Nema dugo sam isto napisao Robertu84. U ovom trenutku, prvenstveno radi (ne)dostupnosti punjača i stambenih okolnosti, elektromobil nekom može odgovarati dosta dobro, a većini - ne može. Jer moraju svaku večer misliti gdje će ga ostaviti da se puni, pa onda kući ići taksijem ili kako već. Pa netko tko često radi više od 400 km u jednom danu mora planirati put tako da računa gdje može stati i dopuniti bateriju, pa su trenutno takva mjesta s jednim-dva punjača, pa se događa ponekad da dođe po planu na takvo mjesto, ali tamo je netko već spojen na punjač, itd.

A nekom (meni) bi odgovaralo za >90% (i više) dana u godini jer imam kuću i garažu u kojoj mogu montirati punjač, i to veće snage (11 kW) pa puniti kad god dođem doma, a, naravno, po noći kad je jeftinije - najčešće. Po trenutnoj cijeni električne energije na kućnom priključku, računao sam za Teslu, uz konzervativnih 400 km dovoza, na 11 kW punjenje "do čepa" traje cca 6,5h. To je, dakle, utrošenih 71,5 kWh. Neka je to po skupljoj tarifi (dakle usred dana), to je 71,5*(0,4655+0,105+0,03+0,35)*1,13=71,5*1,07=76,51 Kn.

Recimo da je (od oka, ali vjerojatno sam pretjerao) električni BMW duplo neefikasniji od Tesle (jer su bahati i prave se pametni pa forsiraju neka svoja zastarjela rješenja mehanike i ovjesa) pa neka bude 150 kn za 400 km. Onda, recimo da nemaš svoj kućni priključak pa puniš po komercijalnoj cijeni na punjaču ELEN-a ili koga god i neka to opet bude duplo, dakle 300 kn za 400 km. To je onda 75 kn/100 km. Za 75 kn trenutno kupiš 75/11,3=6,63 l diesela.

Dakle, worst case scenario (a tu govorimo o osobi kojoj elektromobil NE ODGOVARA) je da si tu negdje u smislu troška pogonske energije. U matematici koju sam ja za sebe radio, trošak je 4x manji, odnosno 18,75 kn/100 km

Hvala Smayoo...

žena kad je mijenjala auto gledali smo "povišene monovolumene"/terence koji to nisu i zbog njenih specifičnosti bilo je nužno da vozilo bude automatik.

Da se radi još uvijek Corolla Verso to bi bio prvi izbor, no kako to nije slučaj a auto je djelomice financiran obročno, glupo je bilo kupovat sasvim novi. Automatici su svi ili iznimno bijesni s motorima koji u gradskoj vožnji (koje ona ima 99%) piju nenormalne količine goriva ili s toliko njoj nepotrebne opreme da je cijena bljak. Swift je bio premali, S-Cross isto tako kad smo sjeli u njega bože di je prostor za vozača i suvozača za sjedit bez da skupljaš ramena?

Nakraju kupili čađavu B klasu par godina staru koja udovoljava kriterijima i ima sve potrebno+više od tog i troši normalnih i njoj prihvatljivih 6,63L diesela na 100 za cijenu novog Dustera.

Meni jasno da bi tebi Tesla bila super ako radiš terene s velikom kilometražom u komadu i uglavnom staješ ili auto stoji dok si na nekom radilištu. No za svakodnevnu gradsku vožnju i dalje je po meni hibrid puno bolji izbor od čistog EV.

Firmi nude u najam EV i imamo i punionicu koja je uvijek prazna na jednom od objekata... pa matematika kaže da se ne isplati iako bi onaj tko vozilo koristi svakodnevno dolazio na objekt i punio za 0.

Može ta matematika da je malo prokomentiramo? Nema mi baš logike...

Moj režim korištenja je pretežno suburbana vožnja i otvorena cesta, 95% putovanja je ispod 350 km/dan, a 80% ih je ispod 200 km/dan. Da imam čistu gradsku vožnju, tek bi tada elektromobil bio bolji izbor od hibrida.Hibrid je pušiona, najviše radi troškova održavanja koji su ogromni.

Na koju matematiku misliš... ženinu ili ovu od firme mi?

ovu od firme

Najam EV je 3x skuplji od klasičnog, dnevno vozilo radi minimum 300 km, punionica je na Sljemenu, a relacija je 24/7/365 trokut Remetinec rotor - Ikea - Sljeme. Zima je problem i ogromne razlike u temperaturi za realan domet.

To opet ne može biti cijela matematika. 3x skuplji najam ne znači ništa ako ne znamo koliko je to u kunama. Recimo da za 250 km dnevno sigurno možeš svako jutro napuniti besplatno na Sljemenu, a do 150 km dnevno (recimo da je u prosjeku 75) puniš (dopunjavaš) po komercijalnoj cijeni punjenja na nekom od punjača u gradu.

Elem, ako je netko napravio matematiku (a ne procijenio prst puta oko jer ga boli mozak pa ne može računati, ili se, kako bi rekao pokojni Đole, boji da ne dobije rak od razmišljanja ), onda za tu matematiku treba znati:

- pošto je najam običnog auta i koliko taj auto troši u gradskoj vožnji
- pošto je najam električnog auta, koliki mu je realni dovoz (procjena je: deklarirani -30%) i kapacitet baterije

I onda se može reći "matematika nam kaže da se ne isplati imati električni auto, čak ni uz besplatnu punionicu", što za 300 km * 365 dana u godini SIGURNO nije istina.

Daddo kaže:


Ako je vjerovati Automarketu, Šebalju i Novaku, trošak korištenja tri vrste pogona na primjeru Kone.

smayoo kaže:


Lokacija treba 2 vozila. Ostatak ti bacim na PM. Pričamo o razlici u 400kn+PDV po danu najma. A za 400 kn se vozilo s motorom s unutarnjim izgaranjem vozi cijeli dan i pol i amortizira.

Ako ćeš detaljnu računicu, bacim ti na PM kad opet povučem podatke iz zadnje ponude (ionako moram na posao iako sam na godišnjem)

Ako voziš vozilo SVAKI DAN U GODINI minimalno 300 km, tada ti je samo cijena goriva, recimo (nisi rekao potrošnju pa pretpostavljam) u gradskoj vožnji 8l/100. To je 24 litre dnevno MINIMALNO (tako si ti rekao). Dakle, samo za gorivo, po trenutnim cijenama, MINIMALNO 250-280 kn dnevno. Na dan i pol, to je, kako si ti napisao tih 400 kn, ali - gdje je održavanje? Želiš reći da ćađarušu ne treba servisirati u režimu u kojem radi MINIMALNO 300 km GRADSKE vožnje dnevno? To je, za normalan auto, redovni servis BAREM svakih 50 dana. Pod pretpostavkom da se nikad ništa ne pokvari.

Vozilo je u najmu. Trošak servisa nemaš ti nego onaj od kog si ga unajmio. Ti u slučaju kvara u roku odmah imaš zamjensko vozilo. Plaćaš samo najam i gorivo. Čak i AO je na vlasnika vozila, ne na tebe. Što će reći, gorivo i tekućina za stakla. PDV "ne platiš". Pričamo o vozilima klase 208/308 odnosno Opel pandana ili VauVau dostavna ili osobna klasu ispod za iste novce.

Je, oprosti. Napisao si "najam", ali ja sam pročitao "leasing". Moja greška. U tom slučaju, slažem se, fkt nema matematike.

Poznanik ina e-up! od VW.
Ima 36,8kWh batriju koja se ne prazni do kraja (32.3kWh) i s njime može napraviti (tako kaže) oko 250kn (proizvođač veli 205km).
Na punionici 1kWh košta 2,5kn a ako se ostane nekon punjenja, plača se "parkiranje"
Puni auto košta 92kn, što je 36,8 kn na 100km (po njegovome) ili je to 3,2l/100 nafte.
Da li postoji kakav mali dizelaš koji troši toliko na 100km?
Našao sam . Renault Clio (dizel, 90 KS) 3,6l/100 a razlika u cijeni je skoro 5000€.

EDIT:
Da je razlika 1€ na 100km, za 5000€ dizelaš napravi 500.000km - neisplativo!

A koliko servisa platiš za dizelaša koji je prošao 500.000? Da ne govorim da spomenuti Clio ne može napraviti ni 150.000, a kamoli 500.000.

Sve to ok smayoo i u pravu si. Nego bih ja tebe pitao pitanje iz struke tvoje vezano uz te baterije. Recimo da imaš 200 punjenja godišnje i da imaš 6 zima taj auto i isto toliko ljeta. Neka je domet Tesle deklarirani 550 km, stvarni po tvojoj formuli je (-30%) 400 km.

Daj mi reci, ne računajući servise redovne, kako se ponaša taj domet u trećoj godini korištenja?

Pa ne trebaš tu nikaj računati, domet je veći jer si za tri godine svakodnevnog korištenja EV-a prebacio mozak i stil vožnje na EV

Vrijedi isto kao i za bilo koju litijsku bateriju. 800 ciklusa punjenja je apsolutno donja granica prihvatljivosti životnog vijeka baterije. Dakle, ako je sve u redu, i ako elektronika punjenja nije neko živo govno (što je lako moguće kod ovih wannabe proizvođača elektromobila), recimo da je 1000 PUNIH ciklusa punjenja neki očekivani životni vijek, tj. da do tada "health" baterije padne na 80%.

E, sad, ovo što ti kažeš - 200 punjenja godišnje, uz 400 km po punjenju, ti ispada 80.000 km. Vrlo su rijetki korisnici (a da nisu taksisti, ili da se ne radi o takvom nekom autu kao što ga vi poslovno koristite) koji toliko deru svoj auto. Ja sam na cca 40-50.000 godišnje i to je za vozača amatera - puno, baš puno. Barem tu kod nas. U Njemačkoj rade ljudi puno veće kilometraže jer su takve navike i stil života.

No, eto, pri 80.000 godišnje, nakon 6 godina, napravio si 480.000 km. Nema puno auta koji su toliko izdržljivi da ih se nakon toliko kilometraže još isplati održavati (moj Galaxy je prilično blizu toj brojci, trenutno sam na 418.000).

Pri tome, elektro auto ima puno bolje izglede da doživi takvu kilometražu od bilo kojeg klasičnog. Nakon 6 godina i 200 punjenja godišnje si bateriju definitivno doderao (ako ne i prije), ali ja bih rekao da se, na toliku kilometražu, i debelo isplatilo.

Daddo kaže:


U trećoj godini nećeš ništa ni primijetiti. Nove elektronike su to nanišanile do optimuma, nikad se VB ne prazni do kraja i nove su upakovane u hlađenje i grijanje po potrebi za optimalan rad.
Moja VB koja je promijenjena po garanciji je pala na 63% kapaciteta u 3. godini rada. Po meni joj ciklusi punjenja nisu toliko štetili i to nije razlog zbog kojeg se sasadila, nego dobila je udarac kad mi se jedan talijan zabio u krmu, od tada sam primijetio da ne puni do kraja. Mislim da se mogla za male pare popraviti, ali oni su je cijelu zamijenili.

Polako se kristaliziraju preduzeća koja popravljaju VB-ove. Zamjene ćelije i ko nova je.

Tino, hvala na odgovoru. Može još pitanja za tebe?

Ako sam dobro upamtio ti voziš električni golf (ID3)?

Što je presudilo na izbor električnog vozila?

Koliki mu je domet s jednim "tankom"?
Koliko dnevno radiš km i kakve vožnje? (Ako sam dobro upamtio Krk, relacije Rijeka/van RH)
Koliko često puniš svoje EV?
Koliko košta punjenje?
Koliko traje punjenje?

I nakraju... kolika je razlika u cijeni bila između EV i klasičnog vozila (ovo je informativno samo, da vidimo "isplativost")?

Daddo kaže:


Vozim: GOLF GTE i BMW 330e.
Dnevno ne znam ali za 6 mjeseci sam npr. BMW-om prošao cca 20000 km.
Kad god vidim mogućnost za punjenje.
13 kwh * cijena kilovata.
Ovisi ako punim na utičnicu >3 sata, ako na nečem jačem smanjuje se.
Ako se auto vozi samo u gradu onda mi tank goriva 35 l traje i do 3 mjeseca. Ako idem na put onda Golf troši 4,3 l/100 km kombinirano, a BMW 6,0 litara kombinirano.
Čisti e auto ja sad za sad ne bi kupio jer je infrastruktura u kurcu. Svi punjači se pokreću karticama ili aplikacijom i to svaki provider ima svoj sistem, onda postoje razni punjači kojima se ne možeš puniti kao Tesla super charger ili brzi punjači. Tako da je stvar živaca priključivanje u nekom gradu u kojem nisi nikad bio. Pogotovo što punjače ne vidiš tako jasno kao benzinske. A kad ga nađeš onda je u nekoj vukojebini i ne možeš ga pokrenuti jer ti baš ta kartica fali u zbirci od i do 10 raznih kartica.
Parking mi je u Rijeci za jedno i drugo vozilo besplatan kao i u većini njemačkih gradova. Ja uvijek prebacim na e pogon kad uđem u neki grad. Meni se isplati.

Iz tvog odgovora čovjek neće shvatiti da si prije imao čisti električni auto, a sad si na hibridu, i da je odgovor kojeg si mu dao za bateriju vezan na iskustvo s čistim električnim autom.

Shvatio sam. I to što tino veli mi je prihvatljiva opcija. Daleko smislenija od čiste elektrike. Netko u temi je pisao da je vlasnik električnog vw-a, baš golfa.

Vidim da si shvatio.
Tako da će proći vremena i vremena da se sve prebaci na elektriku. Pod pretpostavkom da je eco bilanca elektrike bolja od ostalih pogona. Za sad je samo prednost što ne emitiramo CO2 i time ne povećavamo globalno zatopljenje, pridonosimo čistijim gradovima. Ali nove generacije baterija bi trebale biti povoljnije (bar tako govore). A i punjenje bi trebalo biti isključivo iz obnovljivih izvora.

Što se tiče Fun faktora ovaj pogon je mrak! Ide ko lud, luđački okretni moment.

Ako si u Rijeci zovi i provozaj se pa da vidiš.

Hvala na ponudi, kad budem u Rijeci (što zaista u ovom času nemam pojma kad bi moglo biti) svakako ću se javiti i poslati poruku nekom od vas da se skupimo i vidimo.

Što se konkretno hibridnih vozila tiče, to mi nije "jako napeto" probat obzirom da smo imali neka 2-3 tjedna Auris hibridni na korištenje i da su me u njemu vozali ko sladoled. Zaista je fun faktor ogroman kad stisneš gas pa krene elektromotor, no takve stvari traže kao i motocikli pametnu glavu na ramenima jer su ubrzanja prilična.

Smayoo je u svojim postovima već ranije pričao i odgovorio na pitanje koliko je elektroenergetska mreža i distribucijski sustav spreman za elektrovozila i punionice, te ustvrdio da prostora za te potrošače - ima i da infrastruktura nije toliko "u banani" da je to neizvedivo.

Ako ostavimo po strani činjenicu da su same baterije "prljave" (i skupe) za proizvodnju i da je ta struja koja ih puni isto tako "prljava" (jer puno premalo struje dolazi iz energije vjetra, valova ili sunca, i dalje su to nuklearke i termoelektrane i nekakve spalionice otpada), da to sve riješimo i svedemo na prihvatljivu mjeru emisije CO2 u procesu proizvodnje i eksploatacije struje za transport ljudi i roba na razini da postojeće ugljikovodike dovedemo do endema, nužnih samo u onim procesima gdje (trenutno) ne postoji bolji izbor pogonskog goriva.

I dalje mi ostaje nepoznanica - što ćemo s postojećim ugljikovodicima i zalihama istih? Što sa svim postrojenjima za prikupljanje, skladištenje, preradu i prijenos do potrošača? Ja dolazim iz familije u kojoj su 2 generacije naftaši pa priznajem da imam predrasude prema "strujićima" no mislim da sam u stanju relativno objektivno prepoznati probleme koje i jedna i druga tehnologija imaju.

Alkoholi i vodik kao pogonska goriva su skupa za proizvodnju (u odnosu na postojeće destilate ugljikovodika) plus su tehnološki motori koji bi pogonili takva vozila preosjetljivi za "običan puk" koji bi sjedi-toči-vozi.

Biodizel je zajedno s plinom po meni optimalno "prijelazno" rješenje za masovni prijevoz, dok ne usavršimo nešto bolje... jer imamo iz čega proizvoditi i jedno i drugo, uz relativno "mala" ulaganja u prilagodbu postojećih postrojenja.

Elektriku ostavit za grad - na principu rent a scooter/bike/romobil tko se neće vozit javnim prijevozom (njega elektrificirat koliko se može). Koliko je to primjenjivo u HR i HR građanima bitno? A ono... još smo na ustašama i partizanima... tako da...

Oni napredniji objašnjavaju kako lažirati izbore koristeći vis major

Ono u što se ja pouzdam je daljnji razvoj superkondenzatora, energetskom gustoćom su još uvijek 50x lošiji od litijskih baterija, ali kada bi se uspjeli tehnički razviti do veće gustoće riješili bi ona dva najvažnija pitanja zbog kojeg osobno ne bih niti razmišljao o električnom automobilu - a to su brzina punjenja i trajnost.

Nekako mislim da je u superkondenzatorima budućnost, jer se električna infrastruktura više ne bi trebala dovoditi u svaki ćošak nego bi bilo dovoljno do obih benzinskih pumpi koje postoje i danas.

Daddo kaže:


Gledaj, mi moramo postići cilj od 1,5 ℃ globalnog zatopljenja i nemamo vremena za bilo koju vrstu polemike. Ja mislim da je i sljepi akcionizam bolje od polemike.
Moj koncept je: koliko god mogu električno. U gradovima samo električno.
Ako mi treba za duge relacije, onda mix svih systema. Omjer mi je, 40 % električno i 60 % fisil. Argumente da je u ovih 60 % teret baterije kojeg voziš kad ti nema snage, odgovaram zato mu je tank samo 35 l i time se težine kompenziraju.
To sigurno nije neki hit ali bolje nego dizel i otto sve jedno koje im filtere zašarafili ili koji Defeat Device upogonili.
A kad riješimo globalno zatopljenje onda možemo razmišljeti i o konceptima.

dpenava kaže:


Nisam siguran da sam shvatio što točno misliš ovim. Možeš li, molim te, probati pojasniti?

Naime, zašto bi (super)kondenzatore mogli puniti na benzinskoj pumpi, a baterije ne bi?

tino1 kaže:


U velikoj shemi stvari, bojim se da nam je taj 1,5 zapravo jedno veliko ništa. Klimatske i promjene u atmosferi događale su se na Zemlji puno prije nas te će se nastaviti događati i nakon (svih) nas. To što je nama bitno i zgodno da se nekakvo novo ledeno doba ili kuhanje na temperaturama znatno višim od trenutnih pomakne za par stotina ili tisuća godina desno na vremenskoj crti, majčici Zemlji ne igra neku veliku ulogu.

Time naravno ne želim reći da smijemo i trebamo se ponašati kao da nas nije briga pa sijeći šume i grijat se na ćumur, nego doživljavam taj problem globalnog zatopljenja kao i problem gladi u svijetu. Uvijek će bit gladnih i onih koji se pretrpavaju junk foodom - nije da tu ikakva globalna kampanja može rješit išta na svjetskoj razini osim eventualno podići svjesnost da imamo problem.

Matematiku i argumente hibrida mi ne moraš objašnjavati, kako sam već napisao meni hibridi imaju puno više smisla od sasvim električnih automobila s trenutno dostupnom tehnologijom akumulatora i punjenja.

"Čađu" (od milja, svako vozilo koje za pogon koristi motor s unutarnjim sagorijevanjem i puni se na pištolj na benzinskoj crpki) natočiš do čepa za max pola sata (sve da je ne znam kakva gužva na pumpi i da trebaš čekat red) za X novaca. Pumpi ima svuda.

Za istih X novaca natočit ćeš i Teslu (ili Edisona ili Voltu ili... kako god odlučio od milja zvat strujića), u redu ćeš stajat jednako jer nisi (ili bar ne bi trebao biti) jedini koji vozi električno vozilo. Za pola sata ga sigurno nećeš natočit do čepa, pogotovo ne ako je oko tebe još 5 takvih kao ti, a u kvartu ima 4 takve "elektrobenzinske". I tako u "svakom kvartu". Elektroenergetski sustav kakav je trenutno raspoloživ, teško da to može "progutati" bez nekakvih dodatnih troškova i promjena na njemu.

U tom smislu, ovo što dpenava kaže za superkondenzatore moglo bi biti prihvatljivo rješenje. Umjesto "skupih i dugotrajnih" zahvata na EES na pumpu se dopreme prednapunjeni superkondenzatori koji onda pune vozila. Kad se isprazne - vrate se na punjenje negdje i dopreme se novi. Sličan koncept kao trenutni spremnici za lož ulje i UNP tamo gdje nije prošla plinifikacija.

Alternativna opcija - normiraš "oktanski broj" baterijskih članaka pa imamo umjesto:

EuroDiesel (ED) - bateriju koja je ExtraDurable - veći broj ciklusa uz slabije performanse
EuroSuper 95 (ES95) - baterija koja je EuroStandard - normalan broj ciklusa uz standardne performanse
EuroSuper 100 (ES100) - baterija koja je ExtraSpeed - manji broj ciklusa uz maksimalne performanse

I onda standardiziraš članke dimenzijama i veliš ok svi proizvođači EV imaju radit spremnike za iste u dimenzijama X,Y,Z koji će se na pumpama moći zamijeniti 1/1... Svaki od njih ima neku kombinaciju gore normiranih ćelija u određenom broju. Članci u spremniku su zamjenjivi po principu ištekaj i uštekaj drugi. Dođeš na pumpu natočit se, a majstori ti donesu novi spremnik i montiraju dok ti piješ kavu i jedeš krosan. Očitaju raspoloživ kapacitet spremnika koji su ti izvadili i naplate uslugu demontaže/montaže + razliku energije do 100%.

Naravno, ostaviš i "prave superbrze punjače" za recimo vozila javnih službi (vatrogasci, hitna) i normalne za taksije u manjem broju. Po noći kad ti punjači nisu u funkciji, mogu punit one superkondenzatore koje je dpenava spomenuo. Ti kondenzatori onda pune članke normirane...i recimo da smo zatvorili krug.

Utopija i daleko smo od nečeg takvog... plus taj prijelaz neće biti jeftin financijski uopće niti prihvatljiv svima, jer EV su nešto sasvim drugo u odnosu na čađave.

Slažem se da je bilo klimatskih promjena do sad i da će ih biti. Ali ovo sad je čovjekovo djelo! Od industrijalizacije do sad je krivulja krenula prema gore i ne popušta. Jedan rekord za drugim. Po ljeti i preko 40 ℃. Stavi jaje u vodu koja je između 40 ℃ i 50 ℃ i ostavi ga neko vrijeme i izvadit ćeš ga tvrdo kuhanog, a od istog smo mi materijala.

Trebamo razmisliti kako napraviti tehnologiju što udobnijom i prihvatljivijom.
Za početak bi trebalo standardizirati samo punjenje. Jučer sam se baš svađao s BMW-om da mi daju karticu za punjenje, jer nekim glupim Geo blockingom s Hrvatskom adresom to ne možeš naručiti jer u registraciji ne možeš Hrvatsku izabrati kao zemlju.
Jesi li ikad čuo da je neko trebao registraciju za napuniti dizel! Ili da je stao na benzinskoj u nekoj zemlji i nije mogao natočiti. Zašto njima uopće treba moja adresa i podatci!
Pa oni se unatoč zakonu ne mogu dogovoriti da punjači mobilnih hardware budu isti. A kamo li da budu baterije zamjenjive.
A da vidiš tek trke kad nekome ta zamjenska baterija ne bude skroz puna ili po hladnim danima s manje kapaciteta i silne udruge potrošača graknu sa skroz diletantskim pristupom.
Sad smo u fazi smanjivanja stakleničkih plinova i to kako tako! Tehnologije imamo samo ih trebamo napraviti popularnima.
Ja sam u mladosti bio aktivan protiv nuklearne energije, dali smo sve od sebe da spriječimo njezino širenje. Ali nismo uspjeli. Sad nam je nuklearka jedna velika šansa, jer je u stanju bez da odmah zagađuje proizvesti energiju kad i gdje je potrebna. To s otpadom nismo još riješili, ali sad to nije prioritet. Spremiti ga u Kastore i čekati da se sve smiri pa onda u neko spremište. Osim toga treba postaviti inteligentan prenos i skladišne kapacitete povećati, superkondenzatori bi bili jedno od rješenja. Tako da se može sve više proizvesti obnovljive energije. Ali problem je što to moramo odmah! Jer vremena nema. A nema ga zato što smo cijelo vrijeme srali da je zemlja uvijek imala tih faza zatopljenja i hlađenja. Umjesto da smo pazili na našu lijepu planetu i štedjeli resurse mi smo razmišljali o nekom rastu na uštip vremena i resursa jer zatopljenje ili hlađenje stvar nečeg većega i mi na to nemamo utjecaja i ovo malo našega nečega neće utjecati na klimu i promjene u njoj. Sad trošimo dvije planete resursa, samo da bi neki seronja imao toliko love da može kad mu se digne npr. letjeti u svemir.

Ako ja sad stavim škarniclin na glavu (škartoc za one kojima je škarniclin tuđica) umjesto najlon vrećice i mrvu dotegnem… jel to ok?