26.05.2018 | 04:31
Žabac, Smayoo sigurno ne treba odvjetnika ali i sam si shvatio da se čovjek našalio i to je to, ali ovaj ozbiljan dio priče je po meni zaista tragikomičan. Kada čak i žena koja se profesionalno bavi hrvatskim jezikom kaže da imamo
nekoliko pravopisa (što nisam imao pojma - pa koja država ima NEKOLIKO pravopisa?!) i da idu u
čudnom smjeru (Isidora se, istina, nije izričito tako izrazila, ali jasno je dala do znanja svoje mišljenje o temi) pa riječi završavaju s čudnovatim dodacima (ovdje sam valjda trebao napisati t;namjerno nisam) poput "j" u riječi "pogreška" da dobijemo "pogrješka".
Ima jedan vic u filmu "ZG 80" s Bitorajcem, o navijačima Dinama koji sredinom 80-ih putuju u Beograd na utakmicu Zvezda-Dinamo sa scenom gdje Delije okruže jednog BBB-a i počnu ga podjebavati da gdje sjedi: "na sjeveru ili zjapadu?"
Kao, oni sever govore bez "j", pa zato.
Meni sve ovo zaista počinje ličiti na takve provale poput "zjapad".
Pitanje je, koji je cilj svega toga? Po meni, koji APSOLUTNO NISAM stručan za ovu tematiku, te mogu ponuditi tek mišljenje, držim da je svrha da se što je moguće više odvojimo od nekadašnjeg hrvatsko-srpskog jezika, kako bi u budućnosti zaista imali dva različita jezika kao što su danas primjerice hrvatski i ruski.
No, ima i ljudi koji su (vjerojatno) struka i drže da se radi o čistoj evoluciji jezika.
Toj tezi u prilog - na internetu sam naišao na
knjigu Mate Kapovića "Čiji je jezik", koja na 14. stranici ima zanimljiv pasus (nisam je pročitao cijelu, ali taj mali dio koji jesam slaže se sa tobom, Žabac) naslovljen "Nije jezik jabuka da se kvari".
Piše sljedeće:
"Popularno je mišljenje da se jezik kvari, da se prije ljepše i točnije govorilo, da mlade generacije više ne znaju govoriti, da iskrivljuju jezik i da jezik više nije što je nekad bio. Dok takve izjave ne trebaju nužno čuditi dolaze li od nestručnjakâ, zabrinjavajuće je kada se čuju od lingvistâ koji bi se jezikom trebali znanstveno baviti. Takav je stav o kvarenju jezika često povezan s purističkim ili sličnim stavovima – primjerice ako se kritizira to što danas, za razliku od prije, u jeziku ima puno više posuđenica, npr. engleskih. Jasno, popularne se teorije o kvarenju i propadanju jezika nikako ne mogu u potpunosti otpisati na utjecaj purizma i jezične standardizacije. One su u velikoj mjeri povezane s uobičajenim stavovima o tome da je prije sve bilo bolje, da su se mladi dizali starijima u tramvaju, da je hrana bila ukusnija, nogomet bolji i sl. Rjeđe se javlja suprotan stav da se jezik razvija i da je svaki sljedeći stupanj jezičnoga razvoja bolji od prethodnoga."
Možda treba naglasiti da je knjiga objavljena 2010. godine, znači kada jezik još nije evoluirao (kako autor kaže) do ovoga stupnja...