Djuro genijalac kaže:

Ovo je zanimljivo. Moram priznati da nisam pojma imao o tome.

Sada me ovo počelo zanimati, pa sam išao vidjeti koliko uopće ima vozila na planetu danas. Ukucao sam pitanje na engleskom, dobio ovu stranicu kao prvi link.
Za 2020. čvrste podatke nemaju. Autor kaže da se 2016. na svijetu vozilo 1,32 milijarde automobila, kamiona i autobusa, prema procjeni tvrtke WardsAuto. Pa kasnije dodaje da se brojka svakih dva desetljeća udvostručuje, i da bi po toj računici 2036. ma svijetu bilo 2.8 milijardi vozila.
Ispada zaista ogroman broj automobila, kamiona i autobusa koji će ili ostati isti pa voziti na sintetsko gorivo, ili postati stvar prošlosti što mi se gledajući ove brojke ne čini baš realnim ciljem.

Kako već predviđamo budućnost, mogući pravac razvoja bi mogla biti modularna električna vozila. Mislim da je do sada već bilo nekih pokušaja, ali EV platforma bi mogla pojednostaviti proces.
Prednost modularne platforme je da kupiš osnovu i onda po potrebi iznajmljuješ ili kupuješ dodatke (dodatne karoserijske panele), nešto ovakvo:

Ja u tome vidim samo probleme, pogotovo ako ih bude radio neki drugi Musk. Danas recimo proizvođači automobila nisu u stanju napraviti hard top kako spada, a kamoli modularna vozila.

Realno, većina stavri koja je modularna kako se na početku kupi, tako ostane do kraja.

Kloba kaže:


Evo, FIA danas objavila... Krenulo je za početak s biootpadom.

www.bbc.com/sport/formula1/55352108

Djuro, pls odgovori na moje pitanje.

Ako misliš na postotak ljudi koji moraju u jednom danu odvesti 800-1000 km barem jednom tjedno, u mojem krugu poznanika ih je neproporcionalno puno (cca 35 posto) pa onda to nisam spominjal, jer to nije reprezentativan uzorak, ali oni itekako postoje.
Usudio bih se pretpostaviti da je u Njemačkoj jako puno ljudi koji dnevno rade preko 100 km u jednom smjeru do posla, što je uz njihovu mrežu autocesta i kulturu vožnje visokim brzinama unutar sat vremena vožnje u jednom smjeru čemu sad EV još uvijek nisu dorasla.

Kada smo kod modularnih vozila, kako se još nitko nije dosjetio prikolica s baterijama? Da, ok, to bi se vjerojatno lako kralo, ali vjerojatno se i tome može doskočiti nekakvim GPS nadzorom i kodiranim korištenjem, nekakvim super bravama kojima se vežu na vozila itd...

Npr. kada ideš na duži put samo unajmiš na punionici prikolicu za tisuću-dvije km, spojiš i voziš. I ne moraš čekati punjenje jer su već pune. Kasnije je ostaviš na drugoj punionici, nešto kao rent-a-car koncept.

Naravno da dodatna težina povećava potrošnju, ali mislm da je računica još uvijek smislena.

Neka EV nisu, a neka jesu dorasla. Ne navlači argumente ukrivo. I ne skreći.
Rekao si (ti si rekao, ne ja): 800-1000 km u jednom danu.
U mom krugu ljudi - takvih koji na put od 800 km idu autom (ne kombijem, ne kamionom, ne autobusom, nego svojim autom) ima - nula.

Ja sam takav put autom odradio, evo ovako:
- ljetovanje 2017. išli smo na Korčulu preko Pelješca, nije ni blizu 800, ali eto.
- 2016. do Münchena i natrag (nije 800 km ali neka ti bude - dakle, dvaput te godine)
- 2015. do Badena (CH) i natrag (dakle, dvaput te godine)
- 2014. do Lyona i natrag (dakle, dvaput te godine)
- 2012. na putu do polarnog kruga smo u jednom od tih dana odvezli 800 i sitno km, kamperom, ali neka bude...
- 2012. do Frankfurta i natrag (dakle, dvaput te godine)

I povrh toga je bilo u zadnjih 10 godina još nekih sveukupno 10x do Mostara, Sarajeva, Osijeka, Beograda, što su ture od max 500 km (dakle, nije 800).

Sve u svemu, ja, koji putujem daleko iznad prosjeka, odradio sam takav put 4x u zadnjih 10 godina, a NULA puta u zadnje 4 godine, i recimo da sam još 12x u 10 godina odradio put koji je nije toliko dug, ali jest dosta dug (pa ajde, neka), od čega u zadnje 3 godine opet - nijedan.

Znam još dvojicu kolega koji idu na tako duga putovanja autom, ali 800 km u jednom danu u zadnjih 5 godina - nikog.

Zašto? Standard nam (ipak) raste, a godine idu. Avioni su u prosjeku puno jeftiniji, živci tanji, i tako...

Ali ne samo naše godište. Mi smo kao studenti putovali vlakom jer je bilo jeftino. Danas studenti također puno više putuju avionom.

Sve u svemu, moja informirana procjena je - da pričamo o max. 1 (JEDAN) % populacije koja osobnim vozilom ide na put od 800 km u jednom danu. A onih koji takvo što rade češće od jednom godišnje - vjerojatno ne više od 0,1 (NULA ZAREZ JEDAN) %.

Ma brus, švabe putuju masovno s autom.

Ajde daj, više prestani. Ako nemaš ništa pametno za napisati, otkači se.
Jamačno si pročitao, ali se praviš blesav. Pišemo o ljudima koji putuju 800 KM U JEDNOM DANU, OSOBNIM VOZILOM

Smayoo, išao si i do Skoplja (ne u jednom danu i putovali ste kamperom), pa ne znam kolike si dnevne dionice radio.
Vjerojatno manje od 800 km u komadu, pa to zato nisi naveo. Mislim - to je ta udaljenost.
Ali sjećam se onih slika, pa sam spomenuo.

Smayoo, kako rekoh, u mojem krugu ljudi, jer se bavim tim specifičnim poslom je to puno više. Odeš u Split k jednom dileru (serviseru, ne dileru droge) pa drugom i isti se dan vraćaš natrag doma. To je cca 800 km.
Svjestan sam da to nije generalna populacijska potreba, ali postoji. I s jednim autom nas nerijetko ode tri ili četiri. S avionom bi to bile 3 ili četiri karte.
Uopće ne negiram da je EV pogodan za grad i donekle i oko njega, ali evo, ovo su specifične potrebe kojima EV ne udovoljava. I spomenuh na čemu se radi kako bi se klasična ICE vozila učinila CO2 neutralnim. To je sve.
U tvoja putovanja ne ulazim, ali znao sam voziti autom do Pariza (cca 1400 km) bez stajanja, osim tankanja i promjene vozača. Ženeva je na cca 1000 km, to se isto odrađivalo u komadu bez problema. S EV vozilom bi takav put trajao dva dana.

Davor je spomenuo prikolicu s baterijama. Nije to tako jednostavno. Baterije se aktivno temperiraju (hlade ili griju, ovisno o potrebi) rashladnim sredstvom. Ako spojiš prikolicu, onda bi trebao spajati i rashladni krug, pa ga odzračivati svaki put itd.... Ponavljam, nije u pitanju samo hlađenje, jer to bi se još i moglo riješiti nekim orebrenjima, ali ostaje ti problem grijanja. I jasno, kilaža cijele priče.

Iskreno, mislim da je veći potencijal za kamionski/donekle autobusni promet u kojem bi kamioni/busevi imali baterije za nekih 200-njak km i neku trolu (oduzimalo napona) na krovu kao tramvaj/električna lokomotiva. Jasno, za kamion bi trebala dva, jer ima gume, a ne čelične kotače koji voze po čeličnoj pruzi, ali da se takva mreža razapne iznad desne trake autoceste kamion može na tu struju voziti, a za eventualna skretanja i završnu dionicu do istovara ima baterije. Jasno da u kamionu 600-700 kila baterija nije takav problem kao u autu zbog općih gabarita transportera. Da ne spominjem da je na taj način i ušteda u emisiji CO2 značajno porasla, jer kamioni (tegljači) troše 30 i više litara na 100 km.

Nego, Smayoo, može li se nekako provjeriti stanica za punjenje? Dosad smo mi imali tri kvara koja su se dogodila na istoj punionici, kod Macole. Na jednom autu je pregorio glavni osigurač visokonaponskog pogonskog sustava, na drugom jedan modul baterije, a na trećem relejni sklop koji regulira punjenje. Sve izgorilo, sumnjamo da punionica ima neke čudne peakove napona koji onda spale sve.
Svi kod Macole, to je ono što baš budi sumnju...

Kada smo kod dugih relacija, vjerujem da ste čuli za potopljeni tunel/autocestu koju Norveška planira završiti do 2050. te omogućiti da se automobilima prolazi ispod mora od jednog do drugog fjorda i tako 1100 km od Kristiansanda na krajnjem jugu do Trondheima na krajnjem sjeveru rute.
Ako to uspiju, biti će prvi na svijetu koji će napraviti autocestu koja će imati i potopljene tunele i mostove.
Projekt vrijedan 47 milijardi eurića.

Norvežani i inače imaju takvih projekata, pod zajedničkim nazivom “hm... gle tih parsto milijuna viška, kamo da to potrošimo?”

Djuro, može se ispitati, naravno, ali takvo ispitivanje treba platiti. Čija je punionica? Jeste li prijavili vlasniku?

A nismo. Sve pokriva jamstvo pa je zasad stav BMK koji prevladava. Ali složit ćeš se da je malo čudno, kaj ne? Dvije različite kone i jedan ioniq. To su ujedno i jedina tri kvara koja smo dosad imali na električnim vozilima ovog karaktera da je zahvaćen visokonaponski pogonski sustav...

I ne znam čija je punionica.

@Djuro, kad Vam ovo dolazi u salon?

Nikad, kak stvari stoje. 92 grama su ti odvratan uteg, ako na kraju godine nisi ispod toga ili točno na 92 g flotnog prosjeka emisije CO2, plaćaš gadne penale. Sonata nije ni u planovima imala predviđen dizel pa je to dodatni no-no za naše tržište: ko bu kupil limuzinu s benzinskim motorom? Bilo je upita o tvorničkoj plinskoj instalaciji, ali kolko znam, to nije zaživjelo.
EU je ubila sve jake aute. Tko misli nekaj takvo kupiti, nek kupuje rabljene dok su još na hrpi, novo ti to više niko ne bu prodaval....

Ne znam sad gdje je granica, ali meni je to ok. Sjećam se npr Audija A8 4.2. To ne služi ničem nego preseravanju. Isto kao i ovaj tu lokalni “poduzetnik” koji je otvarao firmu u Kuvajtu da bi si kupio Hummera.

Zašto bi kupovina bilo kojeg auta i bilo koje motorizacije bila preseravanje? Meni je recimo A8 unazad 10-15 godina jedan od ljepših auta. A kada bi izdvajao veliku količinu novaca za auto, onda bogami ne bi štedio ni najmanje na motoru.
To ti je usporedba na razini, zašto kupuješ auto preko 200 000 kn, kada ih ima za 150 000 kn, zašto doplatiti električno pomicanje sjedala kada ima ručno, zašto kupiti 4.2 kada ima 3.0, zašto kupiti 3.0 kada ima 1.0 .....itd.

Nego, nešto me kopkaju ovi hibridi. Kako je kombinirana snaga dostupna u vožnji? Kako se baterija puni u vožnji(ne mislim na regenerativno kočenje)?

Postoji razumna tehnička granica. Inženjer si, nemoj mi reći da ne razumiješ. Kamioni od 3,5t imaju motore manje od 4200 cm3. Čemu služi to na osobnom autu, nego preseravanju? Baš ničem drugom. Ne postoje uvjeti u prometu u kojima ti takav motor omogućava išta više ili bolje od nekog od 2500 cm3. Prije 40-50 godin je još bilo priče o manjoj kompresiji i većoj trajnosti, danas je to besmislica jer se sve raspadne prije nego motor. Dakle, kupiti auto s takvim motorom rade oni koji žele poslati poruku "vidi, 'bolji' sam od tebe jer sam kupio nešto što ti ne možeš".

Što se tiče hibrida, to ovisi o tome kako je izveden. Ono što sam ja gledao (japanci, uglavnom, jer EU i USA proizvođači ni danas ne znaju to napraviti kako treba, rade samo usr... copy-paste kuruze), nema nijednog hibrida koji bateriju puni benzinskim agregatom (to bi bilo potpuna glupost i pišanje na elementarni smisao cijele promjene koncepta), dakle baterija se u vožnji puni elektrodinamičkim kočenjem (i to ne radi bogzna kako, ako vozač ne promijeni naviku vožnje i koristi adaptivni tempomat u gradskoj vožnji).

Inače, razlika je između npr. Toyotinih i Hondinih hibrida, i to velika. Toyota ima sistem da uvijek kreće na struju, nema anlaser, nego se benzinski motor pali (bilo u automatskom režimu, kad pređeš 50 km/h, ili "ručno" kad ti poželiš) "on the fly", jer se vrti cijelo vrijeme, ali su ventili svi otvoreni i svijećice ne rade. I onda, kad treba startati, elektronika "uhvati" fazu i krene raditi s ventilima i svijećicama. Osjećaj je vrlo "smooth", a plug-in hibrid, ako ga tako ručno postaviš, može voziti samo na struju, ako su ti relacije vrlo kratke i puniš ga na utičnici ili punjaču kad parkiraš.

Honda, barem ono što sam ja vidio, ima sasvim drugačiji pristup. Benzinski motor radi uvijek, a elektromotor preuzima opterećenje u područjima rada gdje je benzinski motor suboptimalan. To je u paketu s CVT prijenosom i isto jako dobro radi, ali na sasvim drugačiji način. Ono što je dodatni efekt toga jest - da auto ima sjajno "međuubrzanje" - ono koje ti zapravo na cesti treba - npr. od 50 do 80 ili 100, kad pretičeš.

Toyotini hibridi imaju fantastično male potrošnje u gradskoj vožnji, a na otvorenoj cesti troše malo više od običnih benzinaca (jasno, jer preko cca 80 vuče samo benzinac, a auto je dodatno opterećen masom baterija i elektromotora).
Hondini nemaju neke dramatično bolje potrošnje po gradu, ali fantastično manje troše na otvorenoj cesti.

To su moja iskustva i iskustva ljudi koji voze te hibride već više godina.

smayoo kaže:


Cadillac Escalade ako mislimo na istog covjeka.

Vjerojatno ne mislimo na istog, jer je ovo definitivno bio Hummer. Drečavo žute boje, s kuwaitskom registracijom, po Viškovu, u svakodnevnoj borbi mimoilaženja s autobusima Autotroleja...

Pa ako netko želi preko 300KS, mislim da to onda kao ni sada nije realno izvlačit iz 1000cm3. Mislim izvedivo je, do prvih problema. Ako postavljamo granice ovisno o projektnoj brzini, smayoo tvoja kupovina Subarua nije približno u skladu s bilo kakvom računskom logikom. Za tvoje potrebe, a da se pridržavaš propisa, ne treba ti ništa više od 50-ak KS.
Razumno je samo imati onoliko koliko je dovoljno da zadovoljiš propise.

Ako sam dobro shvatio onda je marketinški trik (laž) da auto ima kombiniranu snagu od 222ks(175+47) jer nakon 80km/h ja nemam na raspolaganju 222 nego 175KS

smayoo kaže:


Vrlo vjerojatno da je imao i jednog i drugog u svojoj karijeri, ne znam bas koliko ima ljudi s Viskova koji su otvarali biznise po Kuvajtu...nije da cini neku razliku, i jedno i drugo spada u istu...'kategoriju' vozila.

JOHN kaže:


Evo mi imamo automobil od 300 KS i to ne treba nikome.

Jedini scemarij gdje vidim potencijalnu korist od toga je da mi moze spasiti glavu ako se treba brzo izvuci iz nezgodne situacije. Srecom, takvih ovdje ne nedostaje.

JOHN kaže:


Ovo ti je sada usporedba koja ne služi diskusiji, nego samo da nagaziš ad hominem. Guštaš u tome. Ne brini, meni je to OK, na taj način puno više govoriš o sebi, nego o meni.

smayoo kaže:


Nije istina. Postoje i takva rješenja. Tzv. range extenderi. Motor radi u stacionarnom režimu (kao brodski) čime ga se može optimirati na tu jednu brzinu vrtnje i nema potrebe za varijabilnim razvodima ventila i slično. Motor postaje izuzetno jednostavan i može biti jako efikasan i čist. Dapače, Audi tjera ideju do ekstrema razmatranjem wankela za istu ulogu, jer je on izuzetno malih dimenzija.
Tehnički su to zapravo električna vozila, jer ne postoji mehanička veza između ICE i kotača.

Nego, evo malo veselja i vedrine...