Da, većina kongresa je orgnizirana od strane medicinskih ustanova ili državnih institucija.
Isto tako, najveći sponzori tih kongresa su farmacutske tvrtke i one diktiraju sva najvažnija pitanja i zaključke svih tih njihovih kongresa.
A prisutni liječnici igraju kako "gazda" svira / plaća.

Stoga, što bi narod rekao, nije šija nego vrat.

Znanje i struka mora ostati temelj svih diskusija i rasprava!

60% mladih je izjavilo da je TikTok njihov glavni izvor informacija!

Da na TikToku nije baš sve istina, ne trebamo naglašavati.

Sad zamislite treba "demokratski i transparentno" diskutirati neku važnu temu. Sastanu se stvarni stručnjaci i znanstvenici (koji su dugogodišnjim bavljenjem tom temom došli do istina i faktora koji su neosporni) s grupom koja je preko TikToka pokupila neku laž o toj temi i smatra ju apsolutno istinitom. Diskusija a i napredak u toj temi je gotov. To je, da pravo kažem, malo talibanski. Taj pritisak diletantizma i Pseudo znanja razara sve.
Zato su svi ti doktori i stručnjaci koji seru po mrežama opasni po život.

@tino1

Samo mala korekcija.

U znanosti nema istine, niti su znanstveno utemeljene tvrdnje apsolutne.

Evo da se jednom slažemo u ovoj temi nas dvojica. Točno tako. U znanosti ne smije biti dogmatizma i čovjek koji na argumentiranu tezu ili pitanje na koje nema odgovor, umjesto da kaže "ne znam, da vidimo" - kaže "to su diletanti, lažljivci i pseudoznanstvenici" - nije znanstvenik.

Tako je. A čak povremeno treba preispitati i ono oko čega se svi slažu.

Ne povremeno, stalno.

m@xym kaže:


Mislim da je Davor i previše puta linkao članke i ostatak informacija o cash flowu u slučajima financiranja istraživanja i sl.



Ne možeš provjeriti ili ne želiš? Nije valjda da ne provjeriš ni informacije koje dobiješ od te većine? Malo kontraproduktivno što se tiče znanstvenog stajališta, zar ne?

mbp2009 kaže:


Nikakav konkretan dokaz o famoznom "tijeku novca" Davor nije pružio, niti je to moguće objavom na forumu.
Možeš mu samo vjerovati na riječ da je to što je on napisao upravo tako, ali to i dalje ne znači da se radi o točnoj informaciji.



Naravno da ne mogu provjeriti, ne možeš ni ti, jer provjera takvih podataka nije trivijalna stvar koju može napraviti bilo tko.

Konkretan primjer:

Imaš PCR testove, koji se u medicini koristi za utvrđivanje prisutnosti određenog genetskog materijala u nekom organizmu, a kojim se utvrđivala zaraženost neke osobe korona-virusom.

S druge strane imaš tvrdnje iz Davorovih izvora, da taj PCR test: ništa ne valja, da se njime može dokazati upravo ono što se želi dokazati, da su rezultati namješteni, i sl.

I kako misliš da bi smo ja i ti provjerili koja je informacija točna?



Znanost se zasniva na konsenzusu, dakle na stavu sa kojim se slaže većina, a provjeru znanstveno utemeljenih tvrdnji mogu raditi samo osobe koje imaju dovoljno predznanja, i odgovarajuću opremu.

Konsenzus nije stav s kojim se slaže većina, nego stav s kojim se slažu SVI. U znanosti su vjerojatno samo najtemeljnije osnove (npr. Peanovi aksiomi u matematici) prihvaćene konsenzualno, sumnjam da išta više od toga. Tako se ne slažem s takvom interpretacijom. Znanost se zasniva na promišljanju, istraživanju, sukobu mišljenja i pokušajima dokazivanja postavljenih premisa i teorija.

Pa, gledaj, u znanosti imaš one znanstvenike koji se slažu sa znanstveno prihvaćenim teorijama, i takvi predstavljaju većinu, a imaš i one znanstvenike koji osporavaju postojeće teorije i predlažu svoje teorije.

I sad, tko je od njih u pravu?

Ima situacija gdje je većina u pravu, ali, naravno, ima i onih situacija kada je manjina u pravu, pogotovo kada se radi o nekoj revolucionarnoj teoriji, kada je ona radikalno drugačija od trenutno prihvaćene teorije.

Znanost se svakako ne bavi nikakvim dokazivanjem ili potvrđivanjem teorija, jer pojam "znanstvena teorija" nije sinonim za pretpostavku, nego je jednostavno termin odabran za znanstveno utemeljeno objašnjenje neke pojave u prirodi, i nema potrebe za njezinim dokazivanjem, jer se ona prihvaća, ukoliko bolje (preciznije) opisuje tu pojavu od prethodno prihvaćene teorije, ili se odbacuje, ako to nije slučaj.

m@xym kaže:


Da je npr. minimalna temperatura ljudskog tijela 34 °C a maksimalna 42 °C je istina i to utemeljena a i apsolutna (Stanje sad. Oče li se to nekom evolucijom promijeniti valja znanstveno promatrati.). To je ustanovila znanost! Ili?

@tino1,

Kolika je maksimalna ili minimalna temperatura tijela, nije znanstveno utemeljena tvrdnja, nego objektivno očitani podatak.

Ovdje govorim o znanstvenim tvrdnjama i teorijama (objašnjenjima) koja se ne mogu samo tako, očitati kao temperatura sa termometra, nego su donesene kao zaključak nekog znanstvenika (ili grupe znanstvenika) temeljem njihovog istraživanja.

Stvar je u tome da mi nemamo na raspolaganju apsolutne sve postojeće informacije o nekoj pojavi, nego samo ograničeni set informacija, temeljem kojih možemo doći do određenog zaključka, koji može ali i ne mora nužno biti točan, pogotovo jer nemamo mogućnost isti i provjeriti (zbog nedostupnosti svih podataka).

Jedan od najpoznatijih primjera je Aristotelov zaključak da je atom najmanji, nedjeljivi dio materije, a danas pouzdano znamo da se atom sastoji od subatomskih čestica (proton, elektron, neutron), koje se opet sastoje od kvarkova, za koje danas znamo da su najsitnije čestice, što ne znači da se za 50, 100 ili 500 godina neće ustanoviti nešto novo.

Da li je Aristotel bio u krivu?
I jest i nije.
Sada znamo da nije ali u vrijeme kada je on bio živ, on nije mogao doći do informacija koje mi danas imamo.

m@xym kaže:


Kako ne, pa možemo. Eto, ja se nisam cijepio, ti jesi, i opet se ti zaraziš istom lakoćom kao i ja.

Šalu na stranu, ajde, makar si napisao:

m@xym kaže:


Pa onda, ono, barem nešto.


m@xym kaže:


Da, to nas baš nikad nije ugrizlo za guzicu u ljudskoj povijesti.

m@xym kaže:


Objektivno očitan "podatak" na skali u vrijednostima koje smo genetikom dobili na korištenje ili smo se ipak morali potruditi i istražiti koje su promjene u vrijednostima, dali su konstantne, koja bi skala mogla biti norma?

mbp2009 kaže:


Jest, ali... to je, barem za sada, najbolji sustav koji smo osmislili, i moraš priznati da smo, usprkos inherentnih mana takvog sustava, dosta daleko dogurali.

@tino1,

Već sam ti objasnio da znanost nema na raspolaganju svo moguće znanje, nego samo relativno ograničeni uzorak znanja (ograničen postojećim saznanjima i razinom razvijenosti) i zato se sve znanstvena objašnjenja ne dokazuju, nego prihvaćaju ili odbacuju ovisno o tome koliko dobro opisuju neku pojavu i predviđaju ponašanje iste, i zato se to znanje ne može nazvati apsolutnim, ili nekakvom istinom.

m@xym kaže:


Hvala na strpljenju, ja sam ipak malo spor u paljenju.
Ali ne znam, kako to da je neko nekad izmislio mjernu jedinicu za temperaturu i da se po toj istinitoj i apsolutnoj mjernoj jedinici promatranjem ljudi (pravih) ustanovljena apsolutna istina da niko nije preživio tjelesnu temperaturu >42 i <34 stupnja Celsiusa.
Hvala u naprijed za trud, sigurno ću ovaj put shvatiti kako ta činjenica nije apsolutna istina istražena od znanstvenika. Da znanost ima pitanja koja još treba istražiti je sigurno, ali isto tako je sigurno i apsolutno da jabuka pada prema dolje kad pada, ili? Ili da je voda sastavljena od 2 atoma vodika i 1 kisika (ovo je isto istina i to apsolutna).
Svejedno, ja samo tvrdim da znanost i struka moraju biti temelji svake rasprave. Da neko ne počne o tome da je zemlja ravna ko ploča, jer je znanošću i istraživanjem otkriveno da je kugla. Ako neko krene diskusiju o npr. meridijanima ili paralelama a krene diskusiju na temelju da je zemlja ploča, e onda ja stvarno nemam što dalje (jer je temelj te naše diskusije nebuloza bez presedana). To je ono što sam ja mislio, a ne da znanost zna sve i to apsolutno. Ima sigurno stvari koje bi se isplatilo istražiti i doći do još istina možda i apsolutnih.

tino1 kaže:


Naravno, tu se slažemo, ali ja ti pokušavam objasniti da znanstvene tvrdnje nisu apsolutne, i da mi nemamo luksuz poznavanja istine (jer je naša sposobnost spoznaje svijeta koji nas okružuje ograničena stečenim znanjem i tehničkim napretkom).



Istina je sama po sebi apsolutna, a da bi znao što je istina, moraš znati baš sve, ali mi ne znamo sve, niti to, barem za sada, možemo znati, tako da ne možemo znati ni što je istina, nego samo pretpostavljati da je ono što znamo točno.

m@xym kaže:


Jesmo u nekim stvarima, ali uvijek kada ta mana pokaže svoje lice, bude dosta katastrofalno.

Evo još liječnika koji post-festum komentiraju što se sve krivo radilo, ovo je dr. Clare Craig, iskusni patolog, vrlo zanimljiv je dio o 4 vrste smrti od covida...