Sažetak opisa svojstava lijeka
1. NAZIV LIJEKA
Aspirin protect 100 mg želučanootporne tablete
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Jedna Aspirin protect 100 mg želučanootporna tableta sadrži 100 mg acetilsalicilatne kiseline.
Za cjeloviti popis pomoćnih tvari, vidjeti dio 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Želučanootporna tableta.
Bijele, obložene tablete bez oznaka.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Aspirin protect primjenjuje se za liječenje sljedećih kardiovaskularnih stanja:
- za sekundarnu prevenciju srčanog udara u bolesnika s srčanim udarom u povijesti bolesti
- za sekundarnu prevenciju moždanog udara u bolesnika s moždanim udarom u povijesti bolesti
- za sprečavanje tromboembolije nakon operativnih ili intervencijskih zahvata na krvnim žilama
Ovaj lijek nije namijenjen za ublažavanje boli niti za snižavanje povišene tjelesne temperature kod
prehlade ili gripe.
Primjena ovog lijeka se ne preporučuje u hitnim slučajevima. Lijek se može primjenjivati samo za
sekundarnu prevenciju tijekom dugotrajnog liječenja.
4.2. Doziranje i način primjene
Doziranje
Preporučena dnevna doza:
- za sekundardnu prevenciju srčanog udara: 100 mg na dan
- za sekundarno sprječavanje moždanog udara: 100 mg na dan
- za sprečavanje tromboembolije nakon kirurških ili revaskularizacijskih zahvata na krvnim žilama:
100 mg na dan
Pedijatrijska populacija
Acetilsalicilatna kiselina ne smije se primjenjivati u djece i adolescenata mlađih od 16 godina osim ako
nije posebno indicirano od stane liječnika (vidjeti dio 4.4).
Stariji bolesnici (osobe od 65 godina i starije)
2
Acetilsalicilatna kiselina se mora koristiti s oprezom u starijih bolesnika zbog potencijalnih komorbiditeta
(vidjeti dijelove 4.3. i 4.4.).
Bolesnici s oštećenjem funkcije jetre:
Acetilsalicilatna kiselina se mora koristiti s posebnim oprezom u bolesnika s oštećenom funkcijom jetre
(vidjeti dio 4.4.). Acetilsalicilatna kiselina je kontraindicirana u bolesnika s teškim zatajenjem funkcije
jetre (vidjeti dio 4.3.).
Bolesnici s oštećenjem funkcije bubrega:
Acetilsalicilatna kiselina se mora koristiti s posebnim oprezom u bolesnika s oštećenom funkcijom
bubrega jer može dodatno povećati rizik od oštećenja bubrega i akutnog zatajenja bubrega.(vidjeti dio
4.4.).
Acetilsalicilatna kiselina je kontraindicirana u bolesnika s teškim zatajenjem bubrega (vidjeti dio 4.3.).
Način primjene
Kroz usta.
Ovaj lijek je namijenjen za dugotrajno liječenje. Prije prvog uzimanja lijeka, potrebna je preporuka
liječnika.
Tablete treba progutati cijele s puno tekućine (1/2 čaše vode), barem 30 minuta prije jela.
Želučanootporna ovojnica sprječava nadraživanje sluznice želuca i osigurava otpuštanje acetilsalicilatne
kiseline u lužnatoj sredini crijeva te se stoga tablete ne smiju drobiti, lomiti niti žvakati.
4.3. Kontraindikacije
Aspirin protect ne smije se primjenjivati u sljedećim slučajevima:
- preosjetljivost na djelatnu tvar, druge salicilate ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1.;
- kod bolesnika koji u anamnezi imaju astmatske napade nakon primjene salicilata, odnosno tvari sa
sličnim djelovanjem (posebice nesteroidni protuupalni lijekovi);
- kod aktivnog ulkusa u probavnom sustavu;
- kod povećane sklonosti krvarenjima (hemoragijska dijateza);
- kod teškog zatajenja bubrega;
- kod teškog zatajenja jetre;
- kod teškog zatajenja srca;
- kod bolesnika koji uzimaju metotreksat u dozi od 15 mg/tjedan ili više (vidjeti dio 4.5.);
- u posljednjem tromjesečju trudnoće (vidjeti dio 4.6.).
4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi
Lijek nije namijenjen za ublažavanje boli niti za snižavanje povišene tjelesne temperature kod prehlade ili
gripe
Aspirin protect se treba primjenjivati s posebnim oprezom u sljedećim slučajevima:
• kod preosjetljivosti na analgetike, protuupalne lijekove, antireumatske lijekove ili kada postoje
druge alergije;
• u bolesnika s ulkusom u probavnom sustavu u anamnezi (kronični ili ponavljani ulkus ili krvarenja
u probavnome sustavu u anamnezi). Ukoliko se pojavi ulkus ili krvarenje u probavnom sustavu,
potrebno je prekinuti liječenje. Potreban je oprez u bolesnika koji istodobno uzimaju lijekove koji
mogu povećati rizik od javljanja ulkusa, poput oralnih kortikosteroida, selektivnih inhibitora
ponovne pohrane serotonina. (vidjeti dio 4.5)
• kod istodobnog liječenja s antikoagulansima (vidjeti dio 4.5.);
3
• u bolesnika s oštećenom funkcijom bubrega ili u bolesnika s oštećenom srčano-žilnom cirkulacijom
(npr. bolest krvnih žila bubrega, kongestivno zatajenje srca, gubitak volumena krvi, veliki
operativni zahvati, sepsa ili velika krvarenja), obzirom da acetilsalicilatna kiselina može dodatno
povisiti rizik od oštećenja bubrega i akutnog zatajenja bubrega; Potreban je oprez u bolesnika s
dehidracijom, budući da primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL) može uzrokovati
pogoršanje bubrežne funkcije.
• u bolesnika koji imaju težak nedostatak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze (G6PD)
acetilsalicilatna kiselina može izazvati hemolizu ili hemolitičku anemiju. Čimbenici koji mogu
povećati rizik od nastanka hemolize su npr. visoka doza, vrućica ili akutne infekcije;
• kod blagog i umjerenog oštećenja funkcije jetre (primjena je kontraindicirana kod teškog oštećenja
funkcije jetre). U bolesnika koji imaju blago do umjereno oštećenje funkcije jetre, potrebno je
redovito provoditi testove jetrene funkcije.
• Neki NSAIL, kao što su ibuprofen i naproksen, mogu umanjiti inhibitorni učinak acetilsalicilatne
kiseline na agregaciju trombocita. Bolesnike treba savjetovati da razgovaraju s liječnikom ukoliko
imaju propisan način uzimanja acetilsalicilatne kiseline te planiraju uzimati NSAIL (vidjeti dio
4.5.);
• acetilsalicilatna kiselina može izazvati bronhospazam i astmatske napadaje ili druge reakcije
preosjetljivosti. Primjenu lijeka potrebno je prekinuti kod pojave bilo kojeg znaka preosjetljivosti.
Rizik je veći u bolesnika s postojećom astmom, peludnom hunjavicom, nosnim polipima ili
kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti. Isto vrijedi za bolesnike koji su skloni reakcijama
preosjetljivosti (npr. kožne reakcije, svrbež, urtikarija) na druge tvari;
• Stariji bolesnici se općenito smatraju podložnijima na nuspojave NSAIL, uključujući
acetilsalicilatnu kiselinu. Mogu se javiti krvarenje u probavnom sustavu i perforacija. Bolesnici
trebaju biti pažljivo praćeni u slučaju znakova i simptoma probavnih poremećaja.
• Zbog inhibitornog učinka na agregaciju trombocita koji traje do nekoliko dana nakon primjene,
acetilsalicilatna kiselina može dovesti do povećanog rizika od krvarenja osobito tijekom
kirurškog zahvata i nakon njega (čak i kod manjih kirurških zahvata, npr. stomatoloških zahvata
poput vađenja zuba). Potreban je oprez pri primjeni prije operativnih zahvata i tijekom liječenja
lijekovima koji mogu povećati rizik od krvarenja (npr. antikoagulansima, tromboliticima…).
Može biti potreban privremeni prekid liječenja. Bolesnici trebaju prijaviti svom liječniku sve
neobične simptome krvarenja.
• Pri niskim dozama acetilsalicilatna kiselina smanjuje izlučivanje mokraćne kiseline. U
predisponiranih bolesnika to može izazvati napadaj gihta.
• Pedijatrijska populacija
Lijekovi koji sadrže acetilsalicilatnu kiselinu ne smiju se primjenjivati u djece i adolescenata za
liječenje virusnih infekcija sa ili bez povišene temperature bez savjetovanja s liječnikom. Kod
određenih virusnih infekcija, posebno u onih uzrokovanih virusom influenze A, influenze B i
vodenih kozica (varicele), postoji rizik od nastanka Reyeovog sindroma, vrlo rijetke, ali moguće
životno ugrožavajuće bolesti koja zahtjeva hitnu medicinsku skrb. Ukoliko se uz navedene bolesti
javi trajno povraćanje, može se sumnjati na Reyeov sindrom. Postoji moguća povezanost između
primjene acetilsalicilatne kiseline i pojave Reyeva sindroma u djece. Stoga se acetilsalicilatna
kiselina ne smije primjenjivati u djece mlađe od 16 godina, osim ako nije posebno indicirano od
strane liječnika.
4.5. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija
• Kombinacije koje su kontraindicirane (vidjeti dio 4.3.):
Metotreksat u dozama od 15 mg/tjedno ili više:
4
Povećana hematološka toksičnost metotreksata (općenito, protuupalni lijekovi smanjuju bubrežni klirens
metotreksata i salicilati istiskuju metotreksat iz veze s plazmatskim proteinima) (vidjeti dio 4.3.).
• Kombinacije koje zahtijevaju oprez pri uzimanju:
Metotreksat u dozama manjim od 15 mg/tjedno:
Povećana hematološka toksičnost metotreksata (općenito, protuupalni lijekovi smanjuju bubrežni klirens
metotreksata i salicilati istiskuju metotreksat iz veze s plazmatskim proteinima). Krvna slika mora biti
tjedno praćena tijekom prvih tjedana istodobne primjene. Pomno praćenje se zahtijeva u bolesnika s
oštećenjem funkcije bubrega (čak i blagim), kao i u starijih bolesnika.
NSAIL:
Eksperimentalni podaci pokazuju da neki NSAIL, kao što su ibuprofen i naproksen, mogu kompetitivno
inhibirati učinak niske doze acetilsalicilatne kiseline na agregaciju trombocita, ako se oba lijeka uzimaju
istodobno (istog dana). Liječenje nekim NSAIL, kao što su ibuprofen i naproksen, u bolesnika s
povišenim kardiovaskularnim rizikom može smanjiti kardioprotektivni učinak acetilsalicilatne kiseline
(vidjeti dio 4.4.). Iako postoje nesigurnosti glede ekstrapolacije eksperimentalnih podataka na kliničku
praksu, mogućnost da redovita, dugotrajna primjena nekih NSAIL, kao što su ibuprofen i naproksen,
može smanjiti kardioprotektivni učinak niske doze acetilsalicilatne kiseline ne može se isključiti. Smatra
se da pri povremenom uzimanju ibuprofena klinički značajan učinak nije vjerojatan (vidjeti dio 5.1.).
Antikoagulanti, trombolitici/drugi inhibitori agregacije trombocita / hemostaze:
Povećan je rizik od krvarenja. Potrebno je kliničko praćenje bolesnika (vidjeti dio 4.4.).
Drugi nesteroidni protuupalni lijekovi koji sadrže visoke doze salicilata
Zbog sinergističkog učinka povećava se rizik od nastanka ulkusa i krvarenja u probavnom sustavu.
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRIs = engl. Selective Serotonin Re-uptake
Inhibitors; citalopram, escitalopram, fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin, sertralin)
Povećan rizik od krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava zbog mogućeg sinergističkog učinka.
Digoksin
Koncentracija digoksina u plazmi je povišena zbog smanjenog izlučivanja kroz bubrege. Može biti
potrebno praćenje koncentracije digoksina u plazmi, i po potrebi prilagođavanje doze.
Antidijabetici, npr. inzulin, sulfonilureja
Visoke doze acetilsalicilatne kiseline povećavaju hipoglikemijski učinak antidijabetika zbog
hipoglikemijskoga djelovanja acetilsalicilatne kiseline i istiskivanja sulfonilureje iz veze s plazmatskim
proteinima. Preporučuje se nadzor razine glukoze u krvi.
Diuretici i inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE) u kombinaciji s acetilsalicilatnom
kiselinom u visokim dozama
Glomerularna filtracija je smanjena zbog inhibicije vazodilatatornih prostaglandina. Akutno zatajenje
funkcije bubrega se može javiti u dehidriranih bolesnika uslijed smanjene glomerularne filtracije zbog
smanjenog stvaranja prostaglandina u bubrezima. Nadalje, smanjen je antihipertenzivni učinak. Treba se
osigurati da je bolesnik hidriran i da je bubrežna funkcija pod nadzorom na početku liječenja.
Sistemski glukokortikoidi, osim hidrokortizona koji se primjenjuju u nadomjesnom liječenju kod
Addisonove bolesti
5
Kortikosteroidi povećavaju izlučivanje salicilata i zato se razina salicilata u krvi tijekom liječenja
kortikosteroidima snižava; nakon prekida liječenja kortikosteroidima postoji rizik od predoziranja
salicilatima.
Valproatna kiselina
Zbog istiskivanja iz veze s plazmatskim proteinima povećava se toksičnost valproatne kiseline.
Alkohol
Zbog aditivnih učinaka acetilsalicilatne kiseline i alkohola povećava se oštećenje sluznice probavnoga
sustava i produljuje vrijeme krvarenja. Istodobna primjena mora se izbjegavati.
Urikozurici (lijekovi za izlučivanje mokraćne kiseline): benzbromaron i probenecid
Smanjenje urikozuričnog učinka zbog kompeticije za eliminaciju mokraćne kiseline putem bubrežnih
tubula.
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Trudnoća
Inhibicija sinteze prostaglandina može štetno utjecati na trudnoću i/ili embrio/fetalni razvoj. Podaci iz
epidemioloških studija potiču zabrinutost o povećanom riziku od pobačaja i malformacija nakon uporabe
inhibitora sinteze prostaglandina tijekom rane faze trudnoće. Apsolutni rizik od kardiovaskularnih
malformacija je bio povišen s manje od 1% na približno 1,5%. Vjeruje se da se rizik povećava s dozom i
trajanjem terapije. Dostupni podaci ne podržavaju bilo kakvu povezanost između uzimanja
acetilsalicilatne kiseline i povećanog rizika od pobačaja. Postojeći epidemiološki podaci za
acetilsalicilatnu kiselinu vezano za malformacije nisu dosljedni, ali povećan rizik od nastanka gastroshize
se ne može isključiti. U prospektivnom ispitivanju u kojem je acetilsalicilatna kiselina davana 14800
parova majki i djece u ranoj fazi trudnoće (od prvog do četvrtog mjeseca) nije utvrđena povezanost
acetilsalicilatne kiseline i povećanom stopom od nastanka malformacija.
Ispitivanja na životinjama su pokazala reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3.).
Lijekovi koji sadrže acetilsalicilatnu kiselinu ne bi se smjeli uzimati tijekom prvog i drugog tromjesečja
trudnoće, osim ako je to prijeko potrebno. Ukoliko žene koje nastoje zatrudnjeti uzimaju lijekove koji
sadrže acetilsalicilatnu kiselinu ili ih uzimaju tijekom prvog i drugog tromjesečja trudnoće, primjenjena
doza bi trebala biti najmanja moguća, a trajanje liječenja što je moguće kraće.
Tijekom trećeg tromjesečja trudnoće, svi inhibitori sinteze prostaglandina mogu fetus izložiti
sljedećem:
• kardiopulmonalnoj toksičnosti (s prijevremenim zatvaranjem ductusa arterioususa i plućnom
hipertenzijom),
• oštećenju bubrežne funkcije što može dovesti do zatajenja bubrega s oligohidramnionom.
Svi inhibitori sinteze prostaglandina mogu izložiti majku i dijete na završetku trudnoće sljedećem:
• mogućem produljenom trajanju krvarenja, antiagregacijskom učinku koji se može javiti čak i nakon
vrlo niskih doza,
• inhibiciji kontrakcije maternice što može dovesti do odgođenog ili produljenog poroda.
Posljedično, acetilsalicilatna kiselina je kontraindicirana tijekom trećeg tromjesečja trudnoće.
Dojenje
6
Male količine salicilata i njegovih metabolita prelaze u majčino mlijeko.
U novorođenčadi čije su majke povremeno uzimale acetilsalicilatnu kiselinu do sada nisu primijećene
nuspojave, stoga dojenje obično ne treba prekidati. Međutim, majke koje acetilsalicilatnu kiselinu uzimaju
redovito ili u visokim dozama moraju rano prestati dojiti.
4.7. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima
Nema podataka o utjecaju lijeka na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima.
Ipak, mora se uzeti u obzir da se može pojaviti omaglica u slučaju predoziranja.
4.8. Nuspojave
Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće pojaviti kod svakoga.
Učestalost: nepoznato (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka)
Klasifikacija organskih sustava (MedDRA) Nuspojave
Poremećaji krvi i limfnog sustava Hemoragijska anemija, Anemija zbog nedostatka željeza
s odgovarajućim laboratorijskim nalazima i kliničkim
znakovima i simptomima
Hemoliza i hemolitička anemija u bolesnika s teškim
oblicima nedostatka enzima glukoza-6-fosfat
dehidrogenaze (G6PD)
Poremećaji imunološkog sustava Reakcije preosjetljivosti
Reakcije preosjetljivosti na lijek
Alergijski edem i angioedem
Anafilaktička reakcija
Anafilaktički šok s odgovarajućim laboratorijskim
nalazima i kliničkim manifestacijama
Poremećaji živčanog sustava Moždano i intrakranijalno krvarenje, omaglica
Poremaćaji uha i labirinita Tinitus
Srčani poremećaji Kardiorespiratorni distres u slučaju teških alergijskih
reakcija
Krvožilni poremećaji Krvarenje
Krvarenje u slučaju operativnog zahvata
Hematom
Poremećaji dišnog sustava, prsišta i sredoprsja Epistaksa
Sindrom analgestke astme
Rinitis
Kongestija nosa
Poremećaji probavnog sustava Dispepsija
Bol u probavnom sustavu i abdomenu
Krvarenje desni
Upala probavnog sustava
Ulkus u probavnom sustavu, krvarenje u probavnom
sustavu
Perforacija ulkusa u probavnom sustavu s
odgovarajućim laboratorijskim nalazima i kliničkim
znakovima i simptomima.
Poremećaji jetre i žuči Oštećenje jetre (prolazno)
7
Povećane vrijednosti jetrenih transaminaza
Poremećaji kože i potkožnog tkiva Osip
Urtikarija
Pruritus
Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava Urogenitalno krvarenje
Oštećenje funkcije bubrega, Akutno zatajenje bubrega
Prijavljivanje sumnji na nuspojavu
Nakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se
omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika traži se da prijave
svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava:
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)
Internetska stranica:
www.halmed.hr ili potražite HALMED aplikaciju putem Google Play ili Apple App
Store trgovine.
4.9. Predoziranje
Otrovanje salicilatima (> 100 mg/kg/dan kroz 2 dana može uzrokovati toksičnost) može nastati uslijed
kronične, terapijski stečene intoksikacije i uslijed akutne intoksikacije koja je potencijalno po život opasna
(predoziranje), a koje variraju od slučajne ingestije u djece do namjerne intoksikacije.
Simptomi i liječenje
Kronično otrovanje salicilatima može biti neprimjetno jer su znakovi i simptomi nespecifični. Blaga
kronična intoksikacija salicilatima, zvana salicilizam obično se događa nakon ponovljenog uzimanja
visokih doza. Simptomi uključuju omaglicu, vrtoglavicu, tinitus, gluhoću, znojenje, mučninu i povraćanje,
glavobolju i konfuziju te se mogu kontrolirati smanjenjem doze. Tinitus se može javiti kod koncentracije
salicilata u plazmi od 150 do 300 mikrograma/ mL. Ozbiljnije nuspojave se javljaju pri koncentracijama
višim od 300 mikrograma/ mL. Glavni znak akutne intoksikacije je težak poremećaj acidobazne
ravnoteže koji može varirati s godinama i stupnjem intoksikacije. Najčešći oblik u djece je metabolička
acidoza. Težina otrovanja se ne može procijeniti samo na temelju koncentracije u plazmi. Apsorpcija
acetilsalicilatne kiseline može biti odgođena zbog smanjenog pražnjenja želuca, stvaranja konkremenata u
želucu ili kao rezultat ingestije želučanootporne tablete. Mjere koje se primjenjuju kod intoksikacije
acetilsalicilatnom kiselinom određene su opsegom, stupnjem i kliničkim simptomima intoksikacije, kao i
standardim mjerama koje se koriste pri trovanju. Glavne mjere trebale bi uključivati ubrzano izlučivanje
lijeka, kao i obnavljanje elektrolita i acidobaznog metabolizma.
Uslijed kompleksnih patofizioloških učinaka otrovanja salicilatima, znakovi i simptomi mogu uključivati:
Znakovi i simptomi Laboratorijski nalazi Mjere liječenja
BLAGA DO UMJERENA
INTOKSIKACIJA
ispiranje želuca, ponovljena
primjena aktivnog ugljena,
izazvana alkalna diureza
tahipneja, hiperventilacija,
respiratorna alkaloza
alkalemija,
alkalurija
održavanje tekućine i elektrolita
dijaforeza
mučnina, povraćanje
UMJERENA DO TEŠKA
INTOKSIKACIJA
ispiranje želuca, ponovljena
primjena aktivnog ugljena,
izazvana alkalna diureza,
hemodijaliza u težim slučajevima
respiratorna alkaloza s
kompenzacijskom
acidemija,
acidurija
održavanje tekućine i elektrolita
8
metaboličkom acidozom
hiperpireksija održavanje tekućine i elektrolita
dišni sustav: od
hiperventilacije,
nekardiogenog plućnog
edema do respiratornog
aresta, asfiksije
kardiovaskularni sustav: od
disritmije, hipotenzija do
kardiovaskularnog aresta
npr. snižen krvni tlak,
promjene u EKG-u
gubitak tekućine i elektrolita:
dehidracija, oligurija do
zatajenja bubrega
npr. hipokalemija,
hipernatrijemija,
hiponatrijemija,
promjenjena funkcija
bubrega
održavanje tekućine i elektrolita
oštećen metabolizam
glukoze, ketoza
hiperglikemija,
hipoglikemija (posebice u
djece), povećane razine
ketona
tinitus, gluhoća
probavni sustav: krvarenje u
probavnom sustavu
hematološki: variraju od
inhibicije trombocita do
koagulopatije
npr. produljenje PT-a,
hipoprotrombinemija
neurološki: toksična
encefalopatija i depresija
središnjeg živčanog sustava
sa simptomima koji variraju
od letargije, smetenosti do
kome i konvulzija
5. FARMAKOLOŠKA SVOJSTVA
5.1. Farmakodinamička svojstva
Farmakoterapijska skupina: Antitrombotici; Inhibitori agregacije trombocita (izuzev heparina)
ATK oznaka: B01AC06
Acetilsalicilatna kiselina koči agregaciju trombocita tima što sprječava sintezu tromboksana A2 u
trombocitima. Njezino je djelovanje posljedica ireverzibilne inhibicije ciklooksigenaze (COX-1), enzima
koji sudjeluje u nastanku prostaglandina. Ta je inhibicija osobito izražena kod trombocita jer oni ne mogu
ponovno sintetizirati taj enzim. Pretpostavlja se da acetilsalicilatna kiselina i inače ihibitorno djeluje na
trombocite. Stoga se koristi u liječenju različitih vaskularnih b
ovo je sažetak od Aspirina od 100 (šega od ljeka), mislim ako već ide u analizu nebuloza koje pišu u Sažetcima ljekova. Provjerite šta sve gutate i pod kojim rizikom živite pa praktično od rođenja. Ali kad je cjepivo u pitanju, BARIKADE! Koji seronja.