10.10.2022 | 08:27
U međuvremenu, dok neki uporno traže swastike gdje ih nema, Rusi su ujutro raketirali Kijev. Jasno, nasumično, civilni ciljevi su pogođeni. Ruski izvori kažu da je raketa pala u blizini ureda Zelenskog. Ako krenemo od pretpostavke da je to donekle legitiman vojni cilj (iako bi se o tome dalo raspravljati, ali ajde), onda ostaje samo činjenica da su promašili za nekoliko kvartova. Rakete su pale po gradu, otprilike kao i po Zagrebu u svibnju kad je krenuo Bljesak, pa je naje_alo sveučilište Taras Ševčenko (koliko sam upoznat, to je ukrajinski pjesnik kojeg oni izuzetno cijene, pa bi to onda vjerojatno bio pandan našem Filozofskom fakultetu, dakle, teško da je i pitanju mjesto gdje se obučavaju budući inženjeri i oni koji bi svojim znanjem i sposobnostima mogli nagrizati ruske ratne, tj. SVO napore... Čisti terorizam, jer za drugo nisu sposobni.
twitter.com/mjluxmoore/status/1579350452...BYOGlK2S5f6zMIElLHWA
Ukrajinska PZO u akciji, ovdje je skinula krstareći projektil KH-11
Dokaz da je bio u pitanju krstareći projektil
I posljedice udara onih koji su prošli
Sve vrijedna vojna tehnika. Njenim uništenjem će ruski SVO napor biti značajno olakšan.
Nego, glede Kerčkog mosta. Malo sam proučavao njegovu željezničku komponentu i radi se o čistoj čeličnoj konstrukciji zavarenog tipa koja je na betinskim pilonima i nosačima. Recimo da je to, ugrubo, vrlo slično konstrukciji Hendrixovog mosta u Zagrebu. Na mostu je bio vlak pun goriva u trenutku udarca i to se gorivo zapalilo i gorjelo satima. Gorivo prilikom izgaranja (kerozin, dizel, svejedno) razvija temperaturu od 1000-1200 C. Tako se unosi toplina u konstrukciju što je nepovoljno. Ovdje je potrebno napomenuti da je gorivo gorjelo IZNAD mosta i plinovi izgaranja i većina topline se ipak diže, no cca trećina toplinskog toka oslobođenog izgaranjem tisuća litara goriva je preko mehanizma zračenja topline ipak završila u konstrukciji mosta. Čelik gubi svoju čvrstoću pri temperaturama od cca 550-600 C. Jesu li nosive grede bili toliko zagrijane tijekom požara koji je gorio nekoliko sati? Teško pitanje. Ovako, na prvu bih rekao da nisu. No, ono što je sigurno je da je pruga preko mosta zavarenog tipa, bez onih proreza koji su se nekad ostavljali da se omogući toplinska dilatacija tračnica (to je ono što stvara onaj karakteristični zvuk vlaka). Na isti način se izvode tramvajske pruge. I ako je pruga bila zagrijana, a sasvim sigurno jest, i to preko 100C. ona se htjela širiti, a nema kud. Ta naprezanja su odradila svoje i ta je pruga kompromitirana. Sve skupa, upitna je njena nosivost i dugoročna sigurnost. Sad ćemo vidjeti koliko je Rusija očajna u njenom korištenju. Normalna procedura bi bila da se ovo sve zamijeni novim komponetama (nosači su modularog tipa), ali budući da ruskim snagama na jugu Ukrajine sad već sigurno ponestaje goriva kao najviše korištene komponente vojne akcije, očekujem da će nastaviti koristiti most što prije bude moguće. Vjerojatno će skratiti kompozicije da se smanji opterećenje na most i prorijediti frekvenciju njihovog prolaska, ali sigurno će ga staviti u akciju što prije bude moguće.
Ono što im ne ide u prilog je njihova akcija gašenja mosta gdje su korišteni helikopteri koji su sve zalijevali tisućama litara vode odjednom.
Na taj način se mijenja kristalna struktura materijala koji postaje tvrđi i krtiji (proces kaljenja je defacto identičan, ali tamo su u igri dodatni parametri u vidu sastava materijala da sad ne ulazimo i detalje) tj. u njega se unosi toplinsko naprezanje. A most ne treba tvrdoću, nego elastičnost i dugotrajnu nosivost.
Ako je most u problemu, a defintivno jest, kako stojimo s alternativnim pravcima logističke dobave za ruske snage?
Ova karta pokazuje zašto je Ukrajina sad udarila po Kerčkom mostu. Cijelo južno bojište ovisi o njemu. Željeznički pravac iz Rusije prema Luhansku nije povezan s južnim dijelom mreže preko ovog područja koja Rusi drže pod okupacijom. I sad je cijeli taj dio bojišta u vrlo osjetljivoj poziciji iz ruskog gledišta. Primarno se to odnosi na gorivo. Tenkovi, kamioni i avijacija troše gorivo na tone. Željeznički transport preko Krima je u prekidu, ako bude uspostavljen, bit će u smanjenom kapacitetu. Trajektni promet između Rusije i Kerča na Krimu je rashodovan 2018. s otvaranjem mosta, jer nije bio potreban. Koliko je potrebno za njegovo uspostavljanje? Vjerojatno govorimo o mjesec(ima) dana.
Tek za kraj, nakon udara na most, Rusija je iz doka povukla sve veće plovne objekte u Sevastopolju i povukla ih u svoje teritorijalne vode. Toliko o teoriji o kamionu samoubojici koja se gura u javnost. Rekao bih da je Lovrić u pravu glede dodatnih ukrajinskih dalekometnih kapaciteta za precizne udare...