05.09.2021 | 13:52
Kaj velim ili kaj vidim?
Ajd prvo općenito o hlađenju i komponentama u računalima / elektroničkim uređajima (svima je toplina neprijatelj, jer toplina mijenja svojstva materijala koji se grije).
Sustav hlađenja svakog današnjeg računala ili konzole se sastoji od:
1. pasivnih hladnjaka koji kondukcijom odvodi toplinu s procesora, grafičkog čipa, sabirnica i ostalih elektroničkih elemenata - čipovi se zagrijavaju a zakon očuvanja topline ti kaže da toplina prelazi s toplijeg tijela na hladnije, obzirom da je pasivni hladnjak preko vodljive naljepnice ili termovodljive paste zalijepljen na same čipove, toplina se preuzima direktno i pasivni hladnjak se grije. Sam hladnjak se nalazi u okolini koja je hladnija, pa prirodno predaje tu toplinu kao i radijatori u sobe koje griješ.
2. aktivnih hladnjaka koji osiguravaju konstantan protok zraka kroz kućište uređaja - strujanjem ili konvekcijom se topli zrak u kućištu izbacuje van, a svježi hladni dovodi unutar kućišta
3. kućišta koje je dizajnirano tako da uzima u obzir sve što spada pod dinamiku fluida - način gibanja zraka i kako osigurati optimalan protok dimenzioniranjem i parametrizacijom svih komponenti sustava i njihovim smještajem unutar kućišta.
Tek kad znaš cilj možeš ići dizajnirati sustav hlađenja. Općenito vrijedi:
veći pasivni hladnjak će brže preuzeti na sebe veću količinu topline - veći = više mase, teži, sile na komponente na MBO su veće
brža vrtnja aktivnog ventilatora ubrzat će micanje zraka - brži = veći broj okretaja, veća buka, veće opterećenje na ležajeve koji se nalaze u ventilatoru, brže kvarenje
KAJ VIDIM...
Dakle, kad gledaš te fotke prije i poslije ispada što?
Pasivni hladnjak su smanjili i osigurali da isti manje tlači čipove, fizički su "sigurniji". Ali... smanjili su količinu topline koju taj hladnjak može preuzeti. Pa su (skuplji) bakar koji ima bolja termovodljiva svojstva zamijenili (jeftinijim) aluminijem, "zanemarujući" pritom činjenicu da je bakar u smislu odvođenja topline dvostruko efikasniji. Zašto bi to itko išao radit? Zato jer je zamjena "paste" (zapravo termalne naljepnice jer se pasta ne može nanijeti tako tanko ili je preskupa) na takvim komponentama komplicirana i skupa i u pravilu (ovlašteni) servis to ne skida nego mijenja kompletnu ploču u jamstvu. Ionako će u slučaju pregrijavanja vjerojatno stradati GPU koji je direktno na ploči i koji se ne popravlja (osim reballingom što je kratkog vijeka).
Aktivni hladnjak su redizajnirali da bude učinkovitiji - super, ali... buka. Ležajevi su uprešani i vjerojatno od neke mekše legure pa će ventilatori počet zviždat prije ili kasnije, svakako "van jamstva". Zamjena je brza i jeftina u smislu dijelova. A dijelovi su dizajnirani tako da nisu baš sasvim "obični" i dostupni.
Sama konzola je dizajnirana sa milijun rupa kroz koje ulazi prašina, ona se skuplja na ventilatoru... naljepnica imaš na svakom šarafu i uputu da svako otvaranje od strane neovlaštene osobe invalidira jamstvo (u EU). Drugim riječima, to što ti znaš spojit križni prekidač na stubištu, ne znači nužno da to i "smiješ" ili da je to mudro.
Naravno da na siromašnim tržištima gdje je PS5 ili iPhone ili... nešto treće luksuz, ljudi pribjegavaju kojekakvim rješenjima i DIY popravcima, ali to ne znači da je to dobro i mudro raditi ili da to može (i treba) baš svatko.
Ja se u rastavljanje PS5 upuštao sam ne bih jednostavno zato što nema (i teško da će biti) baš nekih javno dostupnih dijelova koje mogu sam kvalitetno zamijeniti.
Usporedbe radi, PS4 van jamstva koji je nakon pola sata igranja se gasio, čišćenje prašine i zamjena paste je koštala 200 kn. Ako mi treba alat za 100 kn i 2 sata vremena da to napravim sam (a nisam nikad to radio) - jesam li uštedio?