Nije to ni izbliza tako jednostavno. Gume igraju jako veliku ulogu, pa same kočnice. Ovakvo poopćavanje zaustavnog puta je opasno.
Neki standardni test zaustavnog puta je onaj sa 100 km/h. Isti auto, ista podloga, isti uvjeti, različite gume i zaustavni putevi se mogu razlikovati i za 5-6 metara (raspon od 35,4 do 40,9 metara u ovom usporednom testu ADAC-a www.adac.de/rund-ums-fahrzeug/ausstattun...2C4798%2C4801%2C4804)
Po kiši razlike mogu biti još veće.

jura22 kaže:


Koji vozač ima reakciju od 0s?

jura22 kaže:


Upravo zato sam prethodno napisao da je ona stranica čisto palamuđenje.

Da je kamion bio opterećen, djeca bi poginula.
Da je padala kiša, djeca bi poginula.
Autonomni sustav kamiona tu ne bi mogao napraviti baš ništa.

Jednostavno, radi se o čistoj fizici i ako se pojavi situacija u kojoj se vozilo neće moći zaustaviti na vrijeme, pješak (pješaci) će nastradati, bez potrebe za bilo kakvom "moralnom" (prije morbidnom) kalkulacijom koga usmrtiti.

Neopreznog pješaka ništa ne može spasiti od sigurne smrti, a šanse za preživljavanje će mu biti više u susretu sa autonomnim vozilom, nego u susretu sa živim vozačem.

Bertone kaže:


Pinocchio, Paško Patak i Pametni Bosanac.

Jedna baterija je imala grešku u tvornici i završilo je s 22 poginula i dobar dio tvornice je bye-bye. No, zanimljivo je kako nevino započinje, a nadobudni radnici pokušavaju maknuti podalje ostale baterije prije nego li se zapale...

t.me/infoteam1/7152

Bertone kaže:


Racunalo. Na racunalo sam mislio.

M@xym, autobomni sustav bi u ovom slucaju trebao napraviti jednu od dvije stvari:
1. Pogaziti dijete
2. Skrenuti i usmrtiti vozaca

Zato ne ono moralni test jer racunalo treba odluciti u koja od ta dva stanja treba otici.

Nadalje, u vecini slucajeva kriv je covjek i njega sud goni, a koga ce sud goniti u slucaju robita?

jura22 kaže:


Aj kad već drviš jedno te isto, ne postoji moralni test u navedenoj situaciji ni za čovjeka ni za računalo.

Sjeti se one babe koju je prije par godina potepo lik na Držićevoj, baba je sa tramvajske stanice zakoračila ravno pred dolazeći auto (da ju nije pobro prvi auto u krajnjoj lijevoj traci, pobro bi je ovaj iz srednje ili krajnje desne) i u toj situaciji reakcija ovisi o mentalnom stanju i iskustvu vozača no u valjda 90% reakcija običnog čovjeka bi bila koči, ne skreni lijevo i poberi xy ljudi na tramvajskoj stanici ili skreni desno i pokupi auto koji vozi paralelno s tobom. Računalo bi napravilo isto s tom razlikom da bi reakcija na izlazak babe pred vozilo bila brža i kočenje bi bilo učinkovitije.

S pravne strane, nakon što bi se provela istraga i vozač (čovjek) i samovozeći auto bi bili oslobođeni krivnje za smrtnu posljedicu s tom razlikom da bi postupak utvrđivanja činjenica kod samovozećeg auta bio puno kraći jer je auto opremljen kamerama i senzorima koji su snimili kompletan događaj, dok se kod vozača/čovjeka to utvrđuje vještačenjem koje ne mora (a i nije u praksi) 100% točno.

Halo!
Kao da razgovaram s retardima.
Racunalo MORA napraviti neku radnju ili gazi ili skrece.
Programer, koji bude programirao moze imati moralnu dvojbu (nesto kao priziv savjesti lijecnika).

jura22 kaže:


Ne može biti reakcija 0s. Taman da je Cray, HAL9000 ili spectrum u pitanju. Naime, nakon što je računalo ODLUČILO, treba početi s kočenjem. To je proces koji traje. U krajnjoj liniji, treba narasti tlak u sustavu, pomaknuti pločice na disk i stisnuti disk da se pojavi trenje.
Ako idemo u elektrovarijantu s kontramomentom, opet imamo napinjanje barem gume u kontra smjeru a to traje neko vrijeme, tj. uzima nešto zaustavnog puta. Nemre biti nula.

jura22 kaže:


U ovom slučaju, ako je vjerovati onome što je pisalo u novinama, zakočio je autonomni sustav automatskog kočenja u slučaju opasnosti.
Da se radilo o autonomnom vozilu, vjerojatno bi se dogodila potpuno ista stvar.

Trebaš shvatiti da autonomni sustav ne odlučuje u koga će (ili neće) udariti, nego da upravlja vozilom na siguran način.
Ako se iznenada stvari prepreka, ako je može zaobići, zaobići će je, a ako ne može, onda će zakočiti.
Ako uspije na vrijeme zakočiti, sve će proći uredu, a ako ne, stradati će pješak, i tu autonomno vozilo ne može napraviti ništa.

Što se tiče krivice, u slučaju da je krivo autonomno vozilo, krivnja je na proizvođaču softvera (koji je odgovoran za to da njegov softver ne ugrozi druge sudionike u prometu).

Danas je u većini slučajeva kriv čovjek, iako sami prometni stručnjaci stalno ponavljaju da je krivica podjednako:
- 1/3 na vozaču
- 1/3 na vozilu (tehnička neispravnost, dotrajalost guma ilii mehanike i sl.)
- 1/3 na cesti (loše održavana cesta, prolivena tekućina, loša isplanirano križanje i sl.)

jura22 kaže:


Ne bi vjerovao, ali i ja sam stekao isti dojam.



Računalo mora, ili izbjeći prepreku, ili zaustaviti vozilo.
Računalo ne mora, niti bi smjelo doći u situaciju da bira koga će ubiti.

Ako se vozilo kreće prebrzo da se može zaustaviti, zaobići će prepreku.
Ako se kreće dovoljno sporo, zaustavit će se.
Na križanjima, pješačkim prijelazima i u svim drugim situacijama kada se pješaci (koji se ponašaju najnepredvidivije) mogu naći na putu, vozilo će smanjiti brzinu tako da, u slučaju potrebe, može na vrijeme stati.

U svim drugim situacijama, koje se broje u promilima, autonomno vozilo će reagirati i brže i preciznije od uspaničenog vozača, pa će bezglavi pješak imati veće šanse za preživljavanje.

Djuro genijalac, elektromotor koci to bolje sto se brze vrti. Prebaci se u generatorski rad.
Za one mutave stavio sam 0s reakciju i zaustavni put je dvije duzine auta. Sve drugo ga produžuje i smanjuje vjerojatnost prezivljavanja.

M@xyz,I opet se vracamo na pocetak. Racunalo u kriticnom momentu mora odreagirati na jedan od dva nacina. Ne postoji ako ovo ili ako ono. ti scenariji nisu kriticni. Ako stigne stati ili izbjeci to nije kriticna situacija.
Izgleda da ti statistika nije jaca strana, sad su priomili, a prije su bili postotci, a ja govorim o ppm i to mi se cini puno.

jura22 kaže:


Kočenje samo po sebi nije nikakav problem, i kod klasične kočnice, i kod elektro-motora, kočnica će zaustaviti vrtnju gume, ali neće zaustaviti auto, dok trenje gume sa podlogom ne dovede do toga



Kako god da okreneš, autonomno vozilo će: prepoznati kritičnu situaciju, donijeti odluku, i provesti je, brže nego što će prosječni vozač uopće uočiti opasnost.



Izgleda da ni tebi nije jasno da se onaj "postotak" nije odnosio na precizno matematički izračunati broj takvih situacija (jer nemam podatke iz kojih bi to mogao izračunati), nego na to da se radi o vrlo malom broju situacija. Uostalom, već sam ti napisao da je npr. situacija u kojoj ti otkažu kočnice, vrlo rijetka, a još da se to dogodi u neposrednoj blizini zebre, koju prelazi trudnica na jednoj strani i školarci na drugoj....

Zašto misliš da kritična situacija nije ona u kojoj se vozilo uspjelo zaustaviti?!

Kritična je svaka situacija u kojoj samovozeći automobil može prouzročiti prometnu nezgodu (oštećenje imovine) ili prometnu nesreću (kada ima ozlijeđenih ili usmrćenih osoba) ako se nastaviti kretati u istom smjeru istom brzinom kojom se trenutno kreće.

Ako ti misliš da je kritična situacija nešto drugo, onda je definiraj, pa ćemo nastaviti diskusiju.

Druga stvar, auto, bez obzira bilo autonomno ili kojeg vozi čovjek od krvi i mesa, se može ili zaustaviti, ili promijeniti smjer vožnje (ne da bi udario u nešto drugo nego da bi izbjegao sudar ako za to postoji mogućnost). Nema govora o nekakvom biranju, u što će udariti.

Kriticna situacija je kada se vozilo ne zaustavi uspjesno i nerko strada.
Dat je onaj moralni test gdje uvijek ima mrtvih i nema trece opcine da svi prezive.
I opet ti o brzini reakcije. Pa ne moze biti negativna. Stavio sam 0s jer je to najbrza reakcija, a sve preko daje duzi zaustavni put.

@jura22,

To onda nije kritična situacija, nego prometna nezgoda ili nesreća.

Moralni test je glupost, jer:
- kad kočiš, ne znaš hoćeš li se zaustaviti na vrijeme ili nećeš
- kad se nađeš u situaciji da moraš brzo reagirati, ne razmišljaš o tome koga ćeš ubiti, nego kako ćeš, ili izbjeći sudar, ili zaustaviti vozilo
- nikad nisam čuo za stvarnu situaciju koja bi bila iole nalik bilo kojoj od "hipotetskih" situacija opisanih u raznim izvorima

Da, ja opet o brzini reakcije, jer, iskreno govoreći, lamentirati o tome, koga će ubiti autonomno vozilo, kad znamo da je brzina reakcije autonomnog vozila toliko brža od čovjeka da će upravo zahvaljujući autonomnim vozilima "kritičnih situacija" biti daleko manje, je prilično glupo.

Možda bi se prije trebali zapitati koliko će još ljudi nepotrebno poginuti zato što umjesto autonomnih sustava, automobile još uvijek voze ljudi.

A, kada autonomna vozila preuzmu većinu prometa, doći će i do toga da će se zabraniti promet pješaka, i automobila sa ljudskim vozačima (a bez poluautomatskih sustava za djelovanje u opasnosti), jer ljudsko ponašanje može biti toliko nepredvidivo da samo oni mogu biti uzrokom prometne nezgode ili nesreće).

To je tvoje mišljenje.
Bilo je situacija gdje su vozači eskivirali pješake i stradali i gdje su ih gazili.
O rzini reakcije lamentiraš jer od 0s ne može biti manje, samo više a što je više i put je duži (imaš GeoGebru pa se igraj).
Nadalje, kakve veze ima broj autonomnih vozila s pješacima? Bi li ono dijete bolje prošlo da je autobus bio sam vozio?
Što, ntjerati će me da se vozim 500m s taksijem jer će mi biti zabranjeno hodati?
U stvari, zabraniti će mi hodati pa ću morati ići robotaksijem.
Isto kao i kovid potvrda. Ništa nisam orao ali niti sam igdje smio ulaziti i ići.

Nada se da ne obavljaš neki društveno odgovoran posao i da će tvoje radno mjesto lako zamijeniti AI da ne radiš štetu.

Naravno da je bilo situacija gdje su vozači od krvi i mesa različito reagirali i gdje je dolazilo do fatalnih ishoda.
Ali, većina tih situacija se ne bi ni dogodila da su u pitanju bila autonomna vozila.

O brzini reakcije ne lamentiram, nego ti samo kažem da je brzina reakcije čovjeka, neusporedivo sporije od brzine reakcije autonomnog sustava, a ti uporno ponavljaš "0s reakcije" što u ovom kontekstu nema nikakvog smisla.



Sve dok je broj autonomnih vozila relativno malen, iluzorno je očekivati da se pješački promet potpuno odvoji od automobilskog, ali kada većina automobila bude autonomna, pješaci će biti jedini "faktor iznenađenja", pa je za očekivati da se potpuno odvoji od automobilskog, čisto da se i teoretski izbjegne mogućnost "kritičnih situacija".



Neće te nitko tjerati na ništa, samo se pješaci neće kretati blizu vozila kao sada, jer se mogu ponašati nepredvidljivo.



Robotaksiji s time nemaju veze, njihova namjena je smanjenje gužvi u prometu i na parkinzima.



Tema je Automobili (i sve oko toga...).



Za moje radno mjesto se ti ne brini. Uostalom, nijedno radno mjesto nije zagarantirano, osim državnim uhljebima, a čak i kada nisu postojali, AI, roboti i autonomna vozila, u povijesti su kontinuirano nestajala stara i nastajala nova radna mjesta

@jura22, tebe zapravo nije strah autonomnih vozila nego što će biti ako ispadneš s njih

To tehnicki nije vozilo.

To je zajebancija na osobno robotizirano (autonomno) prijevozno sredstvo ... ili nije, robotaxi ima isto veliki ekran za upijanje nepotrebnog sadržaja samo kaj vozi dvoje

EDIT:
Nego, ili nitko nije komentira ili mi je promaklo da su se Mate i Kararina razveli,... jel to pukla ljubav ili je Mate Katarinu pospremio s parama u BiH kad ga pitaju gdje su pare?

Stari mu zavrsio u zatvoru. Jako ve volio med, ruke mu bile ljepljive. Inace postenjak neki.

"Ljudima dojadili električni auti: 'Niti imamo gdje puniti, niti možemo dulje voziti"

www.tportal.hr/biznis/clanak/ljudima-doj...voziti-foto-20240629

Istina je ovo što Davor priča, sve je manji interes za ta vozila. Možda se to bude promjenilo u budućnosti, ali mene zanima neka stvarno objektivna studija, koliko ti automobili zagađuju ! Ok u gradu gdje se voze ne zagađuju, ali koliko se energije potroši na proizvodnju baterija i iz kojih to izvora ? Nadalje, koliko se zagađuje sredine iz kojih se kopa litij, za te baterije. Znači kad bi zbrojili sve pluseve i minuse na što bi došli ?

Bertone kaže:


Touche!

jura22 kaže:

cariblanco kaže:


Došli bi, kao i uvijek, do drugog glavnog stavka termodinamike koji kaže da štogod radiš, povećavaš entropiju koja je mjera nereda. Pospremiš svoju sobu, nju si uredio, ali globalno si povećao nered.

Činjenice su ove: naftu treba izvući iz zemlje, treba ju rafinirati i potom i distribuirati. Svaki od ovih koraka traži ulaganje energije i za sobom ostavlja CO2 potpis koji sad smatramo nekom mjerom efikasnosti procesa.
Auto treba napraviti. I za to je potrebno ulaganje materijala i energije. Koliko? Ovisi o autu, ali i pogonu u kojem se on radi.
Jasno je da rudarenje rijetkih elemenata košta jako puno (nikl, kadmij, litij), no toga su svjesni i proizvođači pa se sad razvijaju drugi tipovi baterija. Koliko su te daleko do primjene? Ne znam, u to se baš ne razumijem, ali sumnjam da su tu, iza ugla.
Kao i svaka stvar u povijesti, električni auto će istisnuti klasični onog trenutka kad bude bolji po svim mjernim kriterijima i uz sličnu ili istu cijenu.
Analogija iz povijesti: rasplinjači su nestali preko noći kad su se pojavili elektronički sustavi ubrizgavanja i za njima nitko nije pretjerano suze lio. Tvornice koje su ih radile su se prebacile na druge proizvode (prvi mi pada na pamet Pierburg kji sad proizvodi električne pumpe i sl. stvari).
Električni auti cijenom nisu na istoj razini kao i klasični i ovise o politici da ih gura. I to im je najveći teret. EU ih je dekretom proglasila budućnošću, ali bez prave pripreme. U taj vlak su uskočili kinezi koji rade dugoročno na razini države koja svakom proizvođaču dostavi plan proizvodnje i jako subvencionira tu proizvodnju jer želi u velikom resetu uhvatiti bolje pozicije. Zato sad EU uvodi carine na kineske aute.
Osnovni problemi, barem što se mene tiče, su relativno mali doseg i još uvijek dugo punjenje. Činjenicu da BEV nije iz korisničke perspektive identičan kao ICEV ostavljam po strani, ja od auta očekujem/želim jedno, većina korisnika ne.
Hoće li se punjenje ikad ubrzati do ovih 3-4 minute koliko treba da se utoči benga u spremnik? Sumnjam; energetska vrijednost goriva je cca 42 - 44 MJ/kg što je 11,66 kWh (da, baterija od cca 100 kWh što je iznimno rijetko ili je uopće nema u ponudi je energetski ekvivalent 8,5 kg goriva tj. 10-ak litara) što znači da smo za nekoliko minuta u auto dodali cca 350 kWh energije (ako smo točili 30 kg što je cca 40-ak litara). Emil može uskočiti sa potrebnom specifikacijom kabela za takav energetski transfer taman i da imamo 800 V na raspolaganju. Sumnjam da ćemo ikad doći do toga (kakvo bi bilo magnetsko polje oko takvog vodiča?).
Po meni je ovo ključno pitanje, čak i prije samog kapaciteta baterije. Naime, što će ti baterija od 250 kWh ako ju puniš dva tjedna? Onda se ionako nećeš moći voziti pa ti taj dodatni kapacitet ne znači ništa.
Cijena. Zašto su BEV tako skupi? U cijeni se, po meni, najbolje ogleda uložen rad, vrijeme i sve ostalo (pored stare dobre pohlepe korporacija). I da razočaram sve: ti auti NEĆE pojeftiniti. Ne znam ni jedan primjer u povijesti osim televizora koji su s vremenom pojeftinili; kod automobila se to sigurno nije događalo.
Također, a ovo je jako bitno, klasični proizvođači još uvijek NISU posve ovladali proizvodnjom baterija i ovise o vanjskim dobavljačima koji cijenu kreiraju uz istu dozu korporativne pohlepe pa smo tu gdje smo.
Za kraj taxi kao sredstvo prijevoza. Ovo što je Rimac pokazao nema ni grama pameti. Taxi je radni konj namijenjen zarađivanju. Cijena prijevoza ima neku gornju vrijednost i zašto bi ITKO onda od taxija radio luksuzno vozilo? Ista je priča kao i s rent-a-carom (govorim o nama sad, jer ovo bi trebalo prometovati Zagrebom). Sve RAC kompanije bez iznimke kupuju najjeftinije tj. osnovne verzije. Radkape, plastični volani. Jer rentanje ima svoju cijenu, pa neka je prihod po sezoni X plus-minus 10 posto, zarada ti je prihod minus nabavka vozila. I onda se nitko ne bahati s opremom da zarada bude veća. Tako da ja ne vidim mjesta (a objektivno ni potrebu) za luksuz u masovnim robotaxijima.

dpasaric kaže:


Vijest iznad svega, pa makar i istinita.

en.wikipedia.org/wiki/Aricell_battery_factory_fire

Aricell manufactures non-rechargeable lithium-thionyl chloride batteries. A 1986 Jet Propulsion Laboratory study titled Safety Considerations of Lithium-Thionyl Chloride Cells noted that "safety hazards have ranged from mild venting of toxic materials to violent explosions and fires."

Dakle, uopće se ne radi o automobilskim baterijama, čak niti o ovima koje koristimo u mobitelima i laptopima

Šlampavi novinari, mada je pitanje koliko bi bolje završio incident da jesu bila baterije onog tipa kakav se koristi u EV autima.

Emil nije citirao najbitniji dio:

"Investigation
Three company officials are under investigation on suspicion of violating industrial safety laws."

Davore, pa nije da ljudi ne znaju što je to. Itekako su dobro poznate opasnosti. Postoji nešto što se zove zaštita na radu. To se počesto ignorira, jer je gnjavaža, a onda se dogodi ovako nešto. Da su se pridržavali naputaka, vjerojatno ne bi uopće bilo požara ili bi on, nakon izbijanja bio nekako nadziran da se smanje žrtve i šteta.

Djuro genijalac kaže:


Prvo što si propustio u svojoj usporedbi: električnom automobilu približne veličine i mase ne treba ista količina pohranjene energije u baterijama kao što ICE automobilu treba količina pohranjene energije u spremniku goriva jer
a) električni automobil je efikasniji (bitno!) od ICE automobila i troši manje energije po kilometru
b) dobro napravljen električni automobil, povrh osnovne efikasnosti koja je bolja, rekuperira značajnu količinu energije prilikom svakog kočenja (električni automobil onih proizvođača koji razumiju ovu tehnologiju mehaničke kočnice praktično ne trebaju osim za neku rezervu

Dakle, pohranjena energija u baterijama za jednaki dovoz kakav ima ekvivalentni ICE automobil je bitno manja. Upola, ili još manja, rekao bih.

Kod punjenja jako velikom snagom (brzog punjenja) ograničavajući faktor nije kabel, nego kemija baterije.

Na primjer, u stacionarnim UPS sustavima velikih snaga, kabel od baterija do poluvodičkog dijela UPSa se ne dimenzionira na struju pražnjenja (kod UPS baterija, struja pražnjenja je maksimalna moguća, a punjenje je uvijek nekom manjom strujom) tako da je može podnositi trajno, nego tako da je izdrži kroz projektiranu autonomiju UPSa (npr. imaš UPS od 850 kW opremljen baterijama koje mogu tu nazivnu snagu održati 7 minuta, a kabel baterija dimenzioniraš termički tako da tu nazivnu snagu može sigurno izdržati 10 minuta).

Kemiji baterije se (danas) omogućava brže punjenje intermitentnim punjenjem - određeni elektrolit može iskoristiti maksimalnu struju punjenja tek neko određeno vrijeme (koje se mjeri u sekundama) nakon čega jedan dio energije punjenja odlazi u zagrijavanje, baterija zakuhava itd. Termička krivulja je nelinearna pa je bitno brže struju punjenja prekinuti nakon tih x sekundi i dopustiti elektrolitu "rekuperaciju" (koja traje bitno kraće od hlađenja kad se jednom zagrije do kritične temperature) prije nove "injekcije" punjena, i tako ide ciklus kojim se skraćuje ukupno vrijeme punjenja.

Ima li tu prostora za daljnje ubrzavanje, to ćemo tek vidjeti.



Kako si došao do 2 tjedna?

Dva tjedna imaju 352 sata. Punjenje 250 kWh energije kroz period od 2 tjedna znači snagu punjenja u prosjeku oko 700 W (ne kW, nego W). Jesi li se to htio našaliti pa zaboravio staviti smileya?

Druga stvar, čemu 250 kWh? Tesla Y u aktualnom modelu ima 81 kWh bateriju za minimalni dovoz od 400 km (deklariran je dobro preko 500 u "idealnim" uvjetima). Većina današnjih ICE automobila ima dovoz oko 800 km, više-manje, zar ne? Za takav dovoz bi ti na Tesli Y trebao kapacitet baterije od 162 kWh. Gdje je to od 250 kWh? Kojem bi to autu trebalo 250 kWh?



Naravno da hoće. Možda ne u nominalnom iznosu, ali u stvarnoj vrijednosti novca (dakle, kad uračunaš inflaciju) - pojeftinit će, kao i svaki drugi tehnički proizvod.



Stvarno? Ja bih prije rekao da si ovo ispalio "ako prođe - prođe". Naravno da ne možeš uspoređivati vrijednost novca po nominalnom iznosu na rasponu od više desetljeća, ali ako usporediš cijene izjednačene na današnju vrijednost, gotovo da i nema proizvoda koji NIJE pojeftinio s razvojem tehnologije, a osobito s porastom tržišta (volumenom prodaje).



S tim se slažem. Sjedili su desetljećima na guzicama i ismijavali se novoj tehnologiji jer "valjda oni znaju kako se rade auti".

Isto kao što se Nokia svisoka smijala iPhoneu. Pa vidi gdje su sad.



Nemoj tako grubo, nije to OK. Takav stav pokazuje kako misliš da znaš apsolutno sve o toj temi, a to sigurno nije tako. U konačnici, takva izjava samo stvara lošu sliku o tebi. O njemu -sigurno ne.



Točno



I to je točno.



Rezon nije tehnički, nego čisto marketinški.

Treba probiti novo tržište. Trebaš privući inicijalnu masu zainteresiranih korisnika. Strah od autonomnih vozila u društvu je velik (tim više što ga mediji samo još dodatno pumpaju, pa onda k tome i ljudi kao ti, koji uživaju reputaciju stručnjaka, a iskazuju neopravdano visoku razinu nepovjerenja).

Koji su tvoji potencijalni "early adopters"?

Ljudi koji inače ne koriste normalne taksije jer nemaju novca pa ćeš ih privući nižom cijenom (i navući na vrat dodatni bijes i neprijateljstva svih taksista Zagreba)? To bi ti bio dupli pucanj u nogu. Ojačao bi oko svog novog proizvoda kult mržnje (koji se gradi i ovako, opet od strane ljudi kao što si ti, koji uživaju reputaciju stručnjaka), a ne bi privukao "early adopters" u tom tržišnom segmentu jer su to (a) ljudi pretežno nižeg stupnja naobrazbe i time neskloni novotarijama, nego naprotiv, podložni medijskom utjecaju i (b) to što si jeftiniji od taksija njima nije dovoljno jer nisi jeftiniji (i ne možeš biti) od švercanja u tramvaju.

Dakle, koji su, onda, tvoji "early adopters"?

Pa, jedino logično, to su "gadget freakovi". Vjerojatno mlađa populacija ili pretežno mlađa populacija. Vjerojatno više naobrazbe i vjerojatno razmjerno dobrog imovinskog stanja. Možda i inače koriste taxi, povremeno ili češće. Kao sredstvo transporta možda ih uopće ne zanima, možda se inače koriste električnim romobilom ili biciklom (a taksijem eventualno kad je ružno vrijeme), ali zanimaju ih tehnološke novotarije. I pametni satovi, i VR naočale, i pametni stanovi, glasom upravljane mikrovalne, pa zašto ne i robotaxi?

E, sad, ako je to tvoja ciljana skupina, hoćeš li ih privući time da je to jeftinije od normalnog taxija ili time da je napumpano điđama koje ih inače privlače?