23.11.2021 | 13:32
Ma, tada je farmacija još donekle bila farmacija - a concept Big Pharma skovan je otprilike 90-ih sa skandalom vezanim uz američku obitelj Sackler i njihovom privatnom farmaceutskom kompanijom Purdue Pharma.
Američki FDA (regulatorno tijelo za lijekove koje bi ih trebalo kontrolirati), prodao je javnosti da je opijat koji je duplo jači od morfija pod, kako oni kažu - "Class II Narcotic"; te na naljepnicu bez trunke srama i mišlenja o ljudskim životima napisali da od OkyContina tek jedan posto korisnika postaje - ovisno.
Iako nije bila ni u čemu različitija od drugih opijata, tipa metadona, valiuma, vicodina - od kojih su svi označeni takozvanim Black Label etiketama od strane FDA, što potrošaču ukazuje da su izuzetno adiktivni narkotici u pitanju.
Ipak, Purdue je odigrao igru.
OxyContin se “razlikovao” od OxyCodona (prema FDA naljepnici) u tome što izjednačava krivulju euforije i želje te prolongira otpuštanje “lijeka” na 12 sati.
Taj OxyContin kriv je za američku opijatsku krizu.
Izbacili su ga u verzijama od 10, 20, 40, 80 i 160 mg.
Tableta naravno, kao niti jedan opijat, nije djelovala 12 sati, pa su iz tvornice doktorima rekli da "samo poduplaju dozu pacjentima."
Zanimljivo i proračunato, testna područja su ruralni Kentucky, Maine, Virginia i West Virginia - države u kojima se devedesetih godina u SAD-u najviše radilo teške manualne poslove s velikim postotkom ozljeda na radu.
Tipa, rudari...
Uz sve to, farmaceutski prodavači Purdue Pharme uvjeravali su doktore da prepisuju Oxy ne samo za izuzetnu bol, već i za zubobolju, glavobolju i ostale umjerene boli.
Purdue je taj zbog koga te i dan danas u SAD-u pitaju o pet, umjesto o četiri vitalna znaka tijela.
Uz nekadašnju temperaturu, puls, disanje, tlak uredno su dodali i - bol.
Pa tako postoje opne tabele sa znakovima koje smo svi vidjeli u serijama tipa Dr. House kada sestra ili dr. pitaju pacjenta: "Opišite na ovoj ljestvici koliko vas boli?" a na ljestvici emojiji od smješka do plačka, njih deset.
Vidjeli ste to, pretpostavljam.
Izigrali su američki regulatorni sustav da je to prestrašno.
Došlo je do toga da je na cesti najskuplja tableta (jedna od 160 mg) koštala po 100 $; zbog čega su korisnici prešli na puno jeftiniji i dostupniji - heroin.
Tek lani obitelj Sackler dovedena je do bankrota, a muzeji (jer su se prodavali pod izuzetne filantrope pa su ulagali u sve kulturne zgrade i davali razno razne donacije potrebitima) su od srama što su povezani s njima počeli skidati ime Sackler sa krila ustanova koja su ovi financirali sagraditi/opremiti.
Uglavnom "lijek" je pušten u prodaju 1996.
Trebalo je 25 godina i tisuće predoziranja (samo sa najnormalnijim uzimanjem prema receptu) da država nešto napravi po tom pitanju.
krenulo se polako, dobio se jedan slučaj, a onda je krenula lavina tužbi obitelji pokojnika.
Postali su toliko nepoželjni da su odselili iz države New York, gdje su živjeli i imali sjedište tvrtke.
A ovdje pričamo o relativo maloj, obiteljskoj faraceutskoj kući.
Zamislite sada borbu protiv ovih divova koji rade COVID cjepiva ukoliko se ispostavi da lažu.
Malo drastična usporedba, ali čisto da imamo uvid koliko je Big Pharma jaka i koliko vremena je potrebno za sudski dokazati da je farmaceutska kompanija zaista kriva te ju oboriti na koljena.
Sizifov posao.
Ja i dalje ne tvrdim da cjepivo ne valja da se razumijemo.
Ja ne znam.
Samo sam dao primjer što bi se moglo desiti ukoliko se ispostavi da ne valja.