćni strukture utječu na produkciju i interpretaciju informacija.
Kritička pismenost nadilazi osnovno razumijevanje teksta i zahtijeva aktivno angažiranje čitatelja, osposobljavanje za prepoznavanje skrivenih poruka te kritičko promišljanje o svijetu u kojem živimo. Sve te varijable zajedno doprinose razvoju te sposobnosti.
Zamislite samo kako bi nam država procvala da, kao što imamo obavezan vozački ispit za automobil, imamo i obavezan "glasački ispit", pa da u demokraciji nemamo balast u ljudima koji ne mogu na toj razini pomoći razvoju društva. Jer sada imamo situaciju gdje glas jednog Aristotela ima istu težinu kao glas sitnog krimosa koji dane provodi u kladionici, ali ipak izađe na izbore. Zato sustav koji imamo ne vodi u napredak društva.
Ne mogu ne primjetiti da se npr. provodilo glasovanje o Ukrajini ovdje na forumu, rekao bih, istina to je tek moja paušalna procjena (ali ne bez podloge!), da bi rezultati takvog glasovanja sada pali na ispitu stvarnosti.
Što vi mislite, jesu li se vaše teze od prije 2-3 godine potvrdile ili su bile promašene? Ako su bile promašene, jeste li otkrili zašto?