16.09.2024 | 06:07
smayoo kaže:
Ovo je sad neko nagađanje na nagađanje na nagađanje. Zašto misliš da netko tko se nije razbolio ima u sebi "manje virusa" od nekog tko se jest razbolio? Postoji li uopće test kojim se može utvrditi "količina virusa" u nečijem organizmu? Bi li takav test imao ikakvog medicinskog smisla? Dalje, zašto bi implicite vrijedilo da vjerojatnost prijenosa zaraze ovisi o "količini virusa" u nečijem organizmu?
Moj je stav da u ovoj tvojoj tezi, na primjer, nema baš ništa znanstveno. To čisto nekakvo, kako bi rekli Amerikanci, "wishful thinking".
Nije nagadjenje, nego cinjenica.
Ako se zarazis coronom, i cijepljen si, tvoj imunoloski odmah reagira, i virus se ne moze slobodno razmnozavati u tebi. Stoga se neces (ozbiljno) razboliti.
Ako se zarazis coronom, a nisi cjepljen, tvoj imunoloski reagira, ali puno sporije i postoji period kada se virus slobodno razmnozava u tebi (koliko dugo, ovisi o tvom imunoloskom, a moze biti od nekoliko dana do nekoliko mjeseci). To pogoduje razvoju bolesti (raznih upala i jos tezih stanja), sto onemogucuje imunoloskom da neutralizira virus i virus se i dalje razmnozava i to je povratna sprega koja moze imati teske i fatalne posljedice.
Naravno da postoje testovi koji otkrivaju 'kolicinu' virusa. TZv. viral load testovi. Cak je i qPCR kojim se dijagnosticira(o) covid, metoda kvantifikacije virusa u organizmu.
smayoo kaže:
I opet, biologija, osmi razred osnovne. Kad nas napadnu bakterije, naš imunološki sustav ih sam istrijebi, ili uzimamo antibiotike pa ih oni istrijebe, ali u svakom slučaju, ako nismo istrijebili sve bakterije, negdje u tijelu nam je ostalo pritajeno žarište i nismo potpuno ozdravili. Kad nas napadne virus, međutim, naš imunološki sustav može virus neutralizirati, ali ga ne može istrijebiti. Svaki virus koji nas je ikad napao (ili nas nije napao, ali smo ga negdje pokupili) ostaje u našem organizmu do smrti.
Ne znam koji razred biologije, ali vidim da nisi pazio.
Imunoloski sustav se dijeli na 2 dijela: prirodjeni i steceni.
Generalno govoreci, prirodjeni imunoloski nas stiti od bakterija, a steceni od virusa.
Prirodna imunost su i leukociti koji ce 'istrijebiti bakterije'. Antibiotici uglavnom nece istrijebiti bakterije, vec ce sprijeciti njihovo razmnozavanje, dajuci tvom imunoloskom vrijeme da ih sam 'istrijebi'. Postoje neke klase antibiotika koji se mogu smatrazi baktericidnim sto bi (donekle) znacilo da ubijaju bakterije, ali ne bas u doslovnom smislu te rijeci. Leukociti su oni koji se 'istrijebiti'.
Stecena imunost su (generalno govoreci) antitijela. Kada nas virus napadne, stanice proizvode antitjela koje 'obiljezavaju' virus kao nesto strano da bi druge stanice sve to 'istrijebile'.
Imunoloski sustav ce SVAKAKO istrijebiti virus gdje god ga detektira, do samog kraj, virus NE OSTAJE u nasem orgnazmu do smrti.
Ono sto ostaje do smrti, je dio B limfocita (koji spadaju u leukocite) koji ce brze reagirati na ponovno pojavljivanje bolesti.
Virus ne ostaje, B limfociti ostaju.
Prema tvojoj teoriji, svakak gripa koja nas je ikada napala, jos uvijek kruzi u nama, sto naravno nije istina
U obranu tvog argumenta, postoje NEKI virusi, koji spadaju u kategoriju retrovirusa, koji se mogu tzv. ugraditi u nas genom. Tamo mogu spavati i cekati godinama ili se pak nikada ponovo aktivirati. Retrovirusi su puno manja skupina virusa u odnosu na ostale viruse.