25.06.2024 | 06:52
dpasaric kaže:
smayoo kaže:
Ajebigasad... Jel onda difuzor ipak ima veze sa spojlerom, ili s pimpekom? Ili oboje?
U ovom slučaju difuzor je toliko velik (gotovo pola dužine auta) da svojom aerodinamikom ima efekt obrnutog krila (znači lijepi auto prema dolje) i da iz tog razloga nije potreban klasičan downforce spojler koji to radi "barbarskom metodom" i po cijenu brzine i goriva.
Da, i meni su antipatičini auti za elitu koji koštaju milijune, ali ne gledam sada to, nego čisto tehnološko i umjetničko dostignuće tog vozila. Zaista im kapa dolje na tome!
Khm, khm, i difuzor i krilo slijede isti fizikalni princip kojeg je lijepo matematički uobličio Bernoulli (zbroj energija u nekom fluidu u strujanju je konstantan i predstavlja zbroj 'energija' visine, brzine i tlaka). Difuzor je efikasniji iz tog razloga da se nalazi kraj zemlje pa se javlja tzv. ground efekt koji mu povećava efikasnost tj. pad tlaka koji onda usisava auto za podlogu, ako si bočne stranice (bar donekle) zabrtvio.
Ako gledamo krilo s boka (ili klasični spojler koji je ista stvar, samo okrenut za 180 stupnjeva) onda, da bi avion (po)letio, trebamo iznad krila područje nižeg tlaka (auto, obratno). Krilo je barijera između područja višeg tlaka (dolje) i nižeg tlaka (iznad). Zrak nastrujava na krilo, udara u njega, skreće i dijeli se na dvije komponente; ona koja je završila ispod i ona koja ide preko gdje je luk koji opisuje dulji od onog dolje. Budući da se oba zraka moraju opet sastati (iza krila ne može ostati vakuum) zrak struji preko gornje plohe brže. Po Bernoulliju, je energija konstantna pa ond ana račun tog ubrzavanja pada tlak i tako naše krilo leti i diže ostatak aviona sa sobom. No, iza krila imamo tulum. Naime, sa strane krila imamo područja višeg i nižeg tlaka. Priroda teži uvijek izjednačiti tlakove pa zrak struji iz područja višeg prema nižem tlaku i tako nastaju vrtlozi koji izazivaju velike otpore (uz onaj inicijalni otpor udaranja u čelo krila). Da se to umanji, avionska krila na civilnim avionima imaju one zavinute krajeve krila.
Kad koristimo difuzor, imamo isti pad tlaka, ali kako je dolje tlo, a ne zrak, onda nema drugog zraka da popunjava tu prazninu pa je onda efekt usisavanja jači i istovremeno imamo puno manje gubitke otpora zraka.
Tzv. Venturijevi tuneli po identičnom principu se koriste u F1 koja u ovoj eri koristi ground efekt aute. Nedostatak ove tehnike u odnosu na spojler: izuzetna osjetljivost na razmak od tla; kako se auto spušta prema dolje (potlak ga povlači prema dolje) imamo dva momenta. Inicijalno nam downforce raste (sve se efikasnije brtve bočne stranice i difuzor je sve efikasniji), no, istovremeno nam pada poprečni presjek strujanja (difuzor se spušta prema tlu) i u jednom trenutku će se dogoditi zastoj (tzv. stall) kad se difuzor doslovce zadavi i prestane djelovati. U tom trenutku pada naš potlak, opruge dižu auto u zrak (nestao je downforce), povećava se presjek strujanja, difuzor se 'odguti' i opet proradi i nastaje potlak koji povlači auto prema dolje i dolazimo do efekta dupina tj. poskakivanja.
Dakle, tu nam treba vrlo pažljivo odrađen posao oko ovjesa koji mora imati antidive karakteristiku da se ovom suprotstavlja (ako je klasičan pasivni) ili trebamo neku verziju aktivnog ovjesa koji će odmak od tlak držati u zadanim granicama da difuzor radi kako treba.
Čisto da znate, prvi moderni Bugatti u režiji VW-a je razvijan uz neograničen budžet gotovo 10 godina (potrošeno 6 VW polo budžeta) pa onda tvrdnja Rimca kako je ovo osmišljeno u RH djeluje u najmanju ruku smiješno (da ne upotrijebim točniji izraz - laž).
Zato skrećem pozornost na čudesan Cosworth usisni V16 motor obujma 8,35 litara koji se vrti 9000/min i razvija 1000 KS te ISTOVREMENO udovoljava Euro 6d normi. To je ČUDO.
@Bertone: Originlani ford GT40 je imao tako jako izražen lift na prednjoj osovini da je na Mulsanneu volan postajao iznimno lagan i auto nije mogao skretati. Vozači su morali prvo kočiti da donekle opterete prednju osovinu da bi uopće skrenuli.