30.12.2017 | 14:29
Daddo kaže:
Smayoo točka 1 je stvar gledišta... meni je činjenica da će hype napraviti klinac od 17 i histerija koja nastaje zbog sasvim normalnog i logičnog procesa da stariji uređaji sa slabijim baterijama rade sve lošije više dokaz da je svijet otišao kvragu nego da je taj i takav klinac genijalac. Appleovi uređaji unatoč svim svojim manama (a nije da ih nema) i dalje natprosječno dugo su upotrebljivi u odnosu na konkurenciju.
Ja i dalje ne vidim zašto je činjenica da bilo koji pojedinac može objaviti nešto što milijarde dolara teška korporacija pokušava sakriti, i da to izazove, u krajnjoj konzekvenci - posljedice koje su više dobre, nego loše, za obične male ljude - znak da je svijet otišao kvragu?
Za točku 2... baterije ma koliko napredovale (a nisu, jer recimo na Nokijama 6210 i 6310 su baterije davale po 7 dana razgovora) - nisu napredovale dovoljno (osim u minijaturizaciji).
A u čemu su još trebale napredovati?
Imam dojam da si potpuni laik u tom području, odnosno da svoj stav formiraš na temelju nejasne noobovske želje da imaš u džepu kutiju šibica tešku 5 grama koja ti osigurava nepresušan izvor energije za put do susjednih galaksija i natrag...
Cijela poanta punjive baterije i jest u tome da se postigne što veća gustoća pohranjene energije (tj. minijaturizacija). Uz to - poželjna je i fleksibilnost punjenja (koja je kod litijskih neusporedivo bolja od olovnih, cink-oksid ili nikalskih), životni vijek (gdje je, s obzirom na režim korištenja, litijska opet neusporedivo bolja od bilo kojih ranijih tehnologija) i široki raspon dozvoljene struje pražnjenja i punjenja (koji se općenito kod svih tehnologija postiže intermitencijom i nadzorom temperature baterije).
Pričati o tome koliko je trajala baterija u Nokiji 6310 (zaista je trajala tjedan dana, s puno razgovaranja, svjedočim i ja o tome) nije baš relevantno. Prvo, usporedi energetsku potrebu tog mobitela (koji nije imao backlit kolor LCD, nije imao ni 3, ni 4G, ni wifi, ni stereo zvučnike...) s bilo kojim danas. To nisu isti uređaji, ne koriste se u iste svrhe. Realno, danas je telefoniranje u prosjeku manje značajan postotak korištenja smartphonea, a prije 15 gofina, u doba 6310, za što si još koristio taj mobitel, osim za telefoniranje? Poneki SMS i tek teški entuzijasti bi se odvažili pogledati i PROČITATI zaglavlja mailova.
Primjerenije bi bilo da uspoređuješ koliko je trajala baterija na Playstation Portable uređaju, na primjer. Uzevši pri tom u obzir koliko je on većih gabarita i mase u odnosu na današnje smartphoneove.
U prilog toj tvrdnji mogu ti pofotkati par tisuća LiPo baterija zamijenjenih u jamstvu u mobilnim uređajima.
Taj podatak ne znači baš ništa, ako ne znamo koliko je stotina tisuća (ili milijuna?) tih mobilnih uređaja prodano. Slažeš li se?
Znaš li koliko se tisuća ljudi u EU svaki dan otruje industrijski zapakiranom i konfekcioniranom hranom? To je isto šokantan podatak. Doduše, puno je manje šokantan kad znaš da te tisuće zapravo predstavljaju manje od 0,01 promila.
Također, ne znam koliko ti je godina i da li se sjećaš toga, ali prije 20-25 godina se na uređaje koji su dolazili s ugrađenim punjivim baterijama davalo jamstvo koje NIJE uključivalo i baterije. To jest - na baterije (NiCd i NiMH uglavnom, ali i olovne) nije bilo jamstva uopće. Što misliš zašto?
Sasvim konkretno, profesionalne Motoroline UKV radiostanice su se prodavale bez jamstva na baterije. I odmah su savjetovali pri kupnji da se uzme 100% radnu rezervu zamjenskih baterija (jer si morao baterije prazniti do kraja ako si želio da ne izgube kapacitet i autonomiju) i stolni punjač te još 20-ak % hladne rezerve jer nije bilo neobično da baterije krepavaju "u valovima" (u par dana ode po 5-6 komada pa onda mjesec dana ništa, i tako...).
Morao bih sada pitati nekog starijeg od sebe, ali, koliko me pamćenje služi, ni u novim autima nekad akumulator nije bio uključen u garanciju.
Tako da... zabrijao si malo, rekao bih...
Sve veći problem je trajnost tih baterija i njihovo zbrinjavanje. Drugim riječima, unatoč širokoj primjeni baterije su i dalje katastrofa u odnosu na uređaje za koje su namijenjene.
I dalje ne shvaćam što ti znači da su "katastrofa" i na čemu uopće baziraš svoje očekivanje?
(Imamo li nekakav podatak koliko je Tesla na cesti i koliko je baterija zamijenjeno njima, te kako su zbrinute?)
Litijske baterije se ne "zbrinjavaju", nego se recikliraju. Od istrošenih se rade nove, postoji kemijski postupak kojim se dolazi do početne sirovine. Naravno. (Duh... što bi rekli Amerikanci...
), jer je litij daleko prerijedak i preskup metal da se to ne bi radilo.
I nikal iz potrošenih baterija se također reciklira, kao i živa iz alkalnih nepunjivih ili cink iz nealkalnih nepunjivih. Naravno, ako njihovi korisnici nisu nepismena indolentna telad koja ih baca u obično kućno smeće.
Ali vidiš, znam da nisi razmišljao u tom smjeru, no interesantno mi je koliko ljudi iskazuju zabrinutost oko toga
- kako se "zbrinjavaju" baterije iz elektromobila ili siliciijski waferi iz fotonaponskih panela
- koliko CO2 se proizvede za proizvodnju struje kojom se pune te baterije
- koliko je opasno to što se litijske baterije ne daju gasiti jednom kad se zapale
a uopće se ne zabrinjavaju oko toga
- kako se "zbrinjavaju" svi nekomercijalni otrovni nusproizvodi rafinerijskog postupka prerade nafte
- koliko CO2, SOx i kancerogenog NOx proizvede svaki automobil s benzinskim ili plinskim motorom na svaki prijeđeni kilometar ili sat rada
- koliko je opasno prevoziti putnike u gradskom prijevozu autobusom pogonjenom turbinom na ukapljeni prirodni plin koji je jednako eksplozivan u tom autobusu kao što je i u bilo kojem rudniku
Skroz je to zanimljivo kako je lako manipulirati "javnim mnijenjem". Samo plati medijima dovoljno reklamnog prostora i možeš birati o čemu će i kako pisati, do mile volje...