smayoo kaže:

U pravu si, nisam skužio da misliš na AC... ali nije samo on kriv nego i ti jer si tad sigurno vozio Toyotu pa je normalno da čovjek popizdi kad ga Toyota pretiče
Sad kad voziš Subarua i ideš lijevom trakom, ovi iz desne ti se miču na zaustavnu

smayoo kaže:


Sori, nisam bio precizan, podrazumijevao sam da shvaćate da profiji cirkuliraju cijelom Europom. Ovo je posebno iritantno u Njemačkoj gdje se juri brže pa se šleperi i busevi ne usuđuju gurati u brže trake i onda blicaju da se ubrzaju ovi koji rade kolone...
U svakom slučaju, Tesle imaju veliku sljedbu obožavatelja, ali još veću onih koji ih ne podnose na cestama i zalaže se da ih se preusmjeri na lokalne ceste gdje će tih njihovih 80-ak km/h biti taman u limitu brzine i svi sretni i zadovoljni

Kad sam ja na autocesti, ja očekujem da se svi miču iz lijeve trake.
No, ima jedna posebna sorta idiota na AC. Neki čak imaju brze i skupe aute i u lijevoj traci glume čobana pa se laganini đira 100-120 km/h, jer mu se jbg valjda neda prebacivat iz jedne u drugu traku, a on vozi po ograničenju. Dođeš mu na par metara iza i ne mrda jer čoban ide po ograničenju i smatra da se nije dužan maknuti. Vidimo se oči u oči preko retrovizora i ne želi! Imao sam takvih situacija valjda na stotine. Nebrojeno sam puta čuo opravdanja čobana da se ne treba maknuti jer vozi po ograničenju. Ne razumijem takav sklop u glavi.

Nažalost, to je službeni stav prometne policije. Ako vozi po ograničenju, nije dužan ubrzati samo zato što bi ti kršio ograničenje. Jedino ako je desna traka prazna, onda je u prekršaju.
Ja se nikad ne vozim lijevom trakom, osim kad pretičem, ali kad pretičem, i vozim po ograničenju (ili čak preko), obično dodam gas za preticanje, ako vidim da se nekom iza mene žuri. Ne toliko što sam jako uviđavan, nego zato što je to sigurnije, nego da mi se netko iza nabija.
Djuro, u Njemačkoj je POGOTOVO prekršaj blicati nekom straga da ubrza. Prekršaj kojeg tamo REDOVITO kažnjavaju (zadnje što sam čuo, kolega je tako blickao njihovom presretaču kod Stuttgarta, i to u lijevoj traci, pa ga je to zadovoljstvo koštalo 500 €).
Inače, slažem se, da ja vozim krstarećom brzinom od 80-85 u Njemačkoj, ja sigurno ne bih išao na autocestu, opet, ne zato što sam uviđavan, nego zato što je opasno.

To je samo stvar vremena.

smayoo kaže:


U Njemačkoj je i kažnjivo voziti se lijevo ako je desna prazna, i to je prekršaj kojeg redovito kažnjavaju. Ali kod nas nemaju ljudi iskustva sa AC. Mi koji smo dozvolu polagali u Njemačkoj smo imali 12 voznih sati samo po AC sti. Tako da smo naučili mijenjati traku ako neko na ulazu na AC ubrzava da se upetlja. Itd Itd.

DFI ubrizgavanje kod dizelaša. Novo otkriće ili magla?

Ako pod DFI misliš na Direct Fuel Injection,to se koristi u dizelašima cca 30 godina....

www.google.com/amp/s/www.jutarnji.hr/aut...-emisiju/9857164/amp

Da, dobro zvuči, samo treba vidjeti u starnosti. Ako je istina električni su popušili.
www.sandia.gov/news/publications/labnews..._fuel_injection.html

Nisu. Dečki, nemojte biti isključivi. Električni auto ne dolaze, oni su došli. Sad će biti na djelu diverzifikacija što tvrdim, a Smayoo veli da ćemo vidjeti.
Kad se razviju samo električne platforme koje nisu hibridi klasike i električnog pogona kao sad, elektroauti budu bolji. I za nekakva gradska prometala budu sasvim dobri i pogodni. Mazda već ide u tom smjeru sa svojim MX30 koji je napravljen ciljano da ima 200 km dosega (a ne najviše što se može izvući) jer vele da je to ionako drugi auto u obitelji i za grad dovoljno.
Kad proizvođači shvate da ne trebaju ljude siliti da kupe one size fits all auto, nego da im je probitačnije da umjesto jednog, prodaju DVA auta, sve će krenuti samo od sebe.
Za aute koji su namijenjeni većim udaljenostima rješenja poput ovog djeluju zanimljivo. Skrećem pozornost da je ovo, prema članku, američansko rješenje koje je po meni na tragu ovog od Mahlea ( www.mahle-powertrain.com/en/experience/mahle-jet-ignition/ ) i osobito je zanimljivo da od svih baš Ameri polažu nade u dizel. Ironično, kaj ne?
Moje je predviđanje da je vrijeme unificiranog predvidivog pogonskog koncepta prošlost. Benzinci se približavaju dizelima po efikasnosti, ako ovo upali, dizeli se budu pojednostavili (ako se uspiju riješiti petljanja s DPF-om i ureom, to je izuzetan napredak), tu je i vodik (još jedan auto je upravo krenuo na tržište, toyota mirai ssl.toyota.com/mirai/fcv.html ) tj. FC (fuel cell) vozila pored baterijskih.
Ne znam dovoljno o baterijama i je li se uputno i realno nadati da će ikad biti moguće bateriju za doseg kretanja od 400-njak km napuniti za 10-ak min? Vidim da svi sad ističu kao veliku prednost FC vozila punjenje spremnika za pet minuta.
Nemojte zaboraviti da električni auto nudi mogućnost bešumnog kretanja što je također bitno kod zagađenja bukom gdje je u prednosti.
Dakle, električni auti imaju svoje prednosti, imaju i neke nedostatke baš kao i svako drugo rješenje pa za kraj ovog mudrovanja samo podsjećam na staru inženjersku maksimu: suma parcijalnih optimuma ne čini konačni optimum.

Ovo je za diesel svakako zanimljivo za teška vozila. Iako nisam siguran kako točno samo geometrija dizne može eliminirati krute čestice (tzv. čađu) iz dimnog plina jer se te krute čestice većim dijelom ne sastoje od elementarnog ugljika (čađe) koji bi mogao sagorjeti da je temeratura izgaranja veća, nego od negorivih čestica zaostalih u diesel gorivu radi nesavršenosti procesa derivacije. Ali ajde, da vidimo.
Za aute mislim da neće biti bitnih promjena u trendu (da ponovno postanu diesel auti popularni) ako ne bude bitne promjene u cijeni goriva.

Ja imam jedno praktično pitanje. Kći mi ove godine puni 16 godina i mogla bi imati onu A kategoriju vozačke dozvole za mlađe od 18. Regulativa s tim u vezi kao da je namjerno napisana tako da bude nejasna, nejednoznačna i nedorečena. Navodno, s tom (kojom? AM ili A1?) kategorijom može se voziti lake četverocikle. Prodaje li itko, dakle, takvo vozilo, da ima 4 kotača, kakav takav krov i vrata (kao minimalnu zaštitu od vjetra i kiše), s bilo kakvim pogonom (bolje bi bilo električnim), a da ga može voziti osoba mlađa od 18, s vozačkom dozvolom AM ili A1?

Nagooglao sam, na primjer, ovo
elektricnibuntovnik.hr/product/limacs/

Trgovac piše na webu da ga može voziti osoba od 16 godina starosti, a onda u mailu napiše da je vozilo teški četverocikl, što bi značilo da ne može (ili...?). Onda me uputi na stranicu od HAK-a

www.hak.hr/vozacki-ispiti/kategorije-vozila/

gdje piše da se s A1 kategorijom može voziti vozila s 2 ili 3 kotača (iako na nekim drugim mjestima piše da se može i lake ČETVEROcikle).

Onda ih ja pitam jel znaju oni uopće što prodaju, a čovjek mi napiše žalopojku da kako on može znati tko smije voziti to što on prodaje kad (kaže on) nitko to ne zna. Pa mi da drugi link

www.hak.hr/vozila/homologacija/kategorije/

Gdje piše uz L7 (teške četverocikle) nešto u zagradi "cestovni - A1 i A2". Što je sad taj A1 i A2? Kategorija vozačke? Ili nešto bezveze?

Mislim, fkt...

Mislim da se to odnosi na tzv. microaute. Quad joj ne buš kupil, jer si inteligentna osoba; quad je samo zazivanje nevolje: nije auto, nego je motor na 4 kotača kojeg bilo tko skupi s ceste kak se sjeti, a k tome se i relativno lako prevrne.

A ovo, koje liči na nekaj je skupo ko i normalni auto...

www.ligiergroup.com/ligier.html

www.aixam.com/en/

smayoo kaže:


Nisam htio ovo komentirati, jer mi se ovo čini više kao lista želja, nego gotov proizvod. U motoru od 1,6 litara (4 cilindra) jedinični cilindar ima 400 kubika i ne vidim kako bi ova menadžerija stala unutra pri kompresijskom volumenu od 26-27 kubika. Ovo možda ima smisla kod brodskih dizela i onih koji pokreću lokomotive, ali za motore manje od toga...
Evo, ne znam. Mislim da bi bolje rezultate dal mahleov princip gdje se benzin sa svjećicom koristi kao sredstvo zapaljenja, a onda eventualno u cilindar ubrizgava dizel da preuzme stvar do kraja, ali opet, ako Mahleov sustav već sad u F1 daje etu >50 posto onda ne znam čemu petljanje s dizelom....

www.dailymotion.com/video/x6io8zz

Twizy sam već vidio. Apsolutno neprikladan za riječku kišu, a i za buru.

Djuro genijalac kaže:


Naravno da nisam mislio na quad. Mislio sam upravo na onako nešto za što sam dao link. Ili tako nešto kao što si ti dao linkove. Ali - muči me regulativa, a ne izbor vozila.

Na tim tvojim linkovima stoji da se (u Francuskoj) te autiće smije voziti od 14. godine. Kad usporedim tehnikalije, rekao bih da bi i oni (ako je ovaj kineski Lima CS) u Hrvatskoj ispali "teški četverocikli".

Zato opet pitanje - ima li negdje jasno, jednoznačno i precizno napisano - koja se kategorija vozila (L7, L3, ovo, ono...) može voziti s AM ili A1 vozačkom?

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, četverocikli spadaju u kategoriju AM (A1 su motocikli i tricikli), a prema poreznoj upravi, laki četverocikl je:

"Laki četverocikl je cestovno motorno vozilo s četiri kotača čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3, čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ako se radi o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h."

link: ccenterclient.porezna-uprava.hr/view.asp...e=Lakietverocikl.XML

Pa prema navedenim specifikacijama onog vozila sa "električnog buntovnika", ono ne spada u lake četverocikle jer ima i težinu i brzinu iznad ove koja je navedene u definiciji porezne uprave.

Pa ima i Twizy veću brzinu od te navedene, a kategoriziran je kao laki četverocikl???

O tome i pričam, na tri strane piše tri različite stvari i nitko ne zna decidirano odgovoriti...

Koliko vidim, postoje dvije verzije Twizy-a (www.autonet.hr/za-upravljacem/test/renault-twizy-80-intens-red/), tako da ova slabija po brzini upada u kategroju lakih četverocikala, ali po težini ne upada ni bez baterije (ukupna težina: 478 Kg, težina baterija: 98 Kg, ako je vjerovati ovome linku: www.autonet.hr/za-upravljacem/test/renault-twizy-80-intens-red .

Ovaj jači model koji su testirali, ima registraciju za motocikl (veću).

Inače, težina Twizy-a varira ovisno o izvoru (od 450 Kg na više), pa možda postoji mogućnost da i ovaj slabiji Twizzy bez akumulatora ne prelazi 350 Kg (ako je težina baterija 100 Kg kao što piše na Wikipediji).

BTW Evo još jednog linka sa kategorijama vozila:

ltablice.com/pojmovi-u-saobracaju/vozila-masa-nosivost

U svakom slučaju, katastrofalno je to da informacije treba prikupljati iz raznih izvora (koje se opet kontradiktorne). Stanice za tehnički pregled bi svakako trebale imati jasne informacije i točne definicije (uostalom, oni obavljaju registraciju), ali i zastupnik bi u najmanju ruku trebao znati što prodava.

m@xym kaže:


Nek su oni stavili potrošnju (u tablici) u litrama umjesto kWh

Zanimljiv intervju s Rimcem.

europe.autonews.com/automakers/rimac-fou...come-tier-1-supplier

jedan JAKO zanimljiv citat
'I have my little booklet that I used to write down everything when I started, when I did my initial calculations 12 years ago. I printed out the battery-cell technologies at a time: the chemistry, the power densities, the energy densities and the new technology that's about to come. For the cell -- the energy density and power density -- from 2007-08 until now nothing has changed. Nothing.'

Super je intervju, tnx!

Djuro genijalac kaže:


Čim si naglasio kako ti je tako JAKO zanimljiv, jamačno je to zato što imaš neki vlastiti stav oko toga zašto je to tako, zar ne?

Naravno da se tehnički ništa bitno nije izmijenilo u zadnjih desetak godina. Prvo - nema još zamaha proizvodnje (tj. i prodaje) koji bi omogućio prihode za financiranje daljnjeg razvoja), a nema ni jasnog pravca (je li važnije razviti bateriju koja se brže puni, ili koja ima veću gustuću pohranjenje energije - a to su dvije osobine koje su u protuteži) u kojem će smjeru ići potreba.

Nešto se ipak jest promijenilo u pogledu baterija u zadnjih desetak godina, a to je cijena - značajno je niža, te i dalje pada.

E, a sad, kad smo već kod te teme, koji je bio tehnološki napredak u sastavu, energetskoj vrijednosti i čistoći naftnih derivata između 1910. i 1920. godine?

Smayoo, ti si meni super.

Nego da ja tebe kao čovjeka iz struke pitam... što ti misliš za recimo 30-40-50 godina kad EV postanu standard, pa riješimo problem s pohranom energije u baterije, riješimo i način dovođenja električne energije u nove "električne" benzinske, a cijena vozila bude prihvatljiva... što će se dogoditi sa svim ugljikovodičnim postrojenjima i ugljikovodicima koji se nalaze u / na Zemlji? Hoćemo im montirat kupole kao Černobilu?

Smiješno je pričati o tome kako su EV budućnost kad ne znamo niti od čega ćemo napraviti dovoljno dobre baterije, kako normalno reciklirati stare i kako ih puniti jednom kad EV postane nekakav standard kao drugi, treći ili peti auto u obitelji.

Strujići su super, samo bi za njihovu stvarnu primjenu trebalo mijenjati svijet i svijest kako bi isti postali "opće prihvaćeni", a i onda ti ostaje ovo moje uvodno pitanje... što ćeš napraviti sa svim ugljikovodicima koji jesu i bit će prisutni na zemlji i u zemlji, eksploatirali ih mi dalje ili ne.

Daddo kaže:


"Električne benzinske"
Način dovođenja električne energije ne treba rješavati, on je poznat. Izgradnja elektroenergetske mreže dostatne snage je samo stvar vremena i novca. Baš kao što je izgradnja benzinskih crpki i cijela logistika oko njihove opskrbe (stotine tisuća kamion-cisterni koje krstare cestama, od rafinerija do benzinskih stanica) bila i jest samo stvar vremena i novca.



Nećemo, zašto bi? I o tome smo već raspravljali Djuro i ja, u temi "Električni automobili". "Ugljikovodična postrojenja" (pretpostavljam da misliš na - rafinerije?) će biti i dalje potrebna, samo će derivati biti drugačiji. Umjesto da se "baci" više od pola energije na proizvodnju lakih derivata (benzina, diesela, plina), proizvodit će se veća količina teškog loživog ulja od kojeg se može proizvoditi električna energija puno efikasnije i uz više od 10x manje zagađenja po proizvedenoj jedinici energije. I još manje u budućnosti.

Osim toga, već danas je poznata tehnologija za potpuno polimerne baterije (bez metala, kao što je litij), samo što je proizvodnja tih polimera preskupa jer se previše nafte troši na proizvodnju - benzina.




Naravno da znamo. To što TI to ne znaš, ili što to ne znaju novinari mainstream automagazina, ili novinari opće prakse, pa plasiraju zastarjele, nepotpune, pogrešno interpretirane ili čak blatantno lažne informacije, to je je nešto drugo.



Naravno da znamo. Vidi gore.



Kako misliš - kako ih puniti? Kakve veze ima s punjenjem to koji je to auto u obitelji?

Ako želiš reći da bi na parkiralištima trebalo imati priključke za punjenje automobila s naplatom, da to treba napraviti. Prije 100 godina je na ulicama bio mrak kad bi zašlo sunce. Danas je svugdje ulična rasvjeta. Što misliš, kako je to nastalo? Bog je pucnuo prstima pa se "stvorilo"? Nije, sagradilo se. To je infrastruktura. Infrastruktura se gradi. Planski. Napravi se plan, npr. za idućih 20 godina, i onda se po njemu gradi. Tako su se, btw, sagradile i benzinske pumpe. Prije 25 godina su između Zagreba i Rijeke bile tri benzinske pumpe: u Skradu, u Dugoj Resi i u Karlovcu. Onda se napravila autocesta jednim dijelom pa je u smjeru Zagreba bila samo jedna - ona u Skradu, a prema Rijeci je bila i ona "nova", prije tunela Tuhobić, na "polu"autocesti. Danas... gle, koliko ih je danas... Kako?



Tko želi, nađe način, tko ne želi, nađe izgovor. Prije 10 godina sam slušao "odvajanje otpada je super, ali za to treba promijeniti svijest ljudi, sustav, organizaciju...". Danas - jedini grad u Hrvatskoj koji nema riješenu primarnu selekciju otpada je - Zagreb. Ostatak Hrvatske više nema problem s tim.



Na to sam ti pitanje odgovorio.

Meni nisu jasne dvije stvari kaj se tiče današnjeg načina izrade EV-a (jer oni oblikom i rasporedom komponenti osim kotača i ovjesa ne moraju pratiti oblik i raspored elemenata kao konvencionalni auti):

1) Zašto se ne napravi standard za izmjenjive baterije? Znači dođeš do postaje za promjenu baterije, očita se preostala energija u bateriji, uređaj je izvadi i u ležište ubaci punu, doplatiš razliku energije i voziš dalje.

2) Zašto se na vanjsku stranu vozila (krov recimo) ne ugrađuju solarni paneli koji bi dopunjavali bateriju kontinuirano dok ima sunca bez obzira koliko to trenutno danas možda bila mala količina el. energije bolje je išta nego ništa (recimo solarni panel od jednog kvadratnog metra snage 250W za nekih pet sati može pohraniti oko 1 kWh el. energije što bi bilo dovoljno za nekih 5 km vožnje pa ako se napravi sistem s pannelima koji tijekom jednog sunčanog dana mogu pohraniti 2, 3 ili 4 kWh el. energije mnogima bi to bilo dovoljno za odlazak i povratak s posla)

Ad 1) to i jest bio jedan od koncepata (tzv. "white paper") prije 25 godina. Mislim da se od toga odustalo upravo zato što proizvođači automobila nisu željeli surađivati, nego su snovali kako bi svaki od njih napravio što nestandardnije baterije da može bolje zarađivati na njima kad ih bude trebalo mijenjati.
Objektivni praktični problemi su bili upravo ti da bi karoserija elektromobila morala biti radikalno drugačija, da se stvori lako dostupno mjesto, a koje ne kvari težište automobila, gdje bi te standardizirane baterije stajale tako da ih je vrlo jednostavno nekom poluautomatiziranom hidrauličkom dizalicom zamijeniti.
U osnovi je odgovor isti kao i na onu Rimčevu tvrdnju - jednostavno nema (još) dovoljno volumena proizvodnje da se krene u to.

Ad 2) pa na neke se i ugrađuju. Toyotini hibridi, koliko znam, još od prve (ili druge?) generacije Priusa nude fotonaponski krov. Objektivni tehnički problem je, opet, taj što se klasične polikristalne ili monokristalne vafere na karoseriju automobila ne da baš ugraditi, a da drastično ne narušiš aerodinamiku i estetiku (barem po današnjim kriterijima). To se (ono što sam ja vidio) izvodi koristeći stakleni krov i thin film tehnologiju, čija je efikasnost nekih 12% trenutno. Monokristalni su na cca 17%. Dakle, ako monokristalni od 1,7x1 m (standardni format) ima snagu od cca 330 W, tu smo negdje na malo ispod 200W/m2, thin film je na nekih 140 W/m2, tj. jedva malo preko pola onog što si ti zamislio. S obzirom na raspoloživu površinu, to je energija koja je posve zanemariva s obzirom na dodatni trošak (koji je, naravno, opet napuhan). I još - thin film PV folija je mehanički dosta osjetljiva, s time na krovu neke automatske praonice apsolutno ne dolaze u obzir. I tako...

Inače, Toyotin "paket" tog fotonaponskog rješenja je energetski-funkcionalno dosta dobro osmišljen. Njihov glavni argument za to je - uzmi PV paket ako živiš u toplijim područjima, gdje je puno sunčanih sati godišnje, gdje se klima u autu koristi barem 5 mjeseci godišnje i to ako često ili uvijek parkiraš na ulici. Paket nije namijenjen tome da "samo" puni bateriju (pretpostavka je da ćeš bateriju puniti na uličnom punjaču kad god možeš), nego da autonomno napaja klima-uređaj cijelo vrijeme dok je auto parkiran. Na taj način auto nikad neće postati nepodnošljivo vruć i, kad kreneš nekamo dalje, klima neće bjesomučno otići na maksimalnu snagu i skratiti dovoz.

I VW phaeton je, uz doplatu, jasno, nudio solarni krov koji je pogonio ventilaciju da u autu koji je na suncu ne bude 78C kad sjedneš u njega, nego samo 50C....

smayoo kaže:


A gle, mi ubogi strojari smo navikli raditi generacijski napredak po autu od nekih 5 % u općoj efikasnosti pa sam očekivao da bi se tako nešto trebalo događati i s baterijama. Ovo mi je bilo dosta neugodno iznenađenje da se to NE događa.
Ako si pažljivo iščitao intervju (ne sumnjam) vidio si da Rimac zapravo prkosi proizvođačima baterija i njihovim specifikacijama pa im dokazuje da se može i bolje od onog što oni tvrde... To me je ipak, priznajem!, pokolebalo u stavu da je samo politika ta koja koči razvoj električara (tj. baterija) i da kad se toga svi prime, idemo naprijed jako brzo.
A on zapravo tvrdi da je to manje-više to čemu se možemo nadati od baterija, ali car sharing, autonomna vožnja (i autonomno punjenje, ide uz to, pretpostavljam) i veća vremenska iskoristivost postojećih vozila su ta koja će donijeti prevagu. S tim se mogu donekle složiti, ali onda to, pretpostavljam, znači da ako želim otići do Münchena, negdje putem ću presjesti u drugi auto koji će me (autonomno) dočekati dok budem pišal na nekom odmorištu (namjerno izbjegavam izraz pumpa). Ako produljim put do Bonna, još jedno presjedanje....