1. proizvodnja EE u kontekstu lokacije. Duboko sam uvjeren da jedna nuklaerka na obali Save u ZG ili jedna termoelektrana na obali Save (da napoji sve aute koji voze po ZG) pobudila bi daleko više hajke zelenih, od svih auta u ZG.
Već sam pisao, kod EV je bitno da smrdi negdje drugdje. J..e se babi u Berlinu što malo curi nuklearka u Ukrajini, bitno je da ona isporući struju za njezin "zero emission" auto. Ibaba je sad ekološki osvještena.
Nadalje, kada se pređe kritična masa, tada neće biti dovoljno EE za sve aute, a nema onda natrag. Svi auti na fosilna goriva budu uništeni (riijetki budu ostali), benzinske pumpe budu prodavale "ljubićice". Onda bude zakonodavac odredioo godišnju kvotu kilometara koju svaki pojedini auto smije napraviti (par-nepar ili bonovi za benzin). --> totalitarizam
2. životni vijek i nije baš tako plasičan. 300-500 punjenja i onda kapacitet padne na 80% i nastavi padati. Po zimi nema govora o radijusu kretanja kao po ljeti jer kapacitet dosta padne. Uz pad kapacitete pada i mapon što ide prema nepovoljno režimu rada.
3. težina EV je veća (da li su garaže projektirane na to), a i "strah" od samozapaljenja isto postoji. Navodno ima garaža koje brane EV parkiranje.
4. problem broja punionica postaje sve veći. Ideja da se stave spori punjaći na stupove javne rasvjete (2,2kW) ali problem (ZG) parkiranja od 1h da je energije za samo 2,2kWh. Recimo VW e-Up! troši 185Wh/km i za 1h bi uspio povećati 11km autonomiju.
5. kada sve manje i manje ima "besplatnih" punionica, cijena više nije predneos EV. Bio sam i to izračunao, ako se puni na komercijalnim punionicama gotovo da se ne isplati.

smayoo kaže:


U redu, sigurno ne znam o termoelektranama koliko ti koji si radio u jednoj. No, ipak idemo mi to malo razložiti jer meni to, na prvu, nema logike:

- sagoriš dizel u autu i proizvedeš X štetnih sastojaka
- sagoriš mazut u elektrani i odjednom proizvedeš X-Y, znači manje, štetnih sastojaka?
- kako sagorijevanje sličnog fosilnog goriva u termoelektrani može dati manje štetnih sastojaka?
- i onda imamo konverziju toga u struju, gubitke u prijenosu, i na kraju još uvijek da ne dosegnemo X od klasičnog automobila? Kako?

I još auti sada moraju imati Euro-6 norme, pa je za raspravu koliko štetnih sastojaka završi u atmosferi, a koliko u katalizatorima. Kakvu onda eko "normu" ima termoelektrana?

smayoo kaže:


Jasno da jesam, jer se radi o suludom overengineeringu koji radi neke minimalne ekološke razlike (glavni katalizator sam ostavio da imam uredne rezultate na tehničkom) drastično ruši pouzdanost auta, dugotrajnost motora i upada u kategoriju "Vi sada marljivo skupljajte opuške po dvorištu, a kasnije će ovdje kamioni iz Indije i Kine iskrcati par tona smeća". Smisao toga je trenutno sulud - dok se takve stvari ne usklade na razini planeta.

smayoo kaže:


Jer vidimo koliko košta polovni elektromobil nakon 5-6 godina. Vrijednost mu padne na 1/3 ili čak 1/4. A tko mu na Njuškalu stavi veću cijenu, onda se taj oglas vrti po pola godine i duže i takvi auti se jednostavno ne mogu prodati.

Idemo ovako:

Recimo da se za prosječni ICE auto mora utrošiti 1.400 kg raznih sirovina. Od toga gotovo ništa nije u značajnoj mjeri neka rijetka sirovina, kao što je npr. litij za baterije. Uzmimo sada jednu osrednju Teslu serije 3, ona ima 1.800 kg sirovina, od čega je baterija od rijetkih metala i čini gotovo pola tone! Koristi 4,416 ćelija u 96 grupa i ima 480 kg (zaokružimo na 500).

Recimo da idemo na to da mijenjamo bateriju nakon 5 godina, znači kao jedan jako dobar MacBook Pro. U 20 godina onaj dizel će i dalje potrošiti 1.400 kg sirovina (zanemarimo par kg rezervnih dijelova u tom periodu, disk pločice, diskove, ležajeve itd... to ima i Tesla), a Tesla će potrošiti 1.800 kg + 500 + 500 + 500 kg sirovina. Znači imamo odnos od 1.400 kg VS 3.300 kg zemljinih sirovina!

I pazi, to je u verziji u kojoj vlasnici zaista idu na mijenjanje baterija, a većini je to preskupo i zezancija, i samo kupe OPET novi cijeli auto od novih 1.800 kg.

Onda u jednadžbu treba uzeti potrošnju guma, koja je kod elektromobila daleko veća jer su teži, znači sigurno će u 20 godina potrošiti nekoliko setova više. Zapravo cijela računica utroška energije u smislu mase vozila nije na strani elektromobila - jer ICE auto gura 1.400 kg po asfaltu, a elektromobil 1.800 kg. I to treba uzeti u obzir.

I onda se vraćamo na ono bitno - koji je ukupni ekološki otisak vlasnika Tesle 3 u 20 godina, a koji mene sa starim dizelom koji u 20 godina po cesti gura 1.400, a ne 1.800 kg, manje troši gume i koji ne utroši dodatnu tonu i pol rijetkih metala u tom periodu da bi bio upotrebljiv?

smayoo kaže:


Info sam dobio od koncesionara Peugeota, nije iz prve ruke, ali vjerujem izvoru. Jesi li siguran da je to obaveza trgovca? Jer navodno niti jedan otpad u Hrvatskoj trenutno nije certificiran za takvo zbrinjavanje. Ako imaš auto uništen u nesreći, ne možeš ga samo odvesti na otpad, ne žele ti ga primiti jer se boje EU kazne. Primit će ga tek kada se izvadi baterija, a prvi koji to rade ovlašteno su Talijani za spomenutih 2.500 €. Znači ti misliš da nakon što netko rashoduje Teslu i obrati se hrvatskom trgovcu, da će mu ovaj zbrinuti bateriju o svom trošku? Hmmm... baš me zanima, ali to ćemo saznati vremenom, sigurno će biti takvih slučajeva.

smayoo kaže:


Nemam ja problem niti s elektromobilima, niti s javnim prijevozom (kada bi funkcionirao) niti s 15-minutnim gradovima, dapače, ali ovdje pričam o birokratskom nametanju rješenja i represiji prema onima kojima takva "nemate kruha - jedite kolače" rješenja ne odgovaraju i ne mogu si ih priuštiti.

dpasaric kaže:


Manje štetnih sastojaka po proizvedenoj jedinici energije. Jednostavno. Jer je snaga izvora energije (elektrana) više desetaka, pa i stotina tisuća puta veća od snage ICE u osobnom automobilu.

Kao ilustrativnu analogiju (ne direktnu istovjetnost) ti nudim usporedbu malog obrtnika koji proizvodi nešto, npr. cipele i velike tvornice cipela. Tvornica cipela proizvodi mjesečno, ne znam, 10.000 pari, a obrtnik, recimo 10 pari i zbog ekonomije veličine je svaki par proizveden u tvornici opterećen bitno manjim udjelom režijskog (fiksnog) troška, nego kod obrtnika.

Pojednostavljeno rečeno, ICE trpi gubitke koji su, u postotku, ogromni u odnosu na iskoristivu energiju koju proizvodi. Pri tom ne razmišljaj samo o krstarećoj vožnji ravnom cestom u optimalnoj radnoj točki motora (ono - peta brzina, 90 km/h, na tempomatu, po ravnom), nego o svakom kretanju na svakom semaforu, svakom kočenju i svakom ubrzavanju... To su režimi u kojima radna točka izgaranja kod ICE (današnjeg, modernog, ne nekog od prije 20 godina ili više) pobjegne od optimalne, i to višestruko. Lambda padne na nulu, kod starijih raštelanih dizelaša i ispod nule (previše goriva, nedovoljno zraka, crni dim), pa poleti na 2, i tako...

Također, temperature izgaranja u velikom termoenergetskom postrojenju višestruko su veće od temperatura izgaranja u ispuhu osobnog automobila pa se značajan dio štetnih tvari (tzv. složeni ugljikovodici) raspada na jednostavnije i manje štetne spojeve.



Eto, tako. ICE je toliko loš i neefikasan, u usporedbi s električnim rješenjem.

Svi električni gubici, od samog generatora, preko blok transformatora, prekidača, rastavljača, dalekovoda, svih drugih transformatora u mreži prijenosa i distribucije, itd. ne dosežu niti 10% u kumulativu, tako da konačno iskoristiv kWh nosi teret višestruko manje emisije štetnih tvari nego kod najboljeg i najmodernijeg ICE, voženog u gradskim uvjetima (također i u uvjetima otvorene ceste kad upadne u gužvu kakve su u Njemačkoj normalne).



Kako si sad došao do Euro 6 norme, sa "20 godina stare dizelače kojoj smo izvadili DPF jer je to 'bezveze'"?

Vidi... Termoenergetsko postrojenje od parsto MW, staro 40 godina, ima sva ta "Euro 6" sranja ugrađena, još tada, jednostavno zato što se u postrojenju od parsto MW to još tada ISPLATILO ugraditi, radi povećanja efikasnosti i kontrole emisije, a i bilo je tehnički lakše izvedivo jer to nije neka fufnica veličine šake zakopana nekamo da moraš rastaviti pola stroja da dođeš do nje, nego je element postrojenja velik kao kamiončić trotonac koji se servisira lako i jednostavno kao što se na autu mijenjaju gume.

EGR (exhaust gas recirculation) ventil iz auta - u termoelektrani je jednostavno "recirkulacija dimnog plina", povezana s rotacijskim zagrijačima zraka, tzv. "Ljungströmima"

Lambda-sonda ugrađena u dimovodni trakt termoelektrane (jedna od više njih, tipično dvije, četiri, osam...) velika je cca kao kućni usisavač i koristi tehnologiju mjerenja bitno točniju i precizniju od điđice koja se ugrađuje u aute i koja mjeri nešto, eto tako, približno.

Primarna regulacija izgaranja. Omjer goriva i zraka kontrolira se 100% točno i precizno, i korigira po lambdi (pretičku kisika) te još po trajnom mjernju emisije NOx, SOx, COx. Tlak i protok primarnog zraka nije neki "kakvog nam Bog da", ovisno o turbini u ispuhu, ili čak o čistom potlaku atmosferskog ICE, nego je kontroliran jezgrenim ventilatorom.

Itd. da ne razvlačim.



Ali istovremeno picajzliraš na nekim temama oko baterija i proizvodnje električne energije koje uopće ne razumiješ.




Kakve to veze ima s ekološkim parametrima? Cijena bilo čega na nekom tržištu prvenstveno ima veze s PERCEPCIJOM VRIJEDNOSTI. Nemoj da ja to tebi objašnjavam. Ti si ekonomist po struci. Ja sam samo ubogi inženjer s dvosemestralnim posdiplomskim stručnim studijem managementa.



Ali to ga ne čini manje energetski i ekološki opterećenim, nego samo jeftinijim.



Ne slažem se. Zašto bi mijenjali bateriju nakon 5 godina? Možda u nekom wannabe-električnom govnetu (spomenuo si brand, ja nisam). U Tesli, kojeg navodiš kao primjer - sigurno ne.

Ako imaš minimalni domet od 250 km i minimalno 800 ciklusa u životnom vijeku (a to znači da nakon 800 ciklusa SIGURNO zdravlje nije palo ispod 80%), to je 200.000 km do časa kad je bateriju poželjno mijenjati nekom tko radi velike kilometre. Nekom tko pretežno vozi po gradu i prigradu - ne nužno. Imam kolegu koji je kupio rabljene elektromobile od francuske pošte i vozi ih još uvijek, po Krku, pa i do Rijeke. Domet mu je oko 100 km i on s tim uredno funkcionira.

Ali da se vratimo na osnovni model. 200.000 km do poželjne zamjene baterije. Za nekog tko vozi 40.000 km godišnje, to je 5 godina. Za nekog tko vozi 10.000 godišnje, to je 20 godina.

Koliko % ljudi radi svojim autom 40.000 godišnje, a koliko njih radi 10.000? Ili manje?



Isto kao što vlasnici novih BMWa ne popravljaju na njemu ništa, nego kupe novi, a njihov stari kupi netko napaljen na BMW koji opet ništa ne popravlja, nego čeka da se raspadne.



Naravno. Zaboravio si i činjenicu da su elektro auti teži pa više uništavaju asfalt. Moramo i to pribrojiti. Zaboravio si i ležajeve i druge dijelove ovjesa koji se brže troše zbog veće mase. Hajde, sjeti se još nečeg, možeš ti to...



A također treba uzeti u obzir da ICE auto ima efikasnost od oko 40% mjereno u OPTIMALNOJ RADNOJ TOČKI MOTORA, a manje od 20% u prijelaznim režimima (stani-kreni), a elektromobil uvijek ima istu efikasnost, od oko 90%, uključivo s gubicima punjača baterija i pretvorbe u inverteru.

Znači da ICE auto mora spaliti više nego duplo, pa i do tri puta energetske vrijednosti goriva za istu iskoristivu količinu energije.

Sad još, za benzince, dodaj i to da je energetski "trošak" proizvodnje benzina u rafinerijama najmanje 30% lošiji od diesela, a dvostruko lošiji od teškog loživog ulja koje se koristi u elektranama.

Sveukupno, end-to-end, od sirove nafte izvađene iz unutrašnjosti planete, do prevaljenog kilometra, energetska efikasnost benzinskog osobnog automobila nije niti 5%. Evo. Zašto to ne razmotrimo?



Evo. Izračunaj ukupni ekološki otisak svoje 20 godina stare Alfe, a ja ću od Tesle 3, tako da krenemo od sirove nafte u utrobi planeta. Može?



Ja mu ne vjerujem. Javi se svom izvoru i poruči mu da sam ja rekao da laže i se*e kvake.

Sjeti se kad je uvedena obaveza ljekarnika da preuzimaju natrag neiskorištene lijekove kojima je istekao rok, jer se radi o opasnom otpadu. Najprije nisu htjeli i tvrdili su da to nije njihova obaveza, onda su prešli na taktiku da uzmu i bace u smeće.



Obaveza je distributera (bilo čega, bilo kakvog proizvoda) da organizira zbrinjavanje svega što je stavio u promet, a predstavlja opasan otpad. Trgovac se ima pravo osloniti na distributera od koga dobavlja to što prodaje.



Ne mora ni biti u Hrvatskoj. Postoje firme u EU koje zbrinjavaju teške metale. To treba platiti. Jbg.



Ne možeš ga odvesti na otpad, naravno. Obratiš se trgovcu da ga zbrine. Ako je auto kupljen kroz kanal prodaje hrvatskog distributera. Ako je kupljen negdje drugdje u EU? Hja... riješi to s trgovcem tamo gdje si ga kupio.



Zašto bi je zbrinuo o svom trošku ako si ti auto zapeštao svojom krivnjom? U tom ćeš slučaju ti platiti zbrinjavanje. Ako je kriv netko drugi, zbrinut će se o trošku osiguranja te treće osobe. Ako je baterija krepala u jamstvu, zbirnut će se o trošku distributera. U čemu je problem?

Hmmm... baš me zanima, ali to ćemo saznati vremenom, sigurno će biti takvih slučajeva.



Gledano u kontekstu cijele EU, ljudi koje ti zoveš "siromašniji" sigurno to nisu. "Siromašniji" građani EU su mahom imigranti koji rade najslabije plaćene poslove i koji uglavnom nemaju ni sada nikakve aute, njima je ova cijela priča bitna koliko i nama cijena frižidera na Grenlandu.

U jednom se slažem s tobom - Hrvatska država i Hrvatski gradovi nisu spremni za prijelaz na električna vozila, ali to nije ništa novo. Mi nismo nikad spremni za nešto tada kad bi trebali biti. To je "The Croatian Way".

Problem je što kupnja EV ne daje nikavu ili gotovo nikakvu uštedu, a dosta smanjuje komociju ako je to jedini auto. EV je kao drugi ili treći auto u obitelji.

Bojim se da ljudi zbog inflacije imaju sve manje novca i ekologija im je na zadnjem mjestu. Istina je da je životni vijek auta na fosilna goriva daleko duži od auta na struju, u stvari produženje životnog vijeka “običnih” auta je daleko jeftinije od električnih.

Jeftinije je kupiti polovnu Teslu nego joj zamijeniti baterije.

Isto tako je jeftinije kupiti polovni BMW, nego mu servisirati sjebani automatski mjenjač, zar ne?
Produljenje životnog vijeka električnog auta je skupo danas. Što će biti za 5 godina ili 10? To je sve stvar tržišta.
Ne slažem se da ne daje nikakvu uštedu. Svatko tko ima mogućnost puniti kod kuće, po cijeni energije na kućnom priključku, ušteda je ogromna.

smayoo kaže:


EV ima smisla za bogate obitelji koje žive u prigradu, imaju kuću, dvorište ili garažu i rade u gradu, pa im treba prijevoz od do 50-100 km dnevno i da se auto može puniti tijekom noći doma.

No, čak i u tom slučaju sam skeptičan po pitanju ukupnih troškova takvog automobila. Ako je sve ono što si naveo u prethodnom dugom objašnjenju upravo tako (i hvala ti na tome i na vremenu!), to možda zaista daje ukupno bolji ekološki otisak ako se sve ispravno posloži, ali i dalje trošak takvog auta za obitelj daleko nadilazi klasično rješenje.

Imam u jedan € točne troškove korištenja polovnog dizel auta u periodu od malo preko 5 godina. Vodim to za svaki auto u on-line sustavu Cars-Book. (www.cars-book.com)

Takav auto sa svim održavanjem i dogradnjama (koje nisu neophodne, ali su bile poželjene za vozna svojstva i sigurnost) je koštao ukupno 6.985 €. U tom iznosu je i cijena samog auta kada je kupljen, svi servisi ikada, sve registracije i osiguranja, gume, ulja i ostalo, a onda je na kraju oduzeta vrijednost za koju je prodan idućem vlasniku. Trošak goriva nije u tome, to sam zasebno vodio jer ga nisam samo ja vozio i tankao. No, to nam sada nije niti bitno, idemo prvo obraditi investiciju kupnje ekonomičnog obiteljskog automobila.

Znači obitelj je pet godina imala na raspolaganju komforan i siguran auto uz trošak od svega 1.397 € godišnje (116 € mjesečno).

Kakav elektromobil mogu dobiti za 116 € mjesečno? Kao najam, leasing, kredit, bilo što?

Evo, otišao sam sada na Teslu Hrvatska. Najjeftiniji mogući model stoji 42.985 €! Nude ga uz leasing za "samo" 665 € mjesečno! A to je tek inicijalni trošak samog auta, u tome nisu servisi, potrošni dijelovi, gume, a pogotovo stavka tehničkog pregleda i osiguranja. Sve to je uračunato u onih mojih 116 €! Znači ovdje bismo vrlo brzo došli i do 1.000 ili više € mjesečno kada se uzmu svi troškovi vlasništva i održavanja.

I to je model bez naprednih fora, znači "poboljšani autopilot" je softverska doplata od 3.782 €, a doplata za potpuno samostalnu vožnju je 7.498 €!

Znači takav elektromobil nije tek "duplo skuplji", nego je minimalno ŠEST puta skuplji u startu od klasičnog rješenja.

Koliko "besplatnih km" mogu napraviti s dizelom za tu razliku od 36.000 €? Uz sadašnje cijene goriva i potrošnju dizel motora konstruiranog prije dva desetljeća u formi sportske limuzine, može se odvesti oko 460.000 km - dok bismo konačno teoretski došli u poziciju da vidimo neku uštedu od elektromobila! Nije li to strašna razlika? Mojim tempom od oko 20.000 godišnje to je 23 godine vožnje - znači do kraja moje prirodne vozačke karijere.

Ok, "nije fer" gledati cijenu novog auta, pa idemo vidjeti što se može s polovnim EV. Polovna Tesla stara 8 godina stoji 28.000 €, to je najjeftinije što se može naći na Njuškalu. Za nju se nudi leasing ili kredit od 310 € mjesečno. Znači i dalje barem tri puta skuplje od klasičnog rješenja, a EV s osam godina starom baterijom je moguće vrlo rizična kupovina. Gledajući "crne priče" kupaca Tesli nakon 6-7-8 godina, gdje se dogodi da baterija odjednom samo javi "error" i ne može se više puniti, imamo jako ružan scenario - daleko gori nego da ti "pukne blok motora" na starom dizelu gdje cijeli zamjenski motor dobiješ za 1.000 €.

I onda je jasnije zašto imamo "zabavne" YouTube videe gdje vlasnici dinamitom dižu Tesle u zrak od jada i frustracije.

Sve je to još nezrelo i preskupo, i zato sam zagovornik da se ta tranzicija na EV odradi "organski", prirdonim tijekom razvoja tehnologije, energetike i urbane infrastrukture. No, EU je prilično autistična po tom pitanju i ganjaju ekologiju i zakone koji nemaju veze sa stvarnošću - i to me brine.

Nema govora o ogromnoj uštedi. Taman kada bi krenula ušteda, bateriju treba mijenjati.
Svojevremeno sam računao na primjeru Opel Corse. Struja vs. diesel.

Krivo si nešto računao. Probaj opet.

Davore, smiješno. Najprije uspoređuješ polovni auto s novim, onda uspoređuješ bez troškova pogonskog goriva, i na kraju uspoređuješ Alfa Romeo (svaka čast, to je brand za zaljubljenike, sve je to meni OK, ali to nije brand na nekoj osobitoj cijeni) s Teslom koji je apsolutni vrh elektromobila danas.

Za početak, dodaj ukupno prijeđene kilometre ("tvoje" i kumulativne) i cijenu goriva.

Nažalost nisam.
Ispada da ušteda dolazi oko trenutka mjenjanja baterija.
Do toga je EV skuplji.
Uzeo sam Opel Corsa GS koja ima u strujnon i benzinskoj varijanti. EV 100kW, benzin 96kW.
200.000km (nakon 160.000km kapacitet pade na 70%) benzinac pojede 42.500eur, a strujić 41.400eur i to ako se puni isključivo na nižoj tarifi (po noći).
Sve ostalo je skuplje.
Ne znam koliko koštaju servisi za ta dva auta. Nisam računao kamatu koja se dobije u recimo 20 godina na 10.000eur kolika je razlika u cijeni.

Domet je 350 vs 850km. Benzinac je nešto teži.

Od ovdje sam vukao podatke:

www.vauxhall.co.uk/content/dam/vauxhall/...-new-price-guide.pdf

smayoo kaže:


Uspoređujem "rješavanje problema prijevoza za obitelj u razdoblju od 5 godina". Potpuno mi je nebitno je li auto nov ili nije, bitno je da je ispravan i koje su njegove karakteristike i troškovi održavanja, a to sve imam.

I da, auto mora biti odlično očuvan izvana i unutra i potpuno ispravan. Auto je bio upravo takav (dapače, interijer je bio u koži - što Tesla nema). Sve što se vremenom pokvarilo u 5 godina to je i popravljeno i trošak popravka je uračunat. Čak da maknem sve luksuze koji su dodatno plaćeni bez prave potrebe (velike felge, niskoprofilne gume, extra audio, sportski auspuh), trošak bi pao za još oko 2.000 €, ali nisam to činio jer mi se i ovako razlika čini drastična, pa mogu biti "bahat".

I nemam problem s tim da uspređujemo polovni EV, ali to nam komplicira situaciju jer na starom elektromobilu u startu novi vlasnik ima upitno stanje baterije i morali bismo dodati taj trošak, a on je dodatna nepoznata varijabla kod nas u Hrvatskoj. I opet otvara pitanje zbrinjavanja stare baterije. Što ako se i u tom slučaju mora to nositi u Italiju za onih 2.500 €?

U pet godina dizel auto je potrošio oko 5.000 € goriva (to računam po cijeni sada od 1,28 € litra) za prijeđenih 55.400 km uz potrošnju od 6 do 7 litara (računao sam namjerno 7). Znači možemo dodati trošak goriva od 5.000 € u cijenu auta i dolazimo do 12.000 € sveukupnog troška dizela na 5 godina za 55.000 km.

I sada reci koliko dođe struja (uz svu nekomociju takvih punjenja) za 55.000 km, pa ćemo znati gdje smo, ali ne vidim scenario u kojem to može biti bolje, jedino da netko ima solarne panele i prodaje struju HEP-u, pa račun za EV ide u minus!

Ona Corsa od gore, troši 16,2-16,8kWh električne energije.
Cijene na punionicama keću se od 0,29eur do 0,80eur za jedan kWh, ili 4,8 - 13,3eur za 100km.
Cijena ovisi o dobu dana i snazi punjača, pa tako u skupljoj tarifi na najjačem punjaču platiti će te više. Ne treba spominjati da imate limitirano vrijeme punjenja i da nakon prekoračenja, plačate dodatne eure (0,07eur do 0,30eur po minuti!!!).

Samo da napomene, gornja kalkulacija je s povlaštenom cijenom električne energije!

jura22 kaže:


Ček Jura, šališ se? 13 € za 100 km?!?! Na dizelu koji troši 7 litara to je niti 9 € na 100 km, pa kako to ikome može imati ikakve logike onda? Jedino da uvijek puni kod kuće, ali to tada nije auto za ikakav put, nego samo lokalno prometalo!

Mislim da sam već jednom u ovoj temi stavio video o troškovima korištenja strujića, hibrida i čistog benzinca (koji su valjda pošteno odradili) na primjeru Hyundai Kone.

dpasaric kaže:



Kako si se spremno zalijepio za najveću cijenu.

Zašto nisi za najnižu?

Jasno je da nećeš svakodnevno puniti na brzom punjaču (nisam baš ni siguran da Corsa uopće ima mogućnost brzog punjenja), ne samo zato što je to najskuplja energija, nego i zato što bi svakodnevno punjenje na takvom punjaču smanjilo vijek trajanja baterije.

Uporno izbjegavaš najbitnije - koliko ljudi i koliko često radi takve ture autom da moraju na putu puniti/dopunjavati bateriju da bi se vratili kući? Ja sam napisao svoje ture - nekad, dok sam radio puno više kilometara godišnje, nego danas, imao bih dnevnu turu veću od 350 km par puta mjesečno. Danas je to par puta godišnje, a radim godišnje oko 30.000 km.

smayoo kaže:


Nitko mi još nije dao najjeftiniju cijenu!

A osim toga, ako ta najjeftinija uključuje punjenje doma "kućnom strujom" onda ja to ne mogu koristiti jer živim u neboderu. Znači ja bih morao puniti na javnim punjačima. No, nije problem, evo recimo da mi prijatelj koji ima autopraonicu otvori i elektropunionicu i dozvoli mi punjenje po toj najpovoljnijoj cijeni, koliko € moram platiti za 55.500 km na struju?

Ovo zadnje se potpuno slažem s tobom - većina tura su danas dovoljno kratke da se auto može puniti kući - naravno, tko ima takvu mogućnost.

dpasaric kaže:


Da, ako puniš na lihvarskim punionicama. Čak sam negdje pročitao da se naplaćuje preko 1€ za 1kWh.
Ako si discipliniran, onda puniš doma, ali te može potrefiti da moraš i vani. Najbolji su mi penali po MINUTI!!!

Ovaj scenario punjenja na javnim punionicama nas ceka kada ne budemo imali klasicne aute (ili bude cijena goriva otisla u nebo, a vjerujte, cijena struje ne bude padala vec samo rasla) onda budemo placali lihvarima takvu cijenu.
Ili ne budemo imali aute vec ce nas Rimac voziti taksijima bez vozaca.

Zao mi je djece a i buducih unuka koji budu morali zivjeti u represivnom svijetu gdje je sve ma dobrovoljnoj bazi (valjda cemo moci birati sibu za kaznu?)

Mislim da dolazi vrijeme gdje bi (da ke ziv) Josif Visarionovič Staljin bio pusti amater.

dpasaric kaže:


Kako? Pa Jura22 je napisao cijenu od-do. Kako je moguće da si vidio cijenu "-do", a onu ispred - nisi??

smayoo kaže:


Ma to sam vidio, ali moja pretpostavka (vjerujem da je logična!) je da to ne može biti najjeftinija moguća cijena jer netko ima investiciju u tu punionicu i njeno održavanje. Znači i da je najpovoljnija punionica, vjerujem da ne može biti tako povoljno kao npr. da ti puniš auto kod sebe u dvorištu. Znači, je li to punjenje doma u dvorištu najjeftinije i koliko tada iznosi cijena za 100 km?

Sve je stvar tržišta. Veliki potrošači električne energije dogovaraju svoje ulazne cijene energije s opskrbljivačima u slobodnim pregovorima. Te cijene mogu biti i dramatično niže od standardnih cijena za kućanstva. Mrežarina (naknada za korištenje mreže, koju svi potrošači plaćaju distributeru) je vjerojatno ista za sve. Veliki vlasnici punionica električnih vozila su obično sami opskrbljivači električnom energijom (jer da bi prodavao struju za punjenje električnih auta, ionako moraš biti registriran kao opskrbljivač), njihove ulazne ukupne (s mrežarinom) cijene su lako moguće i 35% ispod ovih koje plaćamo mi u kućanstvima.

smayoo kaže:


Prosjek po kWh je za moj auto 2,3 € u tome je sve uračunano.

tino1 kaže:


OK, ali za potrebe ove usporedbe treba nam cijena na 100 km u € kada se vozi na struju.

Ona Corsa potrosi oko 16,5kWh na 100km.

dpasaric kaže:


Evo ovako:

Od prošlog točenja goriva 06.06.2023
Prošao sam:
487,0 km za ukupno 24,67 €
od toga na struju:
227,2 km za 5,17 €. (9,9 kWh na 100 km) cijena kWh 0,23 €
a na benzin:
259,8 km za 19,50 €. (5,4 l na 100 km) cijena l super 1,39 €

oprostite na krivo stavljenom zarezu u postu ispred 0,23 € kWh.

da sam to sve prošao na benzin bilo bi ukupno 38,58 €.



Ispričavam se ako sam negdje zajebo u računici, provjerite. Ali mislim da sam to dobro izračuno.

Smayoo (to je onaj ljepi gospodin, uvijek šminkerski odjeven i pred kim se bacaju djevojke po gradu i mole ga da im napravi muško dijete, koji mi uvjek velikodušno da palac ili dva) bi uštedio taman da mu auto troši struje ko Corsa u odnosu na gorivo (5,7 l/100 km) na godišnjoj razini (30 000 km) 1280 €. Pa vi vidite.

OK, ako ti voziš 100 km za 2,27 € onda bi za onih mojih 55.000 to ispalo samo 1.252 €. I to jest velika ušteda na gorivu u odnosu na mojih 5.000 €.

I sada konačno možemo izračunati što je isplativije!

Ukupna računica je da petogodišnje vlasništvo dizela, koji se vozi 55.000 km, stoji 12.000 €, a u priči ćemo ići maksimalno na stranu elektromobila, pa ćemo tako uzeti najjeftiniju polovnu Teslu koju možemo naći u oglasniku, stara je 8 godina (i s rizikom da ja baterija skoro pa mrtva i pred zamjenu) i ona stoji 28.000 € + 1250 € za struju + pet registracija neka je 2.000 € (ne znam koliko dođe za EV, pa sam računao 400 € kao za dizel) + barem dva seta guma 2.000 €, i da nema nikakve kvarove, ispadne 33.250 €

Znači imamo odnos polovnog dizela i polovnog elektromobila gdje dizel ispadne 2,7 puta jeftiniji!

A zamislimo da se u tih pet godina na već osam godina staroj Tesli dogodi neki kvar? U trenu smo na tome da je 3 x jeftinije imati dizel.

E to je razlog da kupiš EA. Jer drži cijenu!
Ali gledaj Davore to s novom Baterijom je glupost, već sad ima nekolicina firmica koje su se na popravak specijalizirale. A pošto nikad nije sve u kurcu, izmjenom Čalija ti dovedu u red. A i VB ima garanciju 8 godina, meni su na Golfu promijenili. Kažu Švapčad iz Wolfsburga, kad sam ih pitao što će s njom, ta nam je pravo vrijedna jer si je sasadio vozeći,
Osobno vam kažem da boljeg pogona nisam vozio, a vozio sam svašta.

smayoo kaže:


Emile, razumijem tvoje oduševljenje strujom, ali lambda koja ti zoveš điđicom je itekako precizna. Postoje dvije vrste; širokopojasna koja daje napon od 1 do 5 V i pokriva široke omjere lambde i uskopojasna koja daje napon od 0,5V kad smo u stehiometrijskoj točki.
Dakle, obje su lambda sonde vrlo precizne; i motor je s njima (jasno, govorim o benzinskom motoru koji radi na Ottovom principu i njegovim podvrstama Atkinson itd.. tj. uz vanjski izvor paljenja) stalno u području lambde 1 (stehiometrijsko izgaranje, na 1 gram goriva 14,7 grama zraka). Kad pogledaš signal lambda sonde on je sinusoida jer lambda daje povratnu vezu računalu motora koje regulira smjesu. Lambda je siromašna, dodaje goriva, lambda omjer pada (lambda >1 je siromašna smjesa, tj. imamo pretičak zraka, lambda<1 je bogata smjesa, imamo višak goriva tj. nedostatak zraka) dok smjesa ne postane bogata, onda računalo opet krene oduzimati gorivo. Raspon u kojem se krećemo je pritom lambda od 0,97 do 1,03 cca.
Dizelski motor je nešto sasvim drugo, jer on regulira svoj rad količinom goriva, a uvijek usisava zrak u cilindar po principu koliko stane (turbo tu komplicira stvari, ali ni s njim lambda nikad ne padne na 1 kod dizela). Problem za motore s unutrašnji izgaranjem u autima je činjenica da oni ne rade u stacionarnom režimu, nego promjenjivom pa je regulacija puno teža, ali, evo, moguća je i postoji.
Termoelektrana je banalizirano do kraja veliki plamenik u kojem nema izmjene radnih taktova, nego cijelo vrijeme gori gorivo.
U svakom slučaju, 'điđica' je vrlo precizna i pouzdana; probaj Boschu, Densu, Magnetti Marelliju reći da su im neprecizne lambda sonde...

dpasaric kaže:


Šta si ti ovdje nadrobijo? U EA si uračuno sve a kod dizela samo 12.000 €, ili? Ne kužim!

tino1 kaže:


Nisi pratio thread od početka, u tih 12.000 € su *svi* troškovi tog dizela uključujući sam auto, registracije, gume, sve popravke, servise, znači no-bullshit, sa svakim eurom zapisanim u 5 godina vlasništva u sustavu Cars-Book. Ok, to je stariji auto od Tesle, ali više nego uredan i potpuno ispravan, ne bi bilo ništa razlličito i sada, imam primjer i za sada, ali nije dovoljan broj godina, a ovo mi je bilo zgodno jer sam ga imao baš 5 godina (i jedan mjesec) i završilo bi slično, možda neka razlika u inflaciji.

Jedino, imam "bug", ti si me sada sjetio toga i to ću ispraviti, u toj cijeni koja je predstavljala "zaokruženi period vlasništva od 5 godina" je i cijena dobivena za auto na kraju eksploatacije. No, i s tim razlika nije bitno veća, to je svega 1.700 €. Znači trebam dodati tih 1.700 € jer Teslu nismo "prodali" na kraju tih 5 godina, a i jako je nezahvalno nagađati koliko se može dobiti za 13 godina staru Teslu.

dpasaric kaže:


Čekaj malo gore si 8 godina staru kupovo za >28.000,00 a sad prodaješ 13 godina staru ni za bananu? A još i struja besplatna jer u nabavnoj cijeni Tesle?