Do sada nas je hebao naftni lobi, a sad se pojavio i elektro. Lova se sada nemilice trpa na dva kraja. Koliko su okoliš razjebali naftom, ovi s rudnicima i zbrinjavanjem će biti valjda next level. A prava saznanja će se po običaju” spoznati” nakon što šteta bude nepopravljiva.
Auti su do nedavno bili poluproizvodi pogotovo kada je elektronika posljednjih 10 godina uzela zamaha, ali ovo sa strujom i hibridima i još dodatnim nepotrebnim sranjima koja se trpaju i koje odvlače pažnju vozača fakat postaje next level. I svi se prave glupi i ludi kao da je sve super, bolje nego prije i da nije bed. Danas gotovo da ne postoji auto, s nešto boljom opremom raznih sustva, koji ne izbacuje kojekakve greške nakon 200(300)km. I ova gomila kinezića što dolazi. Tko će te usisavače servisirat i kakva će biti podrška? Raspadaju se energetske mreže samo radi klima i škrinja. Bit će zanimljivo.
Samo beton i čelik! Peace

dpasaric kaže:


Jel to redni šest motor naprijed, uzdužno montiran? I felge u turbina dizajnu; rekao bih da je ovo (bio) BMW X5...?

EDIT: ovo je deffo BMW X5

Moguće, a tim gore - jer to znači da nije bio neki jeftin kineski hibrid nego perjanica EU autoindustrije i to vjerojatno nov i skup model jer X5 hibrid sigurno nije bio onaj šanerski s početka stoljeća.

JOHN kaže:


Ovo je nažalost živa istina. Ništa "rekla-kazala", sve govorim iz viđenog iz prve ruke. Mercedesi su katastrofa postali, "još nismo prodali niti jednog da se nije radi nečega vratio u prvih godinu dana", a frend s potpuno novim M3 ima periodične greške "slabog akumulatora" koje onda gase sustav po sustav na autu dok ne ostanu samo primarni. Već je bio na servisu i sada ide opet, prvi put su mislili da su našli što je, ali se greška opet ponovila.

Auti su postali prekompleksni i to na krivim mjestima. Sretna kombinacija kompleksnosti i tehnologije je bila negdje od 2000. do 2010. godine.

dpasaric kaže:


Odgovorno ti tvrdim da je preko polovice 'neispravnosti' posljedica neodgovarajućeg načina korištenja (ljudima se ne da/preglupi su/prelijeni pročitati korisnički priručnik od 700+ strana). Auti se kvare još uvijek u debelo jednoznamenkastom postotnom iznosu (cca 5-6 posto). Pitom u pojam kvara uključujem sve što ljudi prijave; od buke u vožnji do raspada motora i sve između toga.
A da u njima ima pizdarija koje bi ja prvi počupal van i bacil u smeće, ima. Današnji auto ima u sebi 30-ak pa i više modula (čitaj kompjutera) koji međusobno komuniciraju preko Canbusa, a neki i preko etherneta. Da, ovaj isti ethernet koji mi koristimo je postao protokol za razmjenu informcija i koristi se uglavnom kod sustava za pomoć u vožnji. Audi je, mislim, za to već prešao na optički kabel u autu.
Btw, ne znam koja je tvoja definicija rekla-kazala-čula-vidjela protokola razmjena informacija, ali ovo što navodiš je točno to:
dpasaric kaže:

Ili imaš u vlasništvu servis pa si sve ovo vidio iz prve ruke?

Djuro genijalac kaže:


Već sam nekoliko puta rekao da mi jako dobar prijatelj, inženjer, s kojim se viđam tjedno, radi kao administrator svih reklamacija. I ne pričamo o sitnicama, pričamo o stvarima radi kojih se treba doći u servis. Brojke su porazne. U te "nismo prodali jednog da se nije vratio" uključujemo i znamo-čiji Maybach.

A ovaj BMW je od isto od bliskog frenda. No, njemu se zadnji M4 bio i zapalio (srećom ne strašno), pa ga je nakon toga prodao. Onom prije toga se razletio diferencijal, kao tvornička greška. A to je kao vrh europske kvalitete u proizvodnji automobila.

Ja znam da postoji gomila ljudi koji ne prijavljuju kvarove na novim vozilima iz više razloga:

1. Ne kuže, odnosno imaju određen stupanj retardacije
2. Nije njihovo vozilo pa ih boli ona stvar, službeno ili leasing ili najam
3. Lijeni su
4. Netko ih je uvjerio da je to normalno jer se isto ili slično događa i kod drugih. Znači očiti nedostaci i kvarovi se već odavno uzimaju zdravo za gotovo kao nešto bez čega se nemože

Sva sreća pa postoje meet-ovi i fejs grupe korisnika raznih proizvođača, gdje ustvari steknete dojam koliko se poluproizvoda štanca. Sam sam član jedne takve grupe i moram priznat da sam šokiran nekvalitetom novijih vozila što kod modela nižeg razreda tako i kod višeg. O razočaranju samih vlasnika bolje da i ne pričam. Ta iskustva nečete ćuti od nikakvih novinara, portala i sl. jer takvi od tih proizvođača(zastupnika) uglavnom žive. Korisnik je ustvari sheban i prije same kupnje. A još kad živi u HR gdje ga malo tko štiti, savršena smo lokacija za utrpat govno.
Vozila su sve nekvalitetnija unazad 10-tak godina i to je činjenica, poglavito zbog eletronike/softwera pa i ponekad mehanike (loša rješenja, loš dizajn, upitna kvaliteta/trajnost materijala itd.).
Evo jedan glupi primjer......Ja na svom autu već drugi put mijenjam nimalo jeftine led farove. Pucaju ko jajca i to je svima fakin normanlno jer pucaju i kod drugih
Proizvođač se pravi lud, zastupnik je još luđi (valjda je prošao poseban trening kako se praviti lud).....svi znaju da je loša konstrukcija i da se masovno mijenjau i papreno naplaćuju i nitko ništa......
Izađe novi model i njegov redizajn i misliš si sad će biti bolje, naučili su na greškama....kad ono sranje je još veće.....

I ne treba se ići u servis ili imati servis kako bi se shvatilo da su današnja vozila teška govanca, naročito zbog elektronike. Samo je pitanje koliko si u stanju biti glup kako bi ga preplatio ili ga uopće kupio

Air kaže:


Evo, Djuro Genijalac ima informacije iz prve ruke, bili su dali jednu "rashodovanu" bateriju elektromobila (dakle, bitno veću nego što imaju hibridi) lokalnim vatrogascima da se ljudi upoznaju i isprobaju što se događa. Ispada da uopće nije jednostavno postići da se ćelija zapali, a i kad se zapali, isto nije tek tako da se to proširi na susjedne ćelije.

Ja sam osobno bio nedavno na dvodnevnom seminaru Hrvatske udruge za zaštitu od požara, na temu zaštite od požara u kontekstu novih elektrotehničkih tehnologija - fotonaponskih elektrana, baterijskih postrojenja i električnih vozila (te njihovih punionica). Čovjek iz vatrogasne zajednice iz Nizozemske je imao odlično predavanje, 100% bazirano na iskustvima iz prve ruke, potkrijepljeno izvještajima, analizama, fotografijama i videosnimkama sa stvarnih požarišta. Čovjek je izjavio kako je požar litijskih baterija jednako neugasiv "običnim vatrogascima" kao i požar benzinske stanice ili cisterne s gorivom, samo što je puno manje opasan u smislu eksplozije.
On kaže da se u svim tim slučajevima vatrogasci ograničavaju na zalijevanje što većim količinama vode radi spuštanja temperature i da im je to, zapravo, kod litijskih baterija, puno efikasnije nego kod spomenutih požara naftnih derivata (koji se razlijevaju i pri tom gore).

JOHN kaže:


S novim sam uspio skupiti 2500 km za dva mjeseca i nemam još ni jednu grešku,... valjda sam ubo dobar primjerak
... ili samo imam sreće s autima jer na 20 godina staroj Ibizi mi je dva puta krepala žarulja zadnje desne (unutarnja, ima po dvije sa svake strane) pozicije, jedna prednja lijeva pozicija, jedna prednja desna D4S žarulja, jedna zadnja za registraciju (mislim desna) i prošle zime mi se pokvario mehanizam el. sklapanja desnog retrovizora i po svemu tome ispadne da je Seat Ibiza bolje složeni auto od Mercedesa

JOHN kaže:


Ne slažem se s tom konstatacijom. Mislim da Djuro Genijalac, em što se razumije u temu puno više od ikog od nas, em što radi točno takav posao, ima stav koji je puno bliže istini.

Moja iskustva, obrnutim kronološkim redom:

- Subaru XV 1.6 benzinac boxer osnovna oprema, 5 godina, 142.000 km, 0 ozbiljnih problema, 1 sitni problem (automatsko spuštanje suvozačkog prozora s vozačkih komandi od prije godinu dana ponekad ne proradi od prve, neautomatsko spuštanje radi uvijek). Infotainment sustav je imao glupi SW bug - pojačavanje servisne obavijesti nije radilo s volana, nego samo s osnovne komande (okretnog gumba) do prvog updatea softvera.

- Ford Galaxy, 2.2TDCI napucan svom opremom koje je bilo u ponudi 13 godina, 437.000 km, bilo je kvarova i servisa, ništa neočekivano s obzirom na kilometražu i ništa što bi me ostavilo na cesti, ikad. Što se elektronike tiče, jedan kvar koji se ispoljio negdje kad je auto imao 3-4 godine, krepao je blok tipaka - komandi na volanu - za tempomat te je dvaput u životnom vijeku auta krepao motor desnog prednjeg brisača, treća štopka zamijenjena cca oko 300.000 km, negdje pred kraj života je, nakon jednog sudara počeo povremeno zezati senzor nagiba auta (po kojem se automatski niveliraju ksenonski farovi)

- Toyota Corolla Verso 2.0 D4D, 2006. godište, prodana s 13 godina i cca 250.000 km (ako dobro pamtim), novi vlasnik je veselo i dalje koristi, javi se porukom svake godine kad je vozi na registraciju, injektori zamijenjeni repariranima (Denso) na cca 180.000 km. Sveukupno nekih 3-4 komada H4 žarulja i možda nekoliko ovih drugih. Nikakvih drugih problema povezanih sa strujom nije bilo

- Toyota Carina 3 1.6 16V benzinac nekog višeg ranga opreme za ono vrijeme, 1995. godište, vozili smo ga od 2001. (80.000 km) do 2011. (220.000 km), a nakon toga nećak, pa njegov stari, dok ga nisu doderali na smrt prije 2-3 godine. Konačni saldo je blizu 500.000 km. Krepala (električki) dva injektora kad je auto imao cca 8-9 godina, jedan za drugim na razmaku od pola godine. Zamijenjena lambda-sonda cca na 180.000 km. Krepao motor stražnjeg brisača cca na 160.000 km. Određeni (jednoznamenkasti) broj raznih pregorenih žaruljica. To su svi kvarovi "na struju". Osim toga, zamijenjena pumpa vode na cca 100.000 km. Nakon što sam ga (razbijenog) prodao šogoru, dalje nisam pratio sve, znam da su mijenjali stražnje kočione cilindre nekih 5 godina nakon što je otišao od nas, i još jedno 2 godine kasnije su prebrtvili kompresor klime. U nekom času je karoserija počela jako korodirati i tu mu je negdje bio kraj.

- Daewoo Tacuma 1.6 16V, neka osrednja oprema za ono vrijeme, godište jbt nemam pojma koje, možda 2001, kupili 2004 (36000), prodali 2007 (90000), na autu se u te tri godine NIŠTA nije pokvarilo, a niti vlasnicima prije nas (kumovi od šogorice). Auto smo prodali nakon samo 3 godine jer mi je potrošnja bila (u odnosu na Toyotu) neprihvatljivo velika. Prodao ga kolegi iz firme i prijatelju iz osnovne škole koji je prije toga vozio Škodu Favorit i koji je bio oduševljen potrošnjom . Dobio ga je za prijateljsku cijenu i uskoro odradio veliki redovni servis, ali je i dalje bio jako zadovoljan. Koliko pamtim, nekih 5 godina kasnije je imao veći izdatak vezano za ispušnu granu i katalizator. Sa strujom nikad ništa. Nikad. Ništa.

- Mazda 323BF 1.3 benzinac, 1989. godište, nitko ne zna koliko kilometara , kupili ga 2002. godine, poklonili 2004. Auto je bio polugroblje, više puta provaljen (prije nas), netko je prije nas nalijevao običnu vodu u rashladni sustav pa se nakupilo kamenca i ljeti je zakuhavao. Zamijenili hladnjak i to je bilo to što se tiče servisa. Sa strujom nikad ništa. Ni žaruljice. Osim što je motor već bio na umoru (trošio ulja...). Poklonili nećaku (ne onom istom ). On ga je derao još par godina i prodao dalje. Tek taj (nemam pojma koji bi to po redu bio, vjerojatno) 9. ili 10. vlasnik je napravio generalku. Nećak nam je rekao da je viđao taj auto parkiran pred raznim moslavačkim birtijama sve do 2015. godine.

- Renault 4 TL 1984. godište, čovjek od kojeg smo ga kupili je iskreno priznao da ne zna koliko kilometara jer je on sam zamijenio motor dvaput . Kupili 1999 za 2000 DEM, prodali 2002 za 1800 DEM (tražili 2000, kupac tražio popust, našli smo se na 1800 ). Taj nam je prevezao TONE i TONE građevinskog materijala. Imali smo rupu na ispušnoj grani (zavareno) i puknutu letvu volana (to je bilo zabavno iskustvo ). Sa strujom ništa. Ni žaruljice. Ali OK, na tom autu stvarno nije bilo puno struje.

- Rover 416 SLi 1.6 16V visoko opremljen, 1994. godište kupio ga moj pokojni stari iz salona u Trstu sa 12.000 km, prodao ga ja jednom mladom pomorcu 2001. godine sa cca 85000 km) jer nam nisu dječja kolica stala u prtljažnik . Ovaj ga je zapeštao u stablo mjesec-dva kasnije, totalna šteta. Nula problema, ikakvih. Niti žaruljice, ništa, ništa, ništa baš ništa. Samo redovni servis.


Auti s kojima jesam imao problema sa strujom (ja ili netko meni blizak):

- Opel Ascona 1.6D (ne turbodizel) Touring oprema, 1986. godište, kupio ga moj stari iz Njemačke 1989. godine sa 46000 km, prodao ga ja svom kumu 2000. godine (cca 180.000 km) za 20 puta po 100 DEM . Isto se kvarilo toga juhuhu, ali to je prvi moj auto nakon stojadina pa sam svejedno bio oduševljen "kako je dobar" . Što se struje tiče, bilo je stalno nekih sranja, ni ne sjećam se više svih, ali pamtim ovako: glavni kabel za napajanje grijača motora, je*o me je tucet puta dok nisam popi... i kompletno ga zamijenio, od-do. Skupa s tim kabelom i relej grijača koji je isto stalno bio "radim-ne-radim" i kabel za napajanje ventilatora hlađenja hladnjaka (pri niskim brzinama) koji je bio pretanak (tvornički, od početka) i pomalo se topio dok nije zapalio cijeli snop u kojeg je bio zabandažiran. I sjećam se kako su me tada uvjeravali "Jebiga, stari, nemaš sreće jednostavno, to je njemačko auto, kvaliteta, kužiš, nema tu..."

- Stojadin 1986. godište. Vozio ga od 1989 do 1994. Kilometre nisam pratio jer je bila pukla sajla od brzinomjera Ajoj... bolje da ne počinjem. Nisam ga smio parkirati uzbrdo kad pada kiša, jer je nalijevalo kišu kroz ventilacijske otvore unutra i onda sva sranja s električnom instalacijom koja idu s tim. Pa pišanje po pumpi goriva ljeti. Pa stisneš štopku, pale se žmigavci... Prikočiš, auto vuče ulijevo, a ti ga trgaš volanom udesno. Điha, konjiću! Tigar Trayal gume...

- Renault 25 1984. godište 1.9 benzinac, čudo opremljen za ono doba, službeni auto u firmi, vozili smo ga na dulja putovanja nakon što je direktor dobio novi auto, a ovaj je ostao za raju. Pričamo o 1995. do 2000. godini. Kilometri negdje oko 200.000, koliko se sjećam, kad je prodan na dražbi. Jako udoban auto, stvoren za duga putovanja (ako zanemariš da nije imao klimu). Zapalila nam se instalacija na benzinskoj pumpi u Makarskoj, na putu za Dubrovnik, u svibnju 1996. oko 18:30. Problem je bio u kabelu od kratkog svjetla (srećom bili smo dvojica elektro struke u autu pa smo nešto iskemijali). Do Dubrovnika je kolega vozio pod dugim svjetlima, a ja sam, kad bi nailazili s druge strane auti, palio sva 4 žmigavca i gasio duga svjetla (nisam imao tipku, nego dva komada žice spoji-odpoji). Ventilacija kabine je uvijek radila po svom. Okrećeš ti onu preklopku brzine ventilatora, ali on bira brzinu koju on hoće. S rikvercom se uvijek (kažu - od prvog dana) skupa palio i desni žmigavac (ne kao žmigavac, nego onako, trajno). Lampice na instrument tabli su bile više dekorativne. To se palilo i gasilo na random. Ništa nisi mogao po njima zaključiti. Isto, kažu, od prvog dana.

- Renault 18, 1982. godište, kupili moji starci iz IMV Novo Mesto, još sam bio klinac. Od prvog dana bi na riječkoj kiši sva svjetla popi*dila. Kad god bi stari uključio bilo koji žmigavac, gasila su se kratka i/ili duga svjetla. Odnosno, nisu se gasila, nego su se prigušivala u ritmu žmiganja žmigavaca. Stari je 100x išao u servis, pod garancijom, uzalud. Na kraju je prihvatio novčanu odštetu i savjet "ne vozite ga po kiši, jebiga". U Rijeci.

Eto, tako. Moje je iskustvo - auti su NEKAD bili DRAMATIČNO nekvalitetniji, nego danas. Mora biti da ima neke veze i s izborom marke?

dpasaric kaže:


Tko to tvrdi?!?! To je vrh u kvaliteti naplate, samo to.

Imam pretplatu na arhivu raznik auto-magazina, između ostalih na njemački AMuS, od prvog broja pa do 2013. godine.

Kad se usporedi kakve su kvarove nekad imali na testovima izdržljivosti (koji su se radili do 50.000, pa do 80.000 pa tek od kraja 80-ih do 100.000km), u usporedbi s ovime što imaju danas... priče o "nekad je bilo bolje" su priče za malu djecu.

Evo nekoliko random izvještaja iz početka 70-ih (njemački tekst). O koroziji da ne pričamo...

vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/rimac-predst...robotaksije-11629532

Eto, robotaxi je idealno vozilo za EV pogon. I neka Rimcu plan uspije i bude ih što više, pogotovo da mu uspije plan prodati ih drugim zemljama.

No, problem koji ja vidim s njima u Hrvatskoj je cijena takvog prijevoza, ako jedan šugavi jeftini romobil od Brajde do Turnića stoji 2 €, onda koliko će biti vožnja u robotaxiju? To će biti prijevoz samo za bogate, siromašnima je jeftinije ići vlastitim dizelom - to je ono kada sam ja izračunao na mjesečnoj osnovi da mi je jeftinije koristiti osobni auto i to sam, nego plaćati Autotrolej! Suludo.

A ovo ne gine vožnja od 8-10 €, a to je onda gotovo kao autobusna karta do Zagreba.

Kakva prezentacija, čudo neviđeno. U razvoju koncepta autonomne vožnje sam automobil je najmanje bitan faktor, tu je softver najbitniji. Od tog softvera nismo baš puno vidjeli, osim da ne radi baš

S tuđim softverom i takvom podrškom struktura, bolje bi mi s jabučnjaka složili u par mjeseci.

Dao bog da sam u krivu, njemu želim sve najbolje.

smayoo kaže:


Da, ali nafta se može ugasiti pjenom. Litijeva baterija, ako krene, gori dok ne izgori. Kako je ona u pravilu lijepo integrirana u podnicu auta, onda do nje nije ni moguće doći (osim ako netko ne digne auto, a kad sve gori, nisam siguran kako bi se to moglo izvesti osim dinamitom) i onda se ovo zalijevanje svede na hlađenje primarno ceste i okoliša (baterija koju spominješ je razvijala preko 650C; to je bio kraj mjerne skale na termalnoj kameri koju su vatrogasci imali), a auto je ionako bivši. Očekujem da će uskoro kasko za HEV, PHEV i BEV vozila ili jako poskupjeti ili da će požarni rizik biti na listi isključenja. Nisu osiguravatelji darivatelji

dpasaric kaže:


Davore, on nema što prodati. Danas si vidio nefunkcionalni model kojeg nije napravio on, softver koji bi to trebao pokretati nije njegov i nema odobrenja nigdje na svijetu ni za četvrtu razinu autonomnosti, a ovo bi trebala biti peta razina.
Danas si vidio pokušaj prodaje tople vode, ali se i ona pokvarila, tj. ohladila.

Djuro genijalac kaže:


Ne, opet, to je spin pod utjecajem medijske propagande koja ga "prca" gotovo do samog početka. Ne znam motive iza toga, ovdje ih ne mogu ad hoc dokučiti, možda je samo poznati hrvatski jal, ali prije će biti da je nekome stao na žulj. Sva izvješća o tome se po istim portalima negativna, umjesto da se pomogne našem poduzetniku koji pokušava učiniti nešto dobro.

Temeljem čega to tvrdim? Eto, stjecajem okolnosti prije dva tjedna bio sam kod starog prijatelja, programera, pitam ga što ima novo, radi li još za Amere, a on mi kaže: "Ne, sada radim za Rimca". Ukratko, projekt nisu kulise i to što radi je vrlo ozbiljno, a iza svega stoji još ozbiljniji novac. Vjerujem da će uspjeti.

Riješiti će on to, ako ne s novcima, onda s mnogo novaca.
Isto kao Dadan:
youtu.be/r5XK92Xx4Rk

dpasaric kaže:


Da se razumijemo, iz tvornice svakodnevno izlaze (i) neispravni auti ili auti koji traže doradu. Prosječna brzina pokretne trake je 50-ak vozila na sat. Razne tvornice imaju razne standarde, ali ovo je neki industrijski prosjek. Po jednom radnom mjesu radna operacija traje u pravilu manje od minute, najdulje traje vakumiranje rashladnog sustava, jer se onda dobrih pola minute mjeri pada li vakuum (znak da sustav ne brtvi) prije nego se on (i motor) napune rashladnim sredstvom.
Dakle, ako se tijekom proizvodnje ustanovi neki problem s nekim autom, linija ne staje, jer je to preskupo; just in time dostava dijelova na svako radno mjesto itd itd.. To je sve koordinirano do sekunde. Takvi auti s problemima idu na posebno skladište, jasno da se zna koji su, jer imaju VIN i onda je vrijeme odluke. Ako auto ide na neko tržište koje ima skupi radni sat, problem se otklanja u tvornici. Ako ide k nama koji radimo za siću, onda se problem otklanja tijekom PDI (Pre Delivery Inspection, tj. pregled prije isporuke) servisa. Ovo je razlog urbane legende da k nama dolazi šrot, a za Njemačku ili UK se isporučuju 'bolji' primjerci. Nema tu nikakvog rasizma, gola računica. Ako radni sat u Njemačkoj/Francuskoj/UK iznosi 100/150/180 eura, a kod nas je 45 eura, onda je tvornici jeftinije platiti našeg nevoljnika da to ispravi prije isporuke. Vjerujem da je ovo svima jasno?
Pored toga, znaju biti zahvaćene cijele serije nekim problemom. Dobavljač je usrao seriju injektora, infotainment sustav ima šepave procesore, itd itd, jasno vam je o čemu govorim. Tvornica onda otvara servisnu akciju s popisom zahvaćenih šasija (VIN) i to se šalje zastupniku koji onda spušta tu informaciju do servisne mreže. FSA (Field Service Action), Campaign (kampanja) se dijeli u tri kategorije: jedna je sigurnosni opoziv (primjerice, upitan je ABS modul) o čemu brine tijelo na razini EU koje onda obavještava kod nas Ministarstvo gospodarstva koje prati jesu li vlasnici zahvaćenih proizvoda (u ovom slučaju auti) obaviješteni da se jave u servis kako bi se otklonio taj problem.
Druga kategorija FSA nije sigurnosno kompromitirajuća pa se taj problem otklanja kad se vozilo pojavi u servisu (nije potrebno pozivati stranke). Tu se radi o minornijim problemima tipa reprogrami infotainmenta, zamjene obloga koje se mogu deformirati, a ne bi smjele i slično.
Konačno, kao treću kategoriju FSA imamo one gdje je tvornica upzonata s nekim problemom, ali se njegovo otklanjanje radi samo na izričiti zahtjev tj. pritužbu stranke. Nekim ljudima možda ne smeta da je šav na sjedalu popustio, recimo, a tvornica ne voli troškove koji nisu neizbježni.
Činjenica koju ističeš kao provjerenu "nismo prodali jednog da se nije vratio" meni primarno govori dvije stvari: prva je da PDI proces kod dotičnog branda nije ni izbliza na razini na kojoj bi trebao biti. Pravi PDI traje preko sat vremena. Auto bi trebao postići radnu temperaturu, svi sustavi bi se trebali isprobati u praksi. To znači da ćeš po šasiji potrošiti i preko litre goriva koji je izravan trošak prodavača pa se to... izbjegava. Potom, onaj tko radi PDI bi trebao za početak ZNATI sve o svim sustavima da ih isproba i testira. Svaki nedostatak koji se otkrije na PDI pregledu tvornica plaća SA ZAHVALNOŠĆU, jer se tako štiti ugled branda, upravo ovo o čemu ti govoriš. Kod nas se PDI u pravilu svodi na skidanje folija, prilagođavanje tlaka u gumama, provjeru zategnutosti matica kotača i kratku molitvu da je sve ostalo u redu. Na taj način PDI traje 15-20 minuta, a na sat-sat i pol koliko bi trebao. (Tvornica ne plaća PDI, to je trošak zastupnika/prodajnog mjesta pa vam je sad jasniji mahećinski odnos prema njemu).
I onda dolazimo do eventualnih kampanja koje terba odraditi prije isporuke novog auta.
Znam iz vlastitog iskustva koji je to posao održavati IT sustav s informacijama o kampanjama i koliko je tu truda i muke potrebno da se mrežu natjera da odrađuju te zahvate, umjesto da se prave ludi i samo isporuče auto stranki. To je posebno problematično zbog stava prodaje da čim se auto isporuči, oni su svoj posao odradili i dalje je to briga post-prodaje, dakle ne njihov.
Tako da ostajem pri svojoj tvrdnji; auti se tijekom prvih 5-6 godina kvare u jednopostotnom iznosu (5-6% je neki industrijski standardni prosjek), a ovo o čemu ti govoriš je pokazatelj lošeg zastupanja branda i neispunjavanja svojeg dijela pogodbe oko zastupanja. Naime, sve je detaljno definirano i propisano, treba samo (pro)čitati i pridržavati se toga. A to traži vrijeme, trud i novac.

dpasaric kaže:


Takav sam i ja bio, danas vidim da sam bio naivan. Prvi sam navijao za njega, mislio sam konačno neki visoko tehnološki proizvod razvijan (proizveden) kod nas.

Prije će on u zatvor, nego u njegov funkcionalni elektromobil. Sreća u nesreći je da je povezan s EU novcem, a oni ne praštaju tako lako kao naši, pa mu opcija Hercegbosna neće biti dostupna.

Ti voliš predviđanja, pa eto, neka stoji, ti ćeš mi reći tamo 2026. (ili 2029.) gdje je Rimac.

dpasaric kaže:


Usporedba ti nije primjerena. To što si napisao je i sada nekakva očekivana cijena taxi vožnje u Zagrebu? Kakve veze koliko košta autobusna karta od Rijeke do Zagreba. Zar će te taj autobus u Zagrebu dovesti do krajnjeg odredišta?

Kakve veze ima koliko košta najam električnog romobila? Ja sigurno nisam potencijalni korisnik električnog romobila. Na stranu ja. Ni moja kći od nepunih 20 ga ne želi koristiti jer ga smatra opasnim nakon što je na svoje oči vidjela dvoje svojih prijatelja (u dvije odvojene situacije) kako završavaju slomljenih kostiju pri padu s romobila. Sin se u Danskoj vozi biciklom i to mu je jedino prijevozno sredstvo koje uopće koristi za lokalni transport. Ni on ne vidi korist od električnog romobila jer im tamo nije dozvoljeno (kao kod nas) terorizirati pješake po nogostupu, nego moraju koristiti biciklističke staze, a tu su sporiji od biciklista pa smetaju.

U svakom gradu taxi itekako ima svrhe i smisla i ne znam koliko jeftin smatraš da treba biti? Ja smatram da cijena treba biti uravnotežena jer, ako je prejeftin, kvaliteta usluge dramatično opada, a i sigurnost, a, najgore od svega, i dostupnost. Probaj dočekati taxi u Rijeci u kišno jutro radnim danom.

Imao sam projekt radi kojeg sam nekoliko puta trebao doći na sastanak u 8:30 na Brajdu i to svaki put po riječkoj kiši. Znaš i sam koje su uopće opcije parkiranja u tom dijelu grada i kakve šanse imaš u to doba dana i još kad pada riječka kiša? Uz pretpostavku hodanja minimalno 300 m (ako bi imao sreće!) što je sasvim dovoljno da dođeš na sastanak mokar do kože (s kišobranom ili bez njega) još moraš uračunati utrošeno vrijeme na traženje parkinga (s kojim lako dođeš do pola sata). Pa zbroji trošak goriva potrošenog u tom gmizanju i još cijenu parkiranja, a cijenu svog vremena slobodno i zanemari, neće ti ispasti nešto bitno jeftinije, nego da si pozoveš taksi. Pri tom je moja kombinacija da se s Viškova dovezem do trgovačkog centra na Škurinju ili Rujevici i tamo si pozovem taksi. Ne zato što sam škrt, nego zato što mi u toj špici ne žele doći na Viškovo. A i na Škurinju sam se načekao.

U Zagrebu koristim taxi svaki put kad dolazim s kolegom pa on mene ostavi negdje i produži na svoj sastanak, a ja poslije svog prvog imam drugi prije nego on završi ili i on ima svoj drugi prije nego se nađemo s trećim svi zajedno. Ili on koristi taxi ako ja njega negdje ostavim. Što bismo, po tvojoj logici, trebali? Potrošiti 2-3 dragocjena sata na putovanje ZET-om npr. s Trešnjevke u Dugave ili Buzin?

Meni su takva razmatranja (taxi je skup, jeftinije je ne znam što) jednako promašena, kao i kad mi netko njurga na cijenu parkiranja. Parkiranje je na nekom mjestu skupo jer se tako uravnoteži gužva. Kome je važno uštedjeti vrijeme, platit će to skupo parkiranje. Kome je vrijeme dovoljno jeftino, parkirat će negdje dalje i uštedjeti na cijeni parkiranja.

Važnije od toga, robotaxi je neupitna budućnost. Hoće li to biti Rimac robotaxi ili neki drugi, ili više njih, ili svi, to je nebitno. Također, robotaxi je logičan prvi korak. Ono što sigurno slijedi je robobus/robotram, a robotrain je već i sada. Čovjek koji gljivi u vozačkoj kabini vlaka je tamo samo da se zadovolji pravna forma. Već desetljećima. Ne postoji dokumentiran slučaj u zadnjih 30 godina da je automatika vlaka zakazala, a da je onda čovjek uspješno spasio stvar. Općenito, ne postoji slučaj da je automatika vlaka zakazala točka. Inovacije u tom području svode se na izmišljanje uvijek novih metoda kako da ta gljiva od čovjeka kojeg nazivaju "vlakovođa" ili "strojovođa" ostane budan i priseban. Eto.

EDIT:

Zaboravio sam napisati primjer iz Beča. Kći dolazi (kad dolazi) iz Beča noćnim flixbusom koji kreće u 21h iz Praga i stiže u Rijeku oko 9 ujutro. U Beču je oko 1:15 ujutro. Flix karta je oko 30-35 €, kako kad. Taxi do autobusnog kolodvora je, po noćnoj tarifi, oko 20 €. Alternativa je ići zadnjom podzemnom, doći na autobusni kolodvor oko ponoć i petnaest i onda tamo čekati sat vremena. Pri tom je autobusni kolodvor ZATVOREN poslije 23h nego ima samo vanjski peron na ulici, zimi i ljeti. Imaš neki pametan savjet za nju? Mislim, stvarno je bezobrazluk da taksist koji radi noću naplaćuje vožnju od par km po 60% cijene bus karte od Beča do Rijeke.

A pazi ovo. Ryanair (sezonska linija) od Beča do Rijeke košta između 12 i 22 € (ako nemaš check-in prtljage). Bus (opet noćni, jer let iz Beča kreće u 6:25 ujutro) košta zapravo isto toliko, a taxi je skuplji. A o cijeni parkiranja na riječkom aerodromu, kad dođem po nju da i ne govorim. Kako to? Kako to, kako to, kako to? Možda je Vlada, možda su Srbi, možda Masoni, netko me sabotira...

dpasaric kaže:


Kako ti se čini činjenica da je svima živima osta(ja)o dužan? Recimo, naručio je Fakultet Strojarstva i Brodogradnje u Zagrebu da mu nešto odrade razvojno i onda to nije platio. Koliko nisko moraž biti sposoban ići da zavaljaš školsku ustanovu za novce?
A okolo se proserava s Ferrarijem (da, pokraj najbolje Nevere on je sebi kupio SF90). Nadimak u branši mu je Lažibrada. Eto, toliko o tome.
Nemoj u svemu tražiti bjelosvjetsku zavjeru, dovoljno je da netko smrad od čovjeka čiji je otac maznuo novce, evo, sud završio, a ovaj pobjegao u rezervnu domovinu.
Najgoru sramotu sam doživio kad sam kao pripadnik jedne redakcije provjeravao reportažu koju je kolega napravio na Floridi gdje je posjetio jednog od onih proizviđača felgi koji rade male serije defacto po narudžbi i kad je sve bilo gotovo, pita on otkud je kolega, zbog prezimena. Iz Hrvatske. O, krasno. Poznate Metjua Rajmeka? Da...?
Zamolite ga da plati one felge koje smo mu radili preko noći da ima što izložiti u Ženevi lani...
Zemljo, otvori se

Ford Fiesta 1.1i CLX, 93g. 300000km, umirovio je kad je propišao rezervoar. Do tada ništa. Za to vrijeme vrlo solidna unutrašnjost, korozija ništa

Audi B4 1.9tdi, karavan, 96g. 400000km, polugeneralka na oko 250000, umirovio je kad sam shvatio da mi iz nekog glupog razloga fali klima koje jije bilo u tom autu. Od kvarova samo zamjena crijeva povrata nafte. Najsolidnija unutrašnjost, korozija ništa

Toyota Avensis 2.0 vvt-i 2008g, 105000km, prodao ju jer sam iz nekog razloga stalno slinio za karavanom. Od kvarova jedino pod jamstvom zamijenjena pumpa vode koja je malo slinila. Unutrašnjost odmah iza Audija, korozija ništa.

Mercedes C200CDI, s204 model, karavan, 150000km, prodao jer sam shvatio da mi je premali gepek. Od kvarova, elektronika ključa, elektronika raznih senzora, DPF, dvomaseni zamašnjak. Unutrašnjost solidna možda nešto bolja od Audija. Velika kritika na bijele tipke koje su presvučene crnom folijim, korozija ništa.

Škoda Octavia MK3 karavan, redizajn, 2.0tdi, 140000km, dojmovi pomiješani. Unutrašnjost tragedija, po kvaliteti negdje između Fieste i Avensisa.
Od kvarova sam dva puta mijenjao farove, kao i moj susjed i jedan prijatelj. Svima pucali na istim mjestima. Razmišljao o kupnji nove ili Kodiaqa ali sam odustao jer su iskustva poznanika jako jako loša zbog elektronike.

Razmšljam opet o Toyoti

Neznam što su drugi sa starijim autima imali problema, ali uz redovno servisiranje, saniranje oštećenja, pranje….. ja nisam imao apsolutno nikakvih problema

Djuro genijalac kaže:


Nisam još sreo ni jednu osobu (stručnu niti nestručnu) koja ima o Rimcu negativno mišljenje, a da ga želi precizirati i argumentirati. Sve te izjave koje sam čuo su ovakve paušalne, općenite i maglovite. Možeš li biti konkretniji?

Napisao si da taj model nije napravio on. (Naravno da nije on osobno, ali vjerujem da nisi to ni mislio.) Što si time htio točno reći?

Napisao si da softver nije njegov. Što si time htio točno reći?

Da ne prejudiciram to što si mislio, strpio bih se sa svojim stavom dok mi tvoj ne bude jasan i nedvojben.

Pravne implikacije (nigdje na svijetu nema odobrenja u ovom trenutku) ne moramo dalje razglabati, slažem se s tobom u tom pogledu, ali mislim da u projiciranom hodogramu to nije prevalentno (to jest, do trenutka do kad dođu do serijske proizvodnje, bit će i odobrenje).

Dok mi u našem ljubomornom hrvatskom jalu žarko pljujemo po našem proizvodu, stranci nas hvale:

smayoo kaže:


www.index.hr/vijesti/clanak/izraelski-so...na-eura/2538579.aspx

Podsjeća na ovo:

en.wikipedia.org/wiki/Theranos (ovo bi bio pravi skok, barem za ideju joj dajem više bodova)

smayoo kaže:


Dolje ti je kupus dao link s konkretnijim podacima. Sam imam iskustvo s Mobileye kojeg su nam vlasnici naturali da to prodajemo; sustav je bio zamišljen da se ugrađuje u sve aute i da im pruži pomoć pri prestrojavanju (nadzor mrtvog kuta i sl.). Sve je teoretski trebalo raditi, ali u praksi nije. Spajanje na canbus bi ponekad uspjelo, češće ne, aktivacija je bila preko nekog portala itd...
Ovaj model taksija koji je prikazan je iz Kine, koliko sam čuo iz dva neovisna izvora. Davor tvrdi da se sad radi na projektu robotaksija; pouzdano znam da se posljednjih godinu i pol nije radilo apsolutno ništa.
Mislim, za ovu prezentaciju, ja bih složio jebeni auto da dođe sam naprijed na pozornicu, taman strpao Nepalca pod haubu s volanom i prekidačem za naprijed i nazad...
Jasno da hiperboliram; imaš hrpe auta na tržištu koji nude mogućnost samostalnog pomicanja na prekidač s ključa; to se moglo složiti i netko iza pozornice pomakne auto prema naprijed.
Možda se mi ne razumijemo, pa da pojasnim: pored varaličke naravi koja mi diže živac, nemam ja nikakvih problema s Rimcem, a zasigurno nisam jalan na njega. Samo me smeta što osoba koja o svemu nema pojma (on u svojim megapočecima nije razlikovao istosmjerni i izmjenični motor) tako suvereno nastupa i razbacuje se adhoc obećanjima. Ti znaš jako puno o ovome i jasno ti je koji je problem napraviti robotsko vozilo koje će samostalno sudjelovati u prometu. I onda netko obeća da će to složiti za 3 godine jer mu se to činio zgodan rok za izvaliti u javnosti.
Jbt, da to danas krene na cestu, ja bih prvo napravio aplikaciju da me upozorava gdje je taj robotaxi na cesti da znam izbjegavati taj dio grada..!

Problem odobrenja se svodi na elementarnu stvar: odgovornost. Ako se taj taxi zabije u nekog drugog, tko je odgovoran? Znaš i sam da korporacije ne vole odgovornost...

Kako to da taj problem odgovornosti ne postoji u vlakovima, brodovima ni avionima? To je samo dobrodošao izgovor. Tko želi, nađe način, tko ne želi, nađe izgovor. Onog časa kad bude postojao spreman proizvod (Rimčev ili čiji god), bit će već i prije toga spremna i pravila.



Naravno. I oni bi, da su očekivali da neće raditi. Sigurno se ne bi svjesno išli ovako izblamirati. Dakle, svima nam je jasno da su mogli izvesti demo mockup da su očekivali da im treba. Ali nisu očekivali. Probali su, više puta, radilo je to što im je trebalo raditi. Nešto je otkazalo u tom trenutku. Ja ti ne bih znao ni prebrojati koliko sam puta doživio takvu situaciju, s obje strane te jednadžbe (kao potencijalni kupac i kao potencijalni prodavač). A pri tom je najčešće bila riječ o velikim imenima, master-brandovima na svom tržištu. Nikad, niti u jednom od tih slučajeva ekipa nije došla prezentirati nešto za što su mislili da neće uopće raditi. Ono - ni makac. A događalo se da bude upravo tako. I onda - neugodnjak, ispričavanje, imali smo problem, ovo, ono. Jbg. Prototip. Probali su ga 101 put, ali uvijek u istim uvjetima i onda su sad to pokušali u nekim malo drugačijim, Đenje! Ne radi.

Također sam doživio i da me svjesno i planirano pokušavaju prevariti i demonstrirati da nešto radi iako zapravo ne radi (uopće). Kad se to događa, alarm mi se pali zato što sve ide ko podmazano i upravo to je sumnjivo, ako se radi o nečem novom, o nekom inovativnom rješenju, o nekom prototipu. I onda postavim pitanje, dajte da vidimo ovo ili - zašto niste to ovako? Kad krene izmotavanje, znam da je sve šarena laža i gluma. Jednom su mi demonstrirali superskupi profesionalni softver kao state-of-the-art revolucionarno rješenje koje je doslovno (DOSLOVNO jebote!) bila fulscreen power point prezentacija. Čovjek je klikao mišem točno po unaprijed dogovorenoj sekvenci i glumio da nešto radi, a njegov kolega je iz džepa pritiskao power point daljinac. Dok se nije zajebo i pritisnuo desnu tipku umjesto lijeve pa je skočio context menu od power pointa. Nesretnik je ostao osramoćen, dobio otkaz, morao je otići iz branše jer mu se nitko nije više htio niti javiti na telefon, kao da je to bila njegova ideja, a ne naređenje iz Njemačke.

Na temu toga što nisu sami razvili softver nego su ga kupili od neke specijalizirane firme, hoćeš reći da veliki brendovi autoindustrije to ne rade? Sami razvijaju svoj softver? Stvarno?

smayoo kaže:


Emile, to nije za usporedbu. Već sam jednom pisao o tome

Vlak je pružno vozilo (koje po defaultu ima pravo prednosti prolaska, ali ostavimo to postrani, zasad) čime si upravljanje u startu dramatično pojednostavio. Pruga te vodi. Kraj pruge nemaš parking iz kojeg može izaći auto, nema križanja (do određene mjere, ako imaš, ti si u prednosti u pravilu), nema zebri preko kojih idu pješaci, nema bicikla da ti smetaju po putu itd itd itd...
Brod je vrlo sličan. Ne znam dovoljno o rutama po kojima brodovi prometuju, ali nekako mi se čini logičnom pretpostavka d aimaju koridore vrlo slično onima u zračnom prometu. Teško da će ti u pola Indijskog oceana pred broj istrčati netko, ne? Avioni, ista stvar. Avioni su pritom na precizno praćenim razmacima pa se naše upravljanje svodi na održavanje zadanog pravca i brzine. To bih čak i ja znao isprogramirati u turbo pascalu (uzevši u obzir struje zraka i sve ostalo).
Malo povijesti koji će dočarati razmjere problema autonomne vožnje na primjeru samo jednog dijela auta. Povratak u početak 90-ih kad je F1 (prvo Lotus, potom Williams i onda McLaren i Ferrari) počela koristiti aktivni ovjes.
Mala fusnota: ovjes se sastoji od dvije komponente: opružnog elementa (opruga) i prigušnog elementa (amortizer). Kad bismo postavili sumu sila cijelog sustava, imamo ovo:

mx..+kx.+cx=0 - m - masa sustava u gibanju, x.. druga derivacija pomaka (dakle ubrzanje), k - karakteristika prigušenja amortizera, x. - prva derivacija pomaka (dakle brzina), c - karateristika opruge, x pomak.

Masa (čitaj opterećenje ovjesa) nije konstantno, posebice ne na bolidu F1. Masa s vremenom pada (gorivo se troši), ali po krugu nam dramatično varira opterećenje (downforce) kako se mijenja brzina bolida. A imaš konstantno prigušenje i krutost opruge. Dakle, na startu utrke si vjerojatno preslab u kontroli pomaka, pred kraj si vjerojatno preagresivan. Tijeom kruga imaš mjesta na stazi gdti ti fali kontrole i mjesta gdje je pna prevelika pa ti mehanički grip pati. Najbitnije, mijenja ti se odmak od tla i to dodatno utječe na efikasnost aerodinamike na bolidu (sjeti se priče o difuzoru od prije neki dan) pa problemi pothranjuju jedan drugog i sad svi znate zašto je teško biti prvak u F1 i imati pobjednički bolid.
So far, so good. Bilo bi sjajno da imamo mogućnost aktivnog utjecanja na prigušenje i krutost opruge, ne? Stabilna aero platofrma u svim uvjetima i na svim mjestima na stazi činit će čuda za našu aerodnimaku i posljedično, vrijeme po krugu. Trošenje guma i sve ostalo što to za sobom povlači ostavljamo postrance, zasad. Dobar dan, evo našeg aktivnog ovjesa. Sklop amortizer/opruga zamijenimo hidrauličnim cilindrom koji ima aktivno upravljanje preko ventila i dobavu ulja pod tlakom što nam omogućuje pumpa koja radi cijelo vrijeme. Pomoću hidrauličnog cilindra možemo održavati visinu bolida konstantnom, a i utjecati na prigušenje gibanja. Vjerujem da su sad svima jasni benefiti ovog sustava. Ajmo u realizaciju. Trebamo dodatnu senzoriku koja nam govori gdje smo (odmak od tla, hod ovjesa svakog kotača, kuteve naginjanja i poniranja (jer sad možemo i to korigirati!) pa tlakove ulja u svakom cilindru, temperaturu ulja (viskozitet ulja se mijenja s temperaturom). To je to, za prvu ruku, rekao bih. Aktivno upravljanje: svaki cilindar mora imati neki solenoidni ventil, pumpa mora imati mogućnost varijabilne dobave on demand (pumpa za rad traši energiju, ovo je F1, uzimamo ju od motora, gubitak mora biti apsolutno minimalan i kad se prevede u gubitka vremena po krugu manji od dobitka koji nam nudi ova komplikacija, inače smo džabe krečili). Kružni sustav mora imati spremnik ulja, komoru za odzračivanje ulja na izlasku iz pumpe (ulje s mjehurićima zraka nije homogeno i sustav nam se ne ponaša predvidivo) koja ne smije kavitirati. Svime time mora upravljati neki modul, tj. računalo.
I sad imamo pred sobom dvije mogućnosti upravljanja. Možemo ići na potpuno reaktivnu varijantu temeljem povratne vbeze svih ovih senzora ili si možemo probati olakšati život. Jasno da si pokušavamo olakšati život, 90-te su tek počele, naše računalo ima bahatih 8 kB RAM-a i procesor brzine 20-ak Mhz. Tijekom treninga SNIMAMO neravnine na stazi i onda programiramo naš ovjes da on PREDVIĐA što će se dogoditi (jer peglamo iste krugove cijelo vrijeme kad dođemo na jednu stazu) i naš aktivni ovjhes je zapravo štreber koji je nabiflao napamet krivulje prigušenja i krutosti sustava za svaki zavoj na stazi. Pritom mu dojavljamo razinu goriva za korekciju ovih faktora, jer se količina goriva smanjuje, a brzina je (tj. aerodinamički downforce) uprogramiran u brzine po zavojima. GPS onda još nije bio dostupan pa je sustav radio na način da momčad negdje na stazi postavi tracker koji, kad bolid prođe kraj njega, dojavi da smo prošli nultu točku programa i sad opet vrtimo krug od početka. Na taj način je poboljšana preciznost tj. da auto znak gdje se nalazio na stazi. Naime, ako bi auto izletio ili na neki drugi način iskočio iz putanje, sustav jhe ušao u neki default mode dok opet ne bi prošao pokraj trackera i krenuo od nule.
To je doista bilo tako do 1993. kad je FIA to zabranila. Naime, jedino je Williams to uspio složiti da to radi dobro i ostali su se bunili. Dakle, ovo nije bio potpuno istinski aktivno, nego ajmo reći neka vrsta unaprijed programiranog ovjesa s promjenjivom karakteristikom. Istinski aktivan ovjes je početkom 2000-ih pokušao Prodrive s imprezom za reli. Sistem je bio istinski reaktivan, jer nitko ne može na ovaj način mapirati sve brzince (podloga se mijenja kako auti prolaze preko nje, ako nije asfalt). Sustav je zbilja pušten na dva ili tri asfaltna relija (iz gore navedenog razloga da se to pojednostavi koliko je moguće) i onda se od njega odustalo. Nisu to mogli složiti da radi kako bi trebalo, Petter Solberg se nikako nije mogao naviknuti na auto koji se ne naginje i ne ponire.
Cijela ova priča je bila da zorno dočaram koliko je to sve kompleksno, a ovdje je riječ samo o ovjesu kojeg opisuje gornja jednostavna diferencijalna jednadžba.Sad tome dodaj upravljanje vozilom koje mora slijediti cestu (hoćemo li udarati u sve šahtove i udarne rupe ili ćemo probati zaštititi auto i putnike? - samo to je komplikacija bez kraja i konca, npr.), gurati se u prometu (znaš koji je standard propuštanja kod nas za ubacivanje) itd...
Na temu autonomnosti: adaptivni tempomati postoje već desetak godina, rekao bih. Dok su bili radarskog tipa, samo su održavali razmak. S pojavom kamera se prilagođavaju i znakovima uz cestu koje očitavaju. I što se događa? Potrebno je razlučiti znak od znaka (dakle, razmišljati). Znam da su se neki Infinitiji znali ukopavati na autocesti uz samostalno kočenje, jer bi kamera na kamionu očitala ograničenje brzine 80 km/h, auto ide 130 i sustav zaključi da je sad ograničenje 80 i krene kočiti punom snagom. Veselo, posebno ako si iza. I sad zamisli to, nabiješ se na takav auto, jer je on naglo zakočio i tko je kriv? Ti si se nabio, vozač naprijed se kune da nije ništa napravio... Teoretski si ti kriv, jer si se nabio (nisi održavao razmak), ali na autocesti je zabranjeno zaustavljanje iz čista mira itd itd....
A gdje su sve ostale situacije u prometu...

smayoo kaže:

Da, svaki brand razvija svoj softver. To je njihov IP, njihova sposobnost i znanje. Hardveraj se mahom kupuje od dobavljača (Bosch, Valeo, Continental itd.), ali njegovu integraciju i programiranje radi svaki brand za sebe. Zato radar iz Volva, iako je fizički isti proizvod Continentala ne radi u Fordu. Treba ti softver od Forda do to proradi. Na isti način originalna dijagnostika VW-a neće komunicirati s BMW-om i obratno.
To ti dođe kao Apple u Intel eri. Osim toga kaj su ušminkani proizvodi, razliku u odnosu na piceke je primarno činio MacOS. Intelov procesor i u Macu i u Dellu, hpu itd...