Riba kaže:


Srećom, naša današnja sokoćala (tzv. smartphonei) brinu umjesto tebe pa, ako pogledaš u Exif tag od originalne slike iz mobitela, tamo ti piše sve - i gdje je snimljena, i u koje doba dana, i s kojom ekspozicijom, čak i na koju stranu svijeta si bio okrenut u trenutku slikanja.

Možda čoek ne želi da se zna gdje je.

boriskr kaže:


Da imaju ogromne prozore koji se nemogu otvoriti Obično je pored tog ogromnog još jedan mali, koji može toliko otvoriti, da nemožeš niti ruku gurnuti kroz njega. Tako je u svim hotelima, bogme i u mom sadašnjem apartmanu gdje sam smješten. Nije mi jasan taj njihov koncept ?

Čekaj, jel sad to sarkazam ili stvarno ne razumijete?

Nije nikakav sarkazam. Čemu služe prozori,ako se nedaju otvoriti ?

Puštanju danjeg svjetla. Čemu drugom?
Sve se više rade takvi prozori na zgradama gdje je ventilacija uređena drugačije nego kod nas.
Imaš i takozvane "svjetlosne tunele" (Velux radi najbolje i prozore i tunele u HR po mnogima) - koji se ugrađuju na sistemu periskopa, i puštaju ti danje svjetlo u kupaonicu s krova, u hodnik, ma gdje hoćeš. Samo ih ne možeš otvoriti isto nikako.
www.velux.hr
A mi u Hrvatskoj zapravo pravu ventilaciju uopće niti nemamo u kućama (ako isključimo klime, stropne ili podne ventilatore - što to niti nije). Govorim o ispravno tehnički izvedenoj ventilaciji, koja putuje između zida određene prostorije i gipsane ploče (knaufa) koja "glumi" vidljivi zid iste te sobe i kroz cijevi se proteže izvana do svake prostorije u kućanstvu. Tako to rješavaju u Americi, da imaju stalno dotok svježeg vanjskog zraka, a ne moraju otvarati prozore za to.
Mi to zasada radimo samo u zgradama za tvrtke, koliko znam.
I to naravno, novijim.
Klime previše pušu i smetaju ljudima kojima nije totalna vrućina vani. Evo, baš gledam da Samsung reklamira neku klimu koja hladi, ali ne puše u osobu jer nema samo klasične rešetkice i lopatice koje se otvore kada ju upališ, nego zrak ispuhuje kroz "21.000 mikro rupica za zrak pa više ne osjećate da vam je previše hladno ili previše toplo." - kako vele na reklami.
Sada - jeli doista tako - znat će netko tko je ima, ja mogu samo pretpostaviti da ne lažu...
www.samsung.com/hr/air-conditioners/ar9500m/

Eto, Kloba me pretekao, možda da ga dopunim.
Prozori su veliki da prime puno sunca. Nama to ne treba, mi se branimo od viška sunca (škurama, roletama, itd.), ali tamo na sjeveru se dućani zatvaraju i svi izlaze van u parkove kad se slučajno dogodi sunčan dan izvan ovih mjesec dana ljeta koje imaju (i koje je prekrasno, btw.).
Veliki prozori koji se otvaraju su, tehnički, problem za izvesti, a da su pouzdani i trajni (da se ne rasklimaju, izvitopere i sl.), osim ako ne koštaju bogatstvo.
Ti koji koštaju bogatstvo nisu samo skupi, nego i užasno teški pa ih se niti ne može ugrađivati na drvene zidove kakvi prevladavaju u Skandinaviji.
Zato pokraj velikog fiksnog prozora postoji mali koji se otvara, da si možeš prozračiti sobu.

Kloba je u pravu da se u USA obiteljske kuće u pravilu izvode s ventilacijskom sustavom koji osigurava kompletnu izmjenu zraka uz održavanje energetske efikasnosti. U Europi se to obično radi u komercijalnim zgradama (javnim zgradama, poslovnim zgradama, trgovačkim centrima i sl.), dok se u kućama još uvijek ne radi baš često. Razlog nije cijena, niti zaostalost - nego buka. Ventilacijski sustavi s kanalima koji ispod zida ili stropa idu po cijeloj kući obično su preglasni (čak i oni najtiši) za uobičajenu razinu buke u doba noćnog odmora.
Glavni razlog zašto se velike komercijalne prostore ventilira tako, a ne prozorima je taj što se, korištenjem rekuperatora, toplinska svojstva "potrošenog" zraka predaje svježem zraku pa se koristi bitno manje energije za grijanje (zimi) ili rashladu (ljeti).

Inače, klima uređaji ili ventilokonvektori (tzv. fan-coil ili, majstorskim žargonom "fenkoljeri" ) kakvi se sreću po uredima ili hotelskim sobama nisu ventilacija zato što oni ne ubacuju svježi zrak izvana, nego samo kondicioniraju onaj postojeći u prostoriji (njihov ventilator samo vrti zrak prostorije u krug i provlači ga kroz toplinski izmjenjivač gdje ga grije ili hladi, ovisno o godišnjem dobu).

Klime (ili ventilokonvektori) pušu previše ili premalo, ili taman dosta ovisno o tome kako ih korisnik namjesti. Problem je obično u tome što jednoj osobi ne pušu dovoljno, a drugoj pušu previše. To je već sasvim neki drugi problem. Isti problem (puhanja previše) se s ventilacijskim sustavima puno rjeđe događa jednostavno zato što se radi o većim količinama zraka i manjim brzinama strujanja (kroz kanale, pa onda i anemostate, tj. ispuhe) pa ljudi to puhanje puno slabije osjete.

U većim se zgradama obično kombinira i ventilacijski sustav, i ventilokonvektori. Ventilacijom se ubacuje svježi zrak tako da se održava primjerena koncentracija CO2 (povišena razina CO2 izaziva pospanost i glavobolje), a temperatura i vlaga se održavaju na nekog gruboj srednjoj razini, a onda u svakoj pojedinoj prostoriji ventilokonvektorom korisnici odrede željenu temperaturu svoje prostorije.

Da te ne citiram, stvarno sam se pitao zašto ne rješavamo u Europi slično te probleme kao u Americi - nikad nisam niti pomislio na zaostalost - nego na različitost u kulturama, pa tako i gradnji, ali to možeš reći i za Dalmaciju i Slavoniju, pa si mi ovime stvarno dao odgovor koji me zanimao.
Da je Europa zaostala ne bi  sve građevinske novotarije Apple Capusa 2 dovlačio iz Njemačke (zaobljena stakla najveća na svijetu - metalni krov trokut po trokut (svaki komad najveći na svijetu - "Steve Jobs theater"-a itd.)
Ali ovo zašto mi u kućnoj primjeni nismo prihvatili US sustav ventilacije nisam dosada znao. A stvarno sam se pitao.
Eto, i danas da sam nešto naučio
Svaki dan kada naučiš nešto novo, dobar je dan!
Hvala Smayoo!
P.S. Ali samo jedan dodatak, kad već učim
Znači, vanjska jedinica klime ne služi ičemu drugom doli da ljeti izbaci topli zrak iz sobe, a zimi hladni? Jer imam klimu jačine nekih 5 kW - samo sa dvije unutarnje jedinice - jedna sa 2.3 mi je na gornjem katu, a druga sa 2.7 na donjem - a kako je to kućica koja nema niti pravi kat nego je taj "prvi" kat potkrovlje tu je trebala ići jača. (Samo zato jer je jedna vanjska jedinica, ta je klima neke 2003./2004. godine stajala sa ugradnjom 13000 kn - LG). Jeftinije bi prošao da sam uzimao dvije klime zasebno, ali bi to vani izgledalo užasno...
No dobro, stavili smo novi krov umjesto starih azbestnih ploča i izolaciju koje prije nije bilo (kuća je građena 1938. - održavana - ali stara - sada nas ubija vlaga u podrumu) pa je donekle popravljena stvar.
Ali - zašto pitam ovo, naveo si da te klime samo obrađuju (s freonom jel tako?) sobni zrak.
Već tada kada sam ja kupovao bilo je klima sa ionizatorima (tvar koja u prostoru stvara osjećaj čistog zraka kao da si u šumi).
Sada sve klime i gotovo svi hladnjaci iznad 3000 kn imaju ionizatore u hladnjaku i NoFrost sistem u dubokom. Kako imam jedan takav, mogu reći da taj ionizator puno više pridodaje hladnoći, (frižider držim možda malo iznad jedinice od mogućih 6 nivoa hlađenja - debelo ispod 'eco' oznake - jer previše hladi).
Ali vratimo se na klime iako je sustav gotovo isti - nisam znao ovo što si naveo - da je to sve samo obrada istog zraka prostorije.
Pa što onda ispuhuje onaj ventilator na vanjskoj jedinici - ako nije sobni zrak?
Ozbiljno te pitam, stručniji si od mene, a zaista me zanima?
Mada, sada kada razmišljam, vanjske jedinice imaju sistem ispuha (taj ventilator) - ali ne i usisa:)....

Vanjska jedinica klime*, kad je koristiš u ljetnom režimu, NE izbacuje topli zrak IZ SOBE, nego samo izbacuje TOPLINU iz sobe.

Znači ventilator unutarnje jedinice vrti zrak iz sobe u krug po sobi i tjera ga kroz izmjenjivač topline (ona limena rebra što izgledaju kao hladnjak od auta).

Na tom izmjenjivaču topline topli zrak prirodnim putem predaje svoju toplinu freonu** koji pomoću dvije cijevi kruži između unutarnje(ih) i vanjske jedinice.

Posljedično, zraku u sobi temperatura opada, a freonu u cijevima temperatura raste, on se iz tekućine pretvara u plin***.

Kompresor u vanjskoj jedinici je taj koji freon tjera u krug i na vanjskom izmjenjivaču topline (tzv. kondenzatoru) prisilnim putem predaje svoju toplinu okolnom vanjskom zraku.

Ventilator na vanjskoj jedinici klime tjera vanjski zrak kroz izmjenjivač jer se tako drastično (više desetaka puta) povećava snaga izmjenjivača topline. Teoretski, možemo reći da i vanjski ventilator tjera vanjski zrak "u krug" kao što onaj unutarnji tjera sobni zrak u krug, samo što tog vanjskog zraka ima puste milijune milijardi puta više nego ovog unutarnjeg pa je glupo pričati o tome da ga tjera "u krug". Ali, kad "stručnjaci" montiraju vanjsku jedinicu klime u neki skučeni prostor pritiješnjen bliskim zidovima jer ju je ružno vidjeti na otvorenoj fasadi, onda se zaista dogodi da vanjska jedinica vrti premalu količinu vanjskog zraka u krug te mu diže temperaturu sve više i više, dok ona ne premaši tzv. kritičnu točku toplinskog stroja, nakon kojeg više rashlada ne funkcionira.

Uglavnom, freon se iz vanjske jedinice (kondenzatora) vraća u unutarnju (isparivač) ohlađen i spreman da preuzme novu količinu topline od unutarnjeg zraka iz sobe. I tako u krug.

Tvoj multisplit klima uređaj (taj s dvije unutarnje i jednom vanjskom jedinicom) je vjerojatno bio toliko skup ne samo zato što je bio multisplit, nego i zato što je inverterski. Tako da ti se ta razlika u cijeni vjerojatno već odavno (prije najmanje 7 godina) isplatila, jer su inverterski uređaji, poogotovo ako mijenjaju više od jedne obične split-klime, neusporedivo energetski štedljiviji u režimu održavanja temperature (dakle, kad je temperatura u prostoru cca ta koju je korisnik želio i sad je samo treba održavati).

Ionizator ne može spustiti temperaturu zraka u sobi, odnosno "ohladiti" prostoriju. Neki, uz to što povećavaju koncentraciju ozona (O3) u sobi, mogu reducirati vlagu, neki dosta skupi je mogu i regulirati (dakle suhi zrak ovlažiti, vlažan osušiti, tj. održavati relativnu vlažnost zraka na nekoj ugodnoj razini) pa time utječu na osjećaj ugode, ali, ako ti je u sobi temperatura 32ºC, jedino ti je klima uređaj može spustiti. Ionizator - ne.


Evo jedne zgodne ilustracije koju sam našao na netu:



ona prikazuje samo ciklus radne tvari. Na ovim "vijugavim" dijelovima zamisli ventilator koji tjera zrak kroz "vijuge" i onda taj zrak predaje ili preuzima toplinu.

fusnote:

* klima uređaj je u suštini toplinski stroj koji se sasvim općenito naziva "toplinska pumpa" ili "dizalica topline" jer omogućava prisilni prijelaz topline s medija niže temperature na medij više temperature (prirodni prijelaz topline se događa samo u suprotnom smjeru)

**stručan izraz je "radna tvar" jer današnji tehnički plinovi koji se koriste u rashladnoj tehnici nisu više klorofluorokarboni - tzv. CFC iliti freoni, nego kemijski posve drugačiji spojevi koji ne uništavaju ozonski omotač planete)

*** zato se rashladni kraj dizalice topline naziva "isparivač". Na onom suprotnom kraju radna tvar se opet iz plinovite pretvara u tekuću pa se taj kraj naziva "kondenzator"

Hvala na objašnjenju, dao bi ti i drugi palac gore - ali danas više ne mogu!
Al' mora ti se priznati, kada ga objasniš - objaniš ga da u takve detalje da čovjek stvarno nauči nove stvari i sam se sebi začudi kako to nije do sada shvaćao.
Jako si dobar si u učenju ljudi, to je očito i ovako - na daljinu.
P.S. U moje vrijeme kupovanja bio je freon, ali da - sada su to neki drugi plinovi, već godinama...
Kako bilo, hvala još jednom!

Mozda ti je promaklo da je taj split klima sustav gotovo identičan sustavu koji ti pogoni hladnjak u kuhinji, osim što većina hladnjaka nema ventilatore. Ako pogledaš iza, vidjet ćeš kondenzator koji će biti topao.

To su sutavi koji rade po Carnotov kružnom procesu (Carnotov ciklus).

Hvala na pohvali i nadam se da nisam udavio sve ostale koje ovo nije zanimalo.
Inače, zanimljivost s jednog projekta kojeg sam odradio prije 3-4 godine. Radi se o pametnoj obiteljskoj kući od nekih 200 m2, u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Investitor je veliki naglasak stavio na postizanje visokog stupnja energetske učinkovitosti (tzv. "niskoenergetska kuća"). Uz sve ostale uobičajene stvari (izolacija na fasadi, trokomorna stolarija, podno grijanje), ono što mi se naročito svidjelo je bilo kako je bio zamišljen sustav ventilacije kuće.
Naime, loša strana trokomorne PVC stolarije je to što "dihta" 100%, dakle nema niti najmanje izmjene zraka pa je onda nužno, ili ručno otvarati prozore i raditi propuh svako toliko, ili to nekako automatski riješiti. Kako je cijela kuća "zadihtana", mora se uvijek osigurati i "ubacivanje" i odsis zraka. Znači - nije dovoljno otvoriti jedan prozor jer statički tlak u kući ne dozvoljava izmjenu zraka.
Kuća ima stubište koje predstavlja otvorenu vertikalnu vezu i koje nije nikakvim vratima odvojeno od hodnika, dakle od pojedinih etaža.
Čovjek je u suteren kuće dao staviti veliki fancoil (nekih 5-6 kW toplinske snage) koji je usis imao izveden izvana, dakle nije radio kao klasični fancoil, nego je ubacivao svježi vanjski zrak u kuću. Inteligentnom instalacijom smo izveli periodički rad tog fancoila u sprezi s odsisnim ventilatorom u potkrovlju, da se stvori protok zraka kroz cijelu kuću. Zrak koji se ubacuje se zimi grije toplom vodom od podnog grijanja (plinski niskotemperaturni bojler), a ljeti se hladi - bunarskom vodom. Dakle, nikakva dizalica topline. Jednostavno - malom pumpom se diže bunarska voda koje ima ispod parcele, njena je temperatura oko 10-12ºC i njome se hladi vanjski zrak s nekih tipičnih 28-32ºC na cca 22-25ºC. Voda se dalje jednostavno pušta da iscuri u upojni zdenac, malo dalje (dakle, vraća se u bunar, samo ne na isto mjesto da ne poremeti temperaturu ulazne vode). Praktički, klima uređaje (koje ima ugrađene od početka) nije nikad ni uključio, zbog odlične termičke izolacije i roleta koje se automatski spuštaju kad sunce udari na prozore - ne treba mu klima.
Još luđa priča je odrađena na novoj zgradi Agronomskog fakulteta u Osijeku. Cijeli objekt se zimi grije za smiješno male novce (tipa - 30-ak PUTA manje nego što inače košta grijati takve zgrade u takvoj klimi) jer je izvedena tzv. aktivacija betonske jezgre. U armaturu su prije betoniranja položeni cijevni registri za toplu vodu, kroz sve betonske podove i zidove zgrade. Tako cijela površina zida i poda postaje grijaća površina pa više nije potrebno imati temperaturu vode od 60-70ºC za grijanje, dovoljno je postići 23-25º. Voda u ciklusu grijanja se grije dizalicom topline koja toplinu ne crpi iz vanjskog zraka, nego iz bunarske vode (1 kg vode "nosi" u sebi cca pet puta više topline, nego 1 kg zraka pa je za "uzimanje" potrebne energije grijanja iz vode potrebno uložiti 3-4 puta manje energije za pokretanje dizalice topline kad ona crpi toplinu iz vode, nego iz zraka).

EDIT:
Da ne bude zabune, Agronomski faks u Osijeku nisam ja radio, niti projektirao, nego kolege projektanti koje poznajem.

A kakova je fasada te obiteljske kuće, ili i te na fakultetu?

Ovo na agronomskom je vjerojatno riječ o geotermalnom sustavu.
Po meni odlična stvar, samo je početno ulaganje veliko ali za takve objekte sigurno isplativa investicija i to na kratke staze.

Hammer kaže:


Na kući je stiropor 8 cm, ako se dobro sjećam. Fakultet ima fasadnu izolaciju svakako, i to značajnu, ali sigurno nije stiropor, radi zaštite od požara. Vjerojatno mineralna vuna.

JOHN kaže:


"Geotermalni" bi značilo da postoji prirodni izvor vruće vode, kao u geotermalnoj elektrani (u izgradnji) "Velika" kod Bjelovara. Ali pretpostavljam da nisi mislio na to, nego na ono što često ljudi zovu "geotermalna bušotina", a gdje se zapravo dizalicom topline crpi toplina iz čvrstog tla na velikoj dubini? U svakom slučaju, u Osijeku se ne radi o tome. To tamo ne bi ni funkcioniralo jer je glavni problem takvog rješenja što nema prirodnog nadomiještanja iscrpljene topline, nego je potrebno održati godišnji energetski balans - dakle, koliko topline iscrpiš zimi, toliko moraš vratiti ljeti, da bi iduće zime imao opet što crpiti.

Kako fakultet ljeti ne radi, odnosno radi puno manje nego zimi, to ne bi valjalo... U Osijeku se koristi obična bunarska voda (dakle, ispod same građevine, na nekoj dubini, ne znam kojoj, ima podzemni bazen vode, ne znam koliko velik). Voda se crpi iz bunara, iz nje se uzima toplina i onda se ispušta natrag, u upojni zdenac dovoljno daleko od mjesta uzimanja. Ne može jednostavnije.

Mislio sam na geotermalni sustav(grijanje/hlađenje) za koji nije nužno imati izvor vruće vode ili bilo kakve podzemne vode,kako ti kažeš bunarske vode. Stručnije bi bilo podzemne vode.To može biti po principu bušotina sa sondama(izmjenjivačima topline) ispunjene nekim medijom te na koncu povezano s dizalicom topline.

Za manje ustanove i obiteljske kuće znaju se koristit i horizontalne petlje, koje se polažu do nekih max 2m dubine od razine postojećeg terena.

Neznam zašto povezuješ geotermalno sa isključivo izvorom vruće vode?
Sam pojam geo(zemlja) thermal(toplina) govori sve.

Da bi toplinska pumpa funkcionirala, moraju postojati (ako govorimo o životnom prostoru) dva odvojena prostora različite temperature. Što je razlika temperatura veća, veća je korist. Zato frižider ne može rashladiti kuhinju ako otvorimo vrata (naprijed hladi, otraga grije).

Riba kaže:

Pa nije mi promaklo, spomenuo sam to i u tekstu - zar ne?
Čuo sam da je to praktički ista stvar...
Samo su kondenzatori na novijim pokriveni nekim crnim materijalom koji je nasličniji nekakvoj imitaciji meke plastike debele par milimetara.
Nije više onako da je isložena hrpa malih cijevi kao na modelima prije desetak godina.
Mislim, frižider je Gorenje ovi noviji tipovi visoki 185 cm, sa dubokim dolje, a hladnjakom gore smještenim.
Ništa turbo hyper fancy. Je dobar model, ali ima i boljih. Potrošnja mu je A+.
2014. je stajao malo manje od 5000 kn, sada stoji 3500 kn.
Inače, jeste li primjetili na perilicama rublja novim da su sve u ponudi, koštale 1500 kn ili 5000 kn i od bilo kojeg ponuđača - modeli A+++?
Ne znam zašto je baš kod perilica rublja ta potrošnja toliko bitna da nude samo te "najštedljivije" modele.
Ja još imam Gorenje iz 95 i radi ko beba
I frišketa je Gorenje...

Šta god ali silnim plusevima uskoro dolazi kraj. Uskoro se napušta takav model označavanja. Neki dan sam kupio novu perilicu rublja sa 5+2 godina jamstva(+2 god od H Norman). Moram priznat da sam obišao mnoge dućane, pa nema baš perilica A+++ za 1500kn. Mora da ti se od tog plusakanja u oznakama nešto pričinilo.

JOHN kaže:


Toplina. "Toplota" je termin koji se koristi u srpskoj literaturi. Iako, ne pitaj me zašto. Jer se inače ne kaže npr. "dobrina", nego "dobrota" niti "lijepina", nego "ljepota". Ali eto...

Ne znam ni ja. Kondicioniranje, odnosno indoktrinacija. Prije 20+ godina sam radio u HEP-u, u proizvodnji. Pojam "geotermalna" se odnosio isključivo na nešto vezano uz prirodni izvor vruće vode ili pare. Ali znam da nije to isključivo - to.

Međutim, ljudi kod nas guraju te bušotine posvuda, ko mutavi. Ako na nekom užem području nema jasno dokazane geotermalne aktivnosti onda tlo na toj dubini nema što zagrijati, osim te iste dizalice topline u ljetnom režimu.

A ove površinske sam isto vidio u posvemašnjem debaklu. Ljudima su ukopali izmjenjivač topline na nekih 60-70 cm, tako nešto, plošno, ispod skoro cijelog dvorišta. Prve zime su ohladili površinski sloj zemlje na -35ºC. Proizveli su umjetni permafrost.
Naravno, travu i sve ostale biljke su efikasno pobili, kao i sve bube, gliste, hrčke, krtice... Dvorište im je idućeg proljeća izgledalo isto kao da je betonirano, samo smeđe.

JOHN kaže:

Što ti mene napadaš za pluseve?
Zar mi je zabranjeno dati nekom plus?
Ili se ljutiš što meni netko da plus?
Evo ti link - OPROSTI - fulao sam za 300 kn. ZAISTA OPROSTI... VIŠE NIKADA NEĆU...
www.elipso.hr/bijela-tehnika/perilice-rublja/

Nemoj me navlačit s tom toplotom. Ionako sam se ispravio.
Uglavnom postoje propisane dubine za horizontalne petlje i mislim da se minimalne kreću oko 1.3 m na razmacima oko 1 m. Mi smo radili geotehničke istražne radove za dvije ili tri manje osnovne škole i projektom su bile predviđene horiz petlje. Ako se ne varam, ugrubo koliko kvadrata za grijanje/hlađenje, toliko kvadrata x2 tih petlji u dvorištu.

Ne da mi se svađat ovdje, bio je toga i previše na političkom postu, ali napadanje na sebe neću dopustiti za šta - što sam dao plus Smayii jer mi čovjek lijepo nešto objasnio i neki dan isto više se ni ne sjećam kome. Pa šta? U čemu je problem?
JOHN - oprosti - zabrijao sam da mi pluseve OSOBA nabijaš na nos. SORRY. Ne, evo pogledaj link. U znak isprike stavio sam tebi jedan plus. I šta je najbolje, izgleda da si u pravu - to su dva plusa, a ne tri. Stvarno mi se od silnih pluskanja pričinilo...
Nemoj se ljutit, pliz.

Kloba kaže:


Jbg ti, pa to su A++.
No, uglavnom sad su u điru neke inverter perilice. Ja pitam što bi to točno značilo kod njih , a oni meni svi od reda.....motor bez četkica. . Razlika u cijeni, samo 1000kn. Odlikuje se tišim radom, trajnijim motorom, a kad gledam decibele u centrifugi stvara veću buku. To mi nisu znali objasnit.
Uglavnom pojam inverter i motor bez četkica mi nije išlo jedno s drugim. Kupio sam perilicu Electrolux koja u startu zasvijetli ko Voyager, pere tiho i učinkovito.

A kako to da znaš da takvim oznakama dolazi kraj? I kakve nam dolaze, ako znaš?
Mislim, kada razmisliš - ovako su s plusevima mogli ići u beskonačno - pa ima logike definitivno...
Ispričao sam ti se odmah u drugom postu i za to - u pravu si.
A razlika je - i ja sam se raspitivao - u tom nekom djelu motora koji je kod jeftinijih od materijala koji skuplja kamenac, a kod skupljih se taj dio motora trese (vibrira) pa "kao" ne može skupiti na sebi kamenac.
Što je, ako živiš u Zagrebu (Splićane baš briga - njima je voda što se toga tiče super) jako bitno.
Mi ovdje moramo stavjat filtere pipa u ocat svakih dva tjedna...
Za vas Riječane zaista ne znam kakva vam je voda Ali pretpostavljam kvalitetnija nego zagrebačka.
Nama je glavni izvor odmah do Jakuševca

Kloba kaže:


Ma sve pet. Prvo, onak, čitam tvoj post i neznam kak da si ga protumačim, ali si mi sad riješio dilemu.
Naravno da sam pričao o plusevima veš mašina.
Žena me ubila u pojam sa starom i novom perilicom, sve do jedne s gornjim punjenjem sam morao proći i odabrati optimalnu i to onu koja se neće kvarit jer bi mi u protivnom krv pila ko i za prošlu. I znate li da grijač spada pod potrošni materijal koji nije pokriveni tvorničkim jamstvom!!!!! Vrijedi za sve proizvođače.

E vidiš, a mislim da možda baš o grijaču i radi!!!
Pa koji su to lopine - to nije istina
A ovi silni tekstovi - da se svi novi strojevi (bijela tehnika pogotovo) ubijaju čim im istekne garantni rok?
Moj je novi frižider od početka bio glasan u PM, sada smo se već navikli.
Ali ima dana kada se zapitam "a šta ako ne bi trebao BITI tako glasan. Šta ako glupan čekam da mi garancija istekne, a to se unutra nešto rauba i rauba?"

Kloba kaže:

Navodno prema europskoj uredbi koja je u izradi ili je več izrađena, do najkasnije 2019 ako se ne varam. Nove oznake su A do G bez ikakvih plusakanja.
Ma ovo sa grijačem je žestoko preseravanje i prevara. Uglavnom je bilo riječ da jamstvom nije pokriven potrošni materijal jer sam inzistirao na ponudi bilo koje perilice s minimalno 5g jamstva bez sitnih slova i zvjezdica. Znači full jamstvo, naravno u to ne ubrajam mehaničko oštećenje. Kažu jamstvom je pokriveno sve osim potrošnog materijala. Ja pitam što je to potrošni materijal....neke brtvice, šarafi, crijeva i sl. Oni vele, grijač! Rekoh, pobogu pa to je jedan od osnovnih sastavnih djelova perilice a da ima svoju funkciju. Argument je bio, da proizvođač nemože znati koliko ja dnevno koristim perilicu, a i da kamenac može odigrat problem kod grijača. Ja rekoh, pa koristim perilicu dva-tri puta tjedno i šta ako nema kamenca na grijaču, šta ću opet morat platit popravak. Vele da je tko. Pitam ja, koliko dođe grijač za ovu ovu i ovu mašinu. Vele, da neznaju točno i ispod pulta vadi papir sa nekih uobičajenim troškovima zamjene grijača prema nekoj EU normi. 89eura.
Rekoh, stvarno šaka jada.

Pa to je bolje.
A jesmo li već uveli ono označavanje energetske efikasnosti na kućama. Kao negdje na fasadama ili na papirima kuće, nije mi to baš bilo jasno, bi trebalo biti jasno označeno (na novogradnjama, ali to se izglasalo oko našeg ulaska u Uniju - mislim). To bi građevinci trebali znati. Ova kuća koju je Smayoo opisivao da je sudjelovao u gradnji je valjda među tim najefikasnijim.