22.02.2009 | 10:26
@sizunic
Posve si u pravu kaj se tiče svih onih faktora koji utječu na ukupan učinak/dojam neke gume na nekom autu. Zato se usporedni testovi rade uvijek na jednom te istom autu na jednoj te istoj stazi kako bi se iz jednadžbe koju još nitko nije uspio obuhvatiti i matematički izraziti izbacili faktori podloge i auta. I tad, ti rezultati tog i takvog testa su primjenjivi na tu dimenziju koja bila testirana (recimo 195/65 R15) i na jednu dimenziju gore i dolje (dakle 185 i 205 mm širine). No, tu je sad relativno nebitan apsolutni učinak jer je on ionako promjenjiva vrijednost koja ovisi o uvjetima na cesti (tempreatura podloge, stanje, vlaga/voda na njoj itd) pa se gledaju razlike među gumama. Dakle, ako guma XY ima zaustavni put kraći za 5 metara, kako je Davor dobro primjetio, onda je REALNO za očekivati da će uvijek biti bolja od gume ZT koja lošije koči. Iz tog se onda može izvesti zaključak kako guma ZY nudi bolji kočni učinak od gume ZT i kao takva nudi dodatnu rezervu sigurnosti koja može značiti razliku između 'jebate, ovo je bilo gusto' i 'nisam znal da aktivacija zračnog jastuka boli i peče i da mi nakon nje šumi u ušima'.
Kao što u termodinamici iz vrlo sličnih razloga nikad ne barataš s apsolutinim iznosom topline, nego te zanima razlika toplina pri čemu se njena apsolutna vrijednost poništava u jednadžbama oduzimanja tako se i kod usporedbi guma gleda učinak relativan u odnosu na suparnice.
A ono da sve utječe na učinak to je istina, ali sad je vrijeme za upit: koliko automobila može podešavati geometriju ovjesa u više parametara od 'špura'? Tko to mže činiti i na stražnjoj osovini? Na 99,999 posto automobila može se štelati samo špur (tj. kut između prednjih kotača u smisli njihovo otvorenosti, paralelnosti ili zatvorenosti kad se gleda auto u tlocrtu) pa onda iz jednadžbe odmah ispadaju svi ostali parametri o kojima govoriš. A budući da svaka guma optimalno radno područje i da se gume proizvode u serijama, onda proizvođači automobila tijekom razvoja novog modela koriste gume koje su na tržištu i prema njihovim svojstvima ONDA NAKNADNO podešavaju ovjes. Meni je poznat samo jedan primjer u kojem se radilo obratno (prva A-klasa, Mercedes je dal zahtjev Goodyearu da im proizvedu gumu s mekšom bočnom stranicom kako bi postigli određeni stupanj udobnosti, jer je A -klasa imala mali hod ovjesa i relativno tvrde opruge) i to je završilo loše, kako se svi sjećamo. Ovjes i bočnica gume su imali vrlo blisku rezonantnu frekvenciju i kod naglog skretanja u stranu bi auto zaronio u ovjes i dolazilo je do prevrtanja pa je došlo do velike servisne akcije i naknadne ugradnje ESP da spriječi bilo kakvu mogućnost ulaska u opasno područje.
Da rezimiram, na tržištu je recimo bnridgestone turanza ER300 i nju uzme Ford kod razvoja focusa i prema njoj i još dvije gume (koje su homologirane za taj auto) onda podesi ovjes da auto bude siguran, dobro leži, ulazi u zavoj itd u skladu s filozofijom tvrtke. Istu stvar radi Renault s Continentalom, Peugeot s MIchelinom itd i na koncu dolazimo do toga se ovjes sa svojim karakteristikama može uz dosta veliku sigurnost isključiti iz jednadžbe i ostaje nam samo guma sa svojim svojstvima koja nisu uvijek ista.