Daddo kaže:


Lijepo sam te zamolio da pretražiš forum i pročitaš odgovore na zablude i namjerno plasirane laži koje prenosiš zdravo za gotovo. Vidim da nisi pa sam se ja potrudio da ti pronađem link. Molim te, pročitaj sve odgovore tamo pa, ako imaš onda pitanja ili protuargumente, vrati se slobodno ovamo da nastavimo.

http://www.jabucnjak.hr/forum/razno/1655...cni-auti.html#165582

Djuro genijalac kaže:


Apsolutno jesam negirao. Nisi bio čitao pažljivo tada, ili si zaboravio u međuvremenu. Link je gore, podsjeti se. Čak sam tamo bio dao i relevantan izvor. Tehnologija reciklaže litija postoji, pače, više njih, samo je u ovom času jeftinije vaditi novi litij, nego reciklirati iskorišteni.

A danas se čak i u jednoj Hrvatskoj baterije prikupljaju i obrađuju odvojeno od komunalnog otpada.



Griješiš, jer zanemaruješ činjenicu da tu nemaš SAMO električke gubitke (koji nestaju u uvjetima supravodljivosti), nego i mehaničke gubitke (koji su veći i nemaju nikakve veze sa supravodljivosti), a konačno i KORISNU PRETVORBU ENERGIJE (koja također nema nikakve veze sa supravodljivosti).

Naravno, kad ne bi bilo ni mehaničkih gubitaka (ali ima ih!) ukupna bilanca za t=+∞ bila bi jednaka nuli, dakle, svu energiju utrošenu na uspinjanje uzbrdo vratili bi natrag pri silasku nizbrdo pa teoretski ne bi trebalo više imati spremnik energije. Ali u stvarnim uvjetima korištenja, I DALJE TREBAŠ ZNAČAJNI SPREMNIK ENERGIJE da se popenješ na brdo. Na primjer, ako ideš iz Rijeke u Delnice, savladavaš visinsku razliku od cca 1500 m. Ako auto s putnicima i prtljagom ima masu od 2000 kg, to je razlika potencijalne energije od 9,81·2000·1500=cca 30 MJ, odnosno cca 8,2 kWh. Ta će ti se energija, u tim hipotetskim i neostvarivim idealnim uvjetima, sva vratiti kad se ponovno spustiš iz Delnica u Rijeku, ali ako u autu, kad krećeš iz Rijeke, nemaš spremnik energije od barem 8,2 kWh, nećeš stići do Delnica, jbg.

I fakat ne kužim što si sad zapilio s tom supravodljivosti... Ponavljam ti, priča o supravodljivosti je prvenstveno vezana uz vodiče i poluvodiče, ne uz elektrolite i dielektrike (koji pohranjuju energiju) jer se u uvjetima supravodljivosti energija NE MOŽE POHRANITI. Naime, (to je sad, koliko god zvučalo čudno, temeljna stvar u elektrotehnici, ima jedno brdo matematike kojom se to pokazuje i dokazuje, ali sumnjam da se želiš upuštati u to pa mi radije vjeruj na riječ ), STRUJA teče VODIČEM, ali ENERGIJA se akumulira ili putuje DIELEKTRIKOM (tj. - izolatorom).

smayoo kaže:


Evo, to te pitam u pet (odokativno) postova. OK, konkretan odgovor na pitanje koje me zanimalo. A ona energetska bilanca je posve jasna i ne kužim njezin smisao? Pa jasno da ti treba energija da se popneš do Delnica. Bila to benga, baterija, sajla koju vuku magarci, nuklearni reaktor ili parna lokomotiva....
Nisam ja ni u jednom trenu tvrdio da ćemo po supravodljivosti imati beskarajan izvor energije iz ničega, već da bismo, možda, pomoću nje mogli konstruirati spremnik električne energije koji bi bio efikasniji, lakši i manji, ali to još ne znamo napraviti. To je sve. OK, veliš da nam tu činjenica da otpor defacto pada na nulu ne znači ništa i to je to.
Uz postojeću tehniku onda mislim da je put prema sintetskim gorivima, ali i vodiku vrijedna alternativa (kad se sve uzme u obzir) baterijama kakve su sad.

S vodikom se u autoindustriji eksperimentira već više od 30 godina i od svih se ideja do sad uredno - odustalo. Razlog je, opet, svakom tko ima iskustva iz neke industrije koja je naprednija i ozbiljnija od automobilske - jasan kao dan. Vodik je užasno opasan plin, eksplozivan u suludo širokim granicama (od 2 do 98% volumne koncentracije), a k tome još i jako rijedak i praktički ga se ne može zabrtviti mehaničkim metodama (nego samo uljnim i sl. brtvama, a i tu ne 100% pa su potrebne nadalje sulude mjere opreza).

Nesreće se događaju (u prometu i u kućanstvima) već i s ovim "običnim" LPG plinom, o LNG da i ne govorimo, koji su eksplozivni u neusporedivo užim granicama (ovako, iz glave, prisjećam se da se radi o cca 27 do 42% volumno za butan, nešto više za metan) i koji imaju daleko teže i krupnije molekule pa ih se znatno lakše brtvi. Možeš misliti kako bi to izgledalo da auti na vodik uđu u masovniju primjenu. Nekakvo klasično "tankanje" apsolutno ne bi dolazilo u obzir, moralo bi se raditi o nekakvoj zamjeni boca "puno za prazno", isključivo od strane obučenog osoblja, ne bi se nigdje smjelo koristiti ništa metalno, da ne dođe do iskrenja usljed udarca, pa statički elektricitet, ajoj...

Meni je smiješno kako se ideja vodika i dalje uporno navodi kao relevantna za široku potrošnju, kao da je to u ikojem svemiru manje problematično od baterija. Svi mantraju kako su litijske baterije opasne kad se zapale, a vodik kad se zapali, on je - što? Hidrogenska bomba.

Nekako ti je promakla činjenica da vodik možeš kupiti na 80-ak postaja samo u Njemačkoj, rekao bih (cijena 10 eura/kg).
Detaljni pregled mreže: h2.live
Kao i da su u serijskoj proizvodnji auti koji koriste gorive ćelije ( www.hyundai.de/modelle/nexo/ )?
I da je jedna od najvećih taxi kompanija u Francuskoj kupila flotu od 150 auta s gorivim ćelijama prije nekoliko godina i voze ljude u tome bez problema...

Čekaj da tome cijena opadne, a što se očekuje u idućih 10-ak godina pa bum te pital opet...

Malo si preisključiv u korist jednog tehnološkog rješenja, zato jer ga poznaš bolje od ostalih, rekao bih

smayoo kaže:


Ako je energetski potencijal isti kao kod benzina (čak je za spremnik i manji, jer ti sustav na razini auta radi s etom od preko 50%, a voziš sa sobom količinu koja ti je potrebna da ostvariš zadani doseg) onda je isti vrag jel grunulo 45 litri benge ili 5 kila vodika, ako do toga dođe, ne? Efekat je u konačnici isti - ka boooom?

Točno je da sam isključiv, ali ne U KORIST jednog tehnološkog rješenja, nego PROTIV jednog tehnološkog rješenja (vodika), i to upravo zato što ga poznajem jako dobro.

Mislim da nisi nikad vidio posljedice eksplozije vodika. Razorna moć eksplozije vodika daleko nadilazi njegovu energetsku vrijednost ostvarivu u gorivoj ćeliji (jer motor s unutarnjim izgaranjem na vodik teško da je opcija). Nisam stručnjak (kemičar), ali, kako su mi objašnjavali, stvar je u tome da vodik pri eksploziji (čak i već vrlo malih količina) sam u sebi potakne termonuklearnu fuziju. Ovo nije provjerena informacija, pošto kupio, po toliko prodajem, ali dobio sam je od ljudi koji su cijeli život u tom poslu.

5 kg vodika je užasno velik volumen. 82 g/Nm3 je specifična masa. 5 kg je 61 Nm3. Mi smo imali oko 20 Nm3 (8 standardnih industrijskih boca iz Montkemije, ako se dobro sjećam) u generatoru od 370 MVA, za hlađenje rotora. Pretpostavljam da je masa vodika potrebna autu za neki očekivani dovoz ipak puno manja od 5 kg, ali zapravo ne znam. Koristio sam gorive ćelije na bazi metanola u jednom projektu (mala snaga, iskoristivost je bila oko 80% energetske vrijednosti metanola u sagorijevanju) i bio sam involviran u projektu gdje su korištene gorive ćelije na bazi prirodnog plina (velika snaga, 2MW+) kao autonomni izvor električne energije za rashladni sustav data centra. Energetska bilanca bila je tu negdje kao da se radila adsorpcijska dizalica topline na taj isti plin, samo je izvedba bila jeftinija, jer su ti adsorberi navodno nadrealno skupa oprema.

Uglavnom, na bazi tog iskustva, pretpostavljam da se u kontroliranoj oksidaciji vodika u gorivoj ćeliji realizira relativno malo energije, s obzirom na energetsku vrijednost vodika. A dalje je opet sve na struju. Samo što nemaš baterije, nego ampulu vodika kao akumulator energije, zar ne?

smayoo kaže:


Skladišti se u autima na 700 bara tlaka pa ti to ispadne cca 150 litara, ako se ne varam.

smayoo kaže:


Apsolutno, zato i tvrdim da bi se to kod nas trebalo zvati protočni akumulator. Da, napon je mali, pa se onda to slaže u stackove isto kao i baterije. Fora je u tome da je to bitno lakše i manje voluminozno od baterija kakve su sad, dopunjavanje spremnika traje 5 minuta i nemaš pada kapaciteta po zimi kao s baterijama.

A Challenger je svima zorno pokazal kak izgleda ka-booom vodika... Tu nema spora

smayoo kaže:


Kada je bila zadnja nesreća sa LPG plinom ugrađenim u auto?

I u kućanstvu, plin je opasan samo u jednoj situaciji, a ta nema veze sa plinom kao gorivom, već sa lošim crijevima i spojevima ili ostavljanjem otvorenim curenjem plina koji se neizgoren miješa sa zrakom i generira gorivu smjenu... u tim smislu i na taj način opasno je svako gorivo.

Ovako što se mogu na brzinu sjetiti, u Rijeci je auto eksplodirao na parkiralištu prije 2-3 godine. Plin je curio, bilo je jugo, skupio se ispod auta, netko je vjerojatno bacio upaljeni opušak cigarete, ka-bum.
I, da, u pravu si, te nesreće su prouzročene lošim crijevima, brtvama i sl. U tom smislu, da, opasno je svako gorivo, ali nije svako gorivo jednako opasno jer nema svako gorivo jednake granice eksplozivnosti. LPG (to jest - butan i propan) imaju zapravo prilično uske granice eksplozivnosti pa se opet događaju eksplozije. Moj je argument bio da, ako je tako s LPG kao gorivom, što bi tek bilo s vodikom...

Smayoo, ispravi me ako griješim, ali LPG je teži od zraka, ne? Vodik je bitno lakši i diže se u zrak. Dakle, na otvorenom se takvo nakupljanje ne bi moglo dogoditi. Podzemne garaže su druga stvar i u njih je ulazak vozilima na vodik zabranjen...

Nije baš lako biti siguran da iznad mjesta curenja nemaš u karoseriji “džep” u kojem se neće skupiti dovoljno vodika da nastane koncentracija veća id 2% volumno

www.forbes.com/sites/hayleycuccinello/20...le-car-company-ever/

Hvala. Sad sam informiran da mu je cura trudna , još da su napisali i ime bilo bi to pravo istraživačko novinarstvo,... ma otišao je i forbes u bananu

Nije Forbes otišao u bananu, nego kompletno svjetsko financijsko tržište. Jer i inače burzovne kotacije firmi sve više ovise o takvim tračevima, a sve manje o poslovnoj politici tih firmi.

Bertone kaže:


Jao, pa on je s njom spavao prije braka! Strašno.
Bolje bi bilo da razmišlja malo o tome kako osigurati rezevnih dijelova za tesle.

smayoo kaže:


+1
Čuvena "valuacija".

Već sam komentirao ovaj tekst drugdje jer sadrži potpuno besmislene podatke. "desetorosturki porast". O odnosu na sto? Postoci, bez konkretnih brojeva, itd. Tesla koja je udeseterostrucla prodaju pa sada prodaju 350.000 vozila godisnje dok Toyota nije udeseterostrucila prodaju i porasla je samo za par posto ali se ne spominje da oni prodaju 10 miliona vozila godisnje.

Bas novinarski fluff...

Ne bi vjerovali kaj sve PR službe podvaljuju pod vijesti i kaj sve lijenčine c/p u novine bez da razmisle, pa i pročitaju kaj piše. Dok sam se bavil s tim, došao jednom pod kraj 90-ih mail o tome da je citroën berlingo dokazao da je izvrstan proizvod što dokazuje njegov dvoznamenkasti rast prodaje. Naime, u odnosu na godinu prije je porasla prodaja u Boliviji za 36 posto...
I kaj nije to dvije trećine ekipe uredno uklopilo u svoje tiskovine?! Kakve mi veze imamo s Bolivijom po BILO KOJEM pitanju...? A da ne spominjem ovo kaj Riba spominje. Ako su godinu prije prodali 100 auta, a ove godine 136 to je još uvijek qurac od ovce u odnosu na bilo što pa tih 36 posto jako izblijedi.....

imam jedno teško amatersko pitanje.

Nikad se nisam susreo sa autom automatskim mjenjačem pa nemam pojma a zanima me:

Može li se automatik na neki način voziti / rolati kao auto sa ručnim mjenjačem kad se stisne kvačilo ili izbaci iz brzine, naravno da to ne šteti samom autu?

Postoji N (neutral, prazan hod) mod automatika, ali se ne preporuča šlepanje auta s automatskim mjenjačem, ako je to bilo pitanje?

Djuro genijalac kaže:


Nije to bilo pitanje. Vidim sada da sam bio neprecizan. Mislio sam na kretanje auta u većoj brzini.

1. Primjerice, situacija zanošenja auta iz nekog razloga (primjerice prevelika brzina u zavoju, ili zaleđena cesta) tada kod vozila sa ručnim mjenjačem stisnem kvačilo i vršim potrebno podupravljanje. Što učiniti kod auta sa automatskim mjenjačem, da li postoji mogućnost izbacivanja iz brzine - kontakta sa motorom?

2. Primjerice, kad se sa većom brzinom približavam semaforu na kojem je crveno izbacim iz brzine (ako nije gužva i nema vozila iza mene) i kočim koliko je potrebno. Da li postoji takva opcija na autu sa automatskim mjenjačem?

Ovo ad 1 nisam shvatio, ali da se ne udaljavamo od teme - to ti je ovo što ti je Djuro napisao - N položaj ručice (neutral).

smayoo kaže:


Djuro je napisao i da se to ne preporuča kod šlepanja. Da li ima nekakve razlike kod vožnje ili se niti tamo ne preporuča?

Znači: vozim se i u nekom trenutku prebacim u N i zatim vratim u D (pretpostavljam) - Da li je to moguće bez štete (direktne ili indirektne) po auto?

Ne znam dovoljno detalja o konstrukciji prijenosa da ti dam pouzdan odgovor, ali siguran sam da to ovisi o vrsti (klasični automatik, dsg, cvt, nešto četvrto za što ne znam)

Ja to inače na automatiku ne radim dok se auto kreće. Nije mi palo na pamet nikad. Ali ne znam je li štetno.

Možda ti ovo nešto pomogne :
www.oryx-asistencija.hr/savjeti-za-vozac...-rucni-mjenjaci-9295

Vidi, Air, ovdje su se naširoko raspisali upravo o tvom pitanju

www.pakwheels.com/forums/t/a-t-gear-chan...-is-moving/239524/19

Više-manje svi se slažu da to nije pametno raditi kad se radi o klasičnom automatiku.

Air kaže:

Postoje dvije vrste automatskog prijenosa, DSG i klasični automatik. Kod DSG-a je to moguće jer stavljanjem u "N" doslovno mjenjač pritisne kvačilo. Jer DSG je po tehnici isti kao klasični mjenjač (brzine i kvačilo) samo šta DSG ima dva kvačila koji automatski odvajaju, dva zbog toga šta DSG prognosticira po načinu vožnje koja bi trebala biti sljedeća brzina i stavi u tu brzinu ali sa duplim kvačilom drži odvojeno do momenta kad auto dođe u situaciju da je i treba. Primjer: voziš po auto putu i dodaješ gas, DSG šalta iz 1 u 2 pa u 3 ali zna da će 4 biti sljedeća i dok je još u 3 pripremi 4 i drži je doplim kvačilom odvojenu dok mu ne treba.
Sa klasičnim mjenačem je moguće ali nije preporučivo, klasični automatik radi lamelama koje šaltaju brzine viskozitetom ulja, tako da je tromo a i u "N" njije 100% odvojeno od motora nego je samo ulje preusmjereno u lamele u kojima se mjenjač okreće i spojen je ali prijenos snage nije moguć.
Air kaže:
sa DSG- om da ali trošiš kočnice.
Ja vozim rado automatik, sad imam DSG i stvarno ima sve šta ti treba. Nema straha od klizanja, ponaša se kao i da ja šaltam.

Air kaže:


Nisi to pitao, ali moram napisati par riječi o podupravljanju/preupravljanju i moj je savjet da ne stišćeš kvačilo jer ako do sad jesi, onda si imao samo sreće jer nisi odvajanjem pogona između motora i mjenjača spasio situaciju,... no idem pojasniti prvo pojmove ako si se zabunio (a i za one koji ne znaju).

Podupravljanje (understeer) - gubitak prianjanja na prednjoj osovini, rezultat je da se putanja zavoja (skretanja) produžuje, tj. auto klizi preko nosa van zavoja

Preupravljanje (oversteer) - gubitak prianjanja na stražnjoj osovini, rezultat je da se zadnji dio vozila zanosi, putanja zavoja se skraćuje, tj. auto rotira oko prednje osovine (ovo nije doslovno, zadnja osovina rotira oko centra mase koji je u tim situacijama bliži prednjoj osovini ili na prednjoj osovini jer ti kotači imaju grip za razliku od zadnjih koji su ga izgubili).

Pravilnu korekciju putanje kod podupravljanja ili preupravljanja dobro možeš napraviti samo ako imaš jako jako jako puno kilometara u guzici i ako si uložio vrijeme u novac i vježbanje (govorim o ekstremima ili namjernom izazivanju preupravljanja/podupravljanja), ali jednostavnim rječnikom korekciju putanje vršiš u ovisnosti od vrste pogona.
Za normalne situacije danas elektronika odradi korekcije koliko može ako su brzine normalne i sve prođe ok, a ako si pretjerao onda ti elektronika samo smeta no tu onda nema pomoći.

Podupravljanje - ispravak putanje (slično za prednji i zadnji pogon)- kad auto počne klizati preko prednje osovine lagano otpustiš gas bez korekcije volanom, ako i dalje klizi lagano pikneš kočnicu, kao je brzina bila ipak prevelika za putanju zavoja izletio si ili završio u zidu ili grabi, ako brzina ipak nije bila prevelika u trenutku kad osjetiš (nakon oduzimanja gasa i eventualnog pikanja kočnice) da su prednji kotači uhvatili podlogu možeš malo dodati volan u putanju zavoja.

Preupravljanje - tu postoji razlika između prednjeg i stražnjeg pogona -
Zadnji pogon - do preupravljanja dolazi zbog prevelikog ubrzanja u zavoju, korekcija putanje se vrši okretanjem volana u suprotnom smjeru i laganim (kontroliranim) oduzimanjem gasa, ali pritom treba nastaviti ubrzavati.
Prednji pogon - ako do preupravljanja dođe zbog prejakog ubrzanja u zavoju slično kao i kod zadnjeg pogona, no ako do preupravljanja dođe zbog naglog usporavanja u zavoju volan okrećeš u suprotnom smjeru od putanje zavoja i treba naglo ubrzati i to je najopasnija situacija jer dolazi do jo-jo efekta jer najčešće dolazi do preupravljanja u suprotnom smjeru pa za vraćanje stabilnosti moraš napraviti 3-4-5 korekcija putanje (ako imaš mjesta i vremena)

Uglavnom, nigdje nisam napisao da se korekcija putanje vrši stiskanjem kvačila i odvajanjem pogona od pogonske osovine.

EDIT:
Zaboravio sam spomenuti i aute koji imaju pogon na sve kotače. E tu ti ne pomažu ni godine vozačkog iskustva već samo vježbanje i dobro poznavanje auta jer u ovisnosti od stanja podloge, guma, brzine i ostalih faktora u podupravljanju/preupravljanju nekad reagiraju kao auti s prednjim, a nekad kao sa zadnjim pogonom. Naravno, prednost pravih 4WD pogona (recimo simetrični kod Subarua) je u tome što je granica podupravljanja/preupravljanja barem 30% viša nego kod drugih vrsta pogona i u normalnom pa i malo pretjeranim uvjetima vožnje prosječni vozači ostaju debelo u sigurnoj zoni da podupravljanja/preupravljanja neće ni doći.


Air kaže:

Zašto to? Štednja goriva? Manja buka? To mi je najluđa stvar koju vozači rade
Za primjer, voziš zelenim valom po ZG (tri prometne trake) 50-60 km/h i nigdje nikoga, prilaziš semaforu i izbaciš auto iz brzine i u tom trenutku lik u rikverc počne izlaziti iz parkinga i lagano uzima dvije prometne trake za taj manaevar... tvoja brzina je i dalje prevelika za kočenje (premalo mjesta), a naglim skretanjem i dodavanjem gasa nemreš pobjeći u krajnju slobodnu prometnu traku da ga ne pogodiš (ili on tebe) jer si u leru... da si usporavao u brzini bio bi taman na sredini ili početku broja okretaja gdje imaš najveći okretni moment motora i doslovno bi u dva metra dodavanjem gasa i korekcijom volanom preskočio auto koji je izletio pred tebe i ne bi ga pogodio.

Možda Air misli da tim ubacivanjem u ler i krstarenjem prije stajanja štedi gorivo!? Što bi bilo krivo!

A bu napisao zakaj to radi.
Znam samo da stavljanjem auta u ler dobiješ pokretnu masu od cca tonu i pol na koju u iznenadnoj situaciji možeš utjecati samo gumama i kočnicama, odnosno da si svjesno i namjerno isključio mogućnost upravljanja i obuzdavanja mase pogonom, a korist nikakva.